Connect with us

Vijesti

B. Beck: Može li umjetna inteligencija zamijeniti novinare? Magla…

Published

on

Roboti se u novinarstvu koriste već neko vrijeme. Hoće li zbilja više ljudi čitati novine, ili barem internetske portale, budu li sadržaje punili roboti? Ili će barem za nakladnika troškovi biti manji – broj se čitatelja neće povećati, ali botovi neće tražiti socijalno, mirovinsko, godišnji odmor, plaćenu pauzu i mjesto za parkiranje… – piše Boris Beck u Vijencu.

Utrka u računalnom „naoružanju“

No recentni događaji bacaju sjenu na te optimistične pothvate

Nakon što je u veljači Mathias Döpfner, izvršni direktor njemačkog medijskog diva Axel Springer, izjavio da umjetna inteligencija može „neovisno novinarstvo učiniti boljim nego što je ikada bilo – ili ga zamijeniti“, došla je prošli mjesec vijest da njihov tabloid Bild ukida dvjesto radnih mjesta te da će neke od otpuštenih ljudi zamijeniