Svećenik Justo Lofeudo je misionar Svete Euharistije i već godinama putuje cijelim svijetom promičući euharistijsko klanjanje, a posebno otvaranje kapelica za trajno klanjanje – objavila je  Zrinka Požežanac u Vjera.hr

Zahvaljujući njegovoj nesebičnoj predanosti ovoj misiji, zahvaljujući velikodušnosti brojnih vjernika koji su danonoćno bili na raspolaganju, otvorene su brojne kapelice u gradovima i mjestima raznih zemalja.

Tijekom vremena plodovi su vidljivi u ljudima koji tamo dolaze moliti, ali i u okruženju u kojem se te kapelice nalaze. U intervjuu za ReL zadubljuje se u svoje poslanje i odnos koji postoji između bogoslužja i nove evangelizacije:

Nekima se može činiti kontradiktornim, kakav odnos postoji između nove evangelizacije i Trajnog klanjanja?

Odnos između nove evangelizacije i trajnog klanjanja je prisan i potpun jer evangelizacija uvijek podrazumijeva poslanje, a kako nas podsjeća Drugi vatikanski sabor, Euharistija je izvor i vrhunac poslanja Crkve i njezina duhovnog života. Prava evangelizacija počinje euharistijom, slavljenom i razmatranom i na nju se sve vraća.

Što se tiče Trajnog euharistijskog klanjanja, evangelizatorsko poslanje je dvojako: s jedne strane, postoji poslanje uspostaviti i promicati trajno klanjanje u mjestu, odnosno prepoznati stvarnu prisutnost Božanske osobe Isusa Krista i klanjati mu se se bez prekida (kako na nebu tako i na zemlji), a s druge, evangelizacijsko djelovanje samog trajnog klanjanja.

Štovatelji, koji idu jedni za drugima danju i noću, daju svjedočanstvo koje izaziva svijet, privlači one koji su u potrazi za Bogom i privlači pažnju onih koji su daleko od Gospodina da Mu se približe ostajući prisni sa svojim Gospodarom i pozivaju i druge da to otkriju. Mnogo puta s riječima oduševljenja svjedoče o skrivenom blagu koje su otkrili. Drugi put bez riječi jer, na primjer, tko primi mir klanjanjem, postaje nositelj mira, a budući da svi čeznemo za mirom, uvijek će biti onih koji dolaze u kapelicu trajnog klanjanja kako bi i oni primili taj jedinstveni dar Uskrsa. Kristov dar.

Što ove kapelice mogu doprinijeti ljudima, mjesnim crkvama i gradovima u kojima su postavljene?

Sve je to istina iz čisto ljudske perspektive, ali nedostaje ono najvažnije: božansko djelovanje. Kad je Presveti Sakrament izložen u klanjanju, Gospodin zrači svojim milostima i te milosti ne samo da dopiru do onih koji dolaze u kapelu, nego prolaze i kroz zidove i sežu izvan tih uskih okvira.

Ono što govorim nisu riječi nego realnost koju provjeravamo svaki dan. Postoje mnoga svjedočanstva o obraćenjima, o potpuno udaljenim ljudima koji su jednoga dana ušli u kapelu trajnog euharistijskog klanjanja ne znajući zašto i iz nje izašli preobraženi ili pronašli nepoznati mir i vratili se izvoru tog mira.

Sve se to može dogoditi i zapravo se događa na mjestima gdje se slavi Gospodin u njegovoj euharistijskoj prisutnosti, ali ako je uz to klanjanje bez prekida, to jest trajno, mogućnost da netko ima susret je apsolutna i nije ograničen na određeni trenutak i možda određeni dan kada je crkva ili oratorij otvoren i Presveti Sakrament izložen. I, usuđujem se dodati, da je sila milosti veća tamo gdje se dan i noć klanja. Gospodin se, ne zaboravimo, uvijek odaziva našoj vjeri, a velika je vjera zajednice koja odluči uvijek štovati svoga Gospodina.

Iz iskustva znam da tamo gdje je uspostavljeno trajno euharistijsko klanjanje postoji prije i poslije i da nema boljeg egzorcizma za neko mjesto nego imati kapelu trajnog klanjanja.

Mislite li da postoji veza između krize u Crkvi, sekularizacije društva i militantnog sekularizma koji je generiran prezirom prema Euharistiji i misi?

Bez sumnje. Odnos je vrlo izravan. Devastacija liturgije bila je odlučujući faktor u gubitku vjere. Svakako se obje stvari hrane jedna drugom, što je vjera niža, kult više opada, a kult koji prestaje biti kult ne slavi vjeru nego nešto drugo. No, povijesno možemo reći da je sve krenulo od liturgije. Slavimo svoju vjeru. Drugim riječima, naša se vjera odražava u liturgiji. Ako nema znakova, na primjer, klanjanja Euharistiji, kako vjerovati da je Euharistija ista Kristova osoba? Ako se s njime postupa kao s objektom, onda ne može biti vjere.

Nakon do sada prebrojenih glasova, Trump uvjerljivo vodi s 270 elektora, dok Harris aostaje sa 194 elektora.

Trenutni rezultati (270 elektora za pobjedu)

• Donald Trump (246 elektora) – Kentucky (8 elektora), Indiana (11 elektora), Zapadna Virginija (4 elektora), Florida (30 elektora), Tennessee (11 elektora), Alabama (9 elektora), Oklahoma (7 elektora), Missouri (10 elektora), Južna Karolina (9 elektora), Arkansas (6 elektora), Južna Dakota (3 elektora), Sjeverna Dakota (3 elektora), Wyoming (3 elektora), Teksas (40 elektora), Louisiana (8 elektora), Montana (4 elektora), Utah (6 elektora), Mississippi (6 elektora), Ohio (17 elektora), Kansas (6 elektora), Iowa (6 elektora), Idaho (4 elektora) i Sjeverna Karolina (16 elektora), Nebraska (3 elektora), Georgija (16)
• Kamala Harris (194 elektora) – Massachusetts (11 elektora), Maryland (10 elektora), Washington D.C. (3 elektora), Vermont (3 elektora), Delaware (3 elektora), Illinois (19 elektora), Rhode Island (4 elektora), New York (28 elektora), Colorado (10 elektora), Kalifornija (54 elektora), Oregon (8 elektora), Washington (12 elektora), Connecticut (7 elektor) i Virginija (13 elektora), Havaji (4 elektora), New Mexico (5 elektora

Donald Trump u pobjedničkom govoru imperativno izjavljuje: “Neću ja nikakve ratove započinjati nego okončavati”

Sudeći prema dosad prebrojanim glasovima, Trump je skoro s “obje noge” u Bijeloj kući…

Donald Trump nadomak je velike pobjede na američkim predsjedničkim izborima. Izbornu noć proveo je na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi, no njegovi pristaše su onda prebačeni u kongresni centar u West Palm Beachu gdje je Donald Trump održao govor. Sudeći prema dosad prebrojanim glasovima, Trump se vraća u Bijelu kuću.

-Želim vam svima mnogo zahvaliti, tisuće prijatelja su ovdje okupljeni, ovo je nevjerojatan pokret – kazao je Donald Trump koji je na pozornicu došao uz pjesmu ‘God Bless The USA’, a tisuće pristaša su uzvikivale ‘USA, USA’. Kazao je da će ovaj trenutak “pomoći zemlji da ozdravi”.

– Ovo je politička pobjeda koju naša zemlja nikad prije nije vidjela, zbog toga želim zahvaliti američkom narodu što sam izabran za vašeg 47. predsjednika. Svakom građaninu govorim, borit ću se za vas, vaše obitelji, vašu budućnost. Neću prestati dok Amerikancima ne damo zemlju koju zaslužuju, ovo će biti zlatno doba Amerike. Ovo je veličanstvena pobjeda za američki narod koja će nam omogućiti da Ameriku ponovno učinimo velikom – rekao je, a prenosi Hina.

– Vratili smo Senat, pa to je odlično. Sve te države je osvojio pokret ‘maga’, pa to je veličanstveno. Čini se da ćemo zadržati kontrolu nad Zastupničkim domom – kazao je. 

I novi potpredsjednik Amerike postat će JD Vance. On se također pridružio Trumpu na pozornici te mu je odao počast zahvalivši mu na prilici da bude uz njega. 

– Mislim da smo upravo svjedočili najvećem političkom povratku u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Pod vodstvom predsjednika Trumpa, nikada se nećemo prestati boriti za vas, za vaše snove, za budućnost vaše djece. I nakon najvećeg političkog povratka u američkoj povijesti, predvodit ćemo najveći ekonomski povratak u američkoj povijesti – pod vodstvom Donalda Trumpa – kazao je JD Vance. 

– Ovo će se pamtiti kao dan kada su Amerikanci opet dobili kontrolu nad vlastitom zemljom – kazao je Trump koji je u svom govoru spominjao i rad Elona Muska i zahvaljivao mu, dao je riječ Dani Whiteu, šefu UFC-a… – Neću ja nikakve ratove započinjati nego okončavati. Želimo otvoriti Ameriku za sjajnu budućnost. Mi ćemo zemlju učiniti boljom nego što je ikad bila. Mnogi su mi ljudi rekli da je Bog poštedio moj život s razlogom, a taj razlog je bio da spasimo našu zemlju i vratimo je veličanstvenosti – rekao je Trump te govor zaključio s konstatacijom da će Amerika biti bolja, sigurnija i naprednija država nego što je bila. 

Pratite i dalje razvoj situacije na Croativ.net-u

Stogodišnjaci često uključuju cjelovite žitarice u svoju svakodnevnu prehranu – donosi Zrinka Požežanac u Vjera.hr.

1. Namirnice poput zobi, smeđe riže, ječma i kruha od cjelovitog zrna pšenice pružaju bitne hranjive tvari poput vlakana, vitamina i minerala koji podupiru zdravlje srca i poboljšavaju rad probave. Cjelovite žitarice imaju nizak glikemijski indeks, što pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi,  jednog od čimbenika dugovječnosti. Ali ne i jedinog.

2. Proteini biljnog podrijetla

Ljudi koji žive do 100 godina obično se uvelike oslanjaju na proteine ​​biljnog podrijetla. Grah, leća, slanutak i tofu ne služe samo kao izvrsni izvori proteina, već također sadrže vitalne hranjive tvari poput željeza, vlakana i esencijalnih masnih kiselina bez zasićenih masti koje se nalaze u životinjskim proizvodima. Uključivanje biljnih proteina u dnevne obroke može smanjiti upalu i smanjiti rizik od kroničnih bolesti.

3. Fermentirana hrana

Fermentirana hrana glavna je namirnica u prehrani mnogih stogodišnjaka. Jogurt, kefir, kiseli kupus, miso i kimchi unose u organizam korisne probiotike. Oni pomažu u održavanju zdravlja crijeva, što pomaže imunološkoj funkciji, mentalnom zdravlju i ukupnoj dugovječnosti. Fermentacija također povećava sadržaj hranjivih tvari u hrani, čineći je još korisnijom.

4. lisnato povrće

Zeleno lisnato povrće kao što su špinat, kelj, blitva i raštika često se pojavljuju na tanjurima onih koji žive do 100. Ovo povrće je bogato vitaminima, mineralima i antioksidansima koji štite tijelo od oksidativnog stresa i upala, a oboje utječe na starenje i kronične bolesti.

5. orašasti plodovi i sjemenke

Šaka orašastih plodova ili malo sjemenki svaki dan tipično je za stogodišnjake. Orašasti plodovi i sjemenke bogati su zdravim mastima, proteinima i vlaknima. Redovita konzumacija može smanjiti razinu kolesterola i smanjiti rizik od srčanih bolesti. Bademi, orasi, lanene sjemenke i chia sjemenke posebno su korisni za zdravlje srca i kognitivne funkcije.

6. Male porcije nemasnog mesa

Dok se mnogi stogodišnjaci usredotočuju na biljnu prehranu, oni koji jedu meso skloni su odabrati nemasne opcije poput piletine, puretine i ribe i konzumirati ih umjereno. Ključ su male porcije. Ovo meso osigurava esencijalne proteine ​​i hranjive tvari bez viška kalorija ili masti, što može doprinijeti srčanim bolestima.

7. Puno vode

Održavanje hidratacije ključno je za očuvanje zdravlja u bilo kojoj dobi, a oni koji žive do 100 godina piju puno vode tijekom dana. Voda podupire rad bubrega, pomaže probavi i održava kožu zdravom i otpornom, što je sve od ključne važnosti za starenje tijela.

8. Svježe voće

Voće je značajan dio prehrane za dugovječnost zbog visoke razine vitamina, minerala i antioksidansa. Bobičasto voće, jabuke, naranče i grožđe omiljeni su među stogodišnjacima. Ovo voće može smanjiti upalu i povezano je s manjim rizikom od razvoja kroničnih bolesti poput bolesti srca i raka.

9. Biljni čajevi

Mnogi ljudi koji žive do 100 godina svakodnevno piju biljne čajeve. Čajevi poput zelenog, crnog i oolonga bogati su antioksidansima koji se bore protiv upala i smanjuju rizik od kroničnih bolesti. Biljni čajevi također mogu ponuditi umirujuće djelovanje, što pomaže u smanjenju stresa, značajnog čimbenika preranog starenja.

10. Maslinovo ulje

U regijama poznatim po velikom broju stogodišnjaka, kao što je Mediteran, maslinovo ulje je primarna mast koja se koristi u kuhanju. Maslinovo ulje sadrži mononezasićene masti i antioksidanse, što ga čini izvrsnim za zdravlje srca i protuupalnim svojstvima. Korištenje maslinovog ulja za kuhanje ili u salatama može značajno utjecati na dugovječnost smanjujući rizik od bolesti.

11 minimalno prerađene hrane

Jedna od najvažnijih tajni dugovječnosti je minimalna konzumacija prerađene hrane. Stogodišnjaci teže jesti hranu što je moguće sličniju svom prirodnom stanju. Prerađena hrana često je bogata nezdravim mastima, šećerima i solima, što može dovesti do zdravstvenih problema poput pretilosti, dijabetesa i bolesti srca.

12. Začini i bilje

Dodavanje začina i bilja ne samo da poboljšava okus hrane bez dodatnih kalorija, već također pruža brojne zdravstvene prednosti. Kurkumu, đumbir, češnjak i cimet obično koriste oni koji žive do 100. Ovi začini poznati su po svojim protuupalnim i antioksidativnim svojstvima, koji su ključni za dugoročno zdravlje.

13. Redoviti, uravnoteženi doručak

Stogodišnjaci često naglašavaju važnost započinjanja dana hranjivim doručkom. Ovaj obrok postavlja metabolički ton za dan i daje potrebnu energiju za početak jutarnjih aktivnosti. Tipičan doručak može uključivati ​​kombinaciju cjelovitih žitarica, voća i izvora proteina kao što su jogurt ili jaja. Ova ravnoteža osigurava stalnu opskrbu energijom i sprječava padove usred jutra, što može dovesti do nezdravih grickalica. Osim toga, obilan doručak može podržati kognitivnu funkciju i fizičko zdravlje, a oboje je ključno za dugovječnost.

Četvrta Božja zapovijed

Posljednje, no ne i manje važno nego čak i presudno je jedna od Božjih zapovijedi u kojoj Bog jasno govori tajnu dugovječnosti. Kaže:

“Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji.”

S obzirom da je Božja riječ istinita, vječna i nepromijenjiva možemo samo razmatrati kolike smo posljedice živjeli ili možda još živimo, zanemarivši ovu ovu Riječ živoga Boga koji želi da živimo dugo i dobro.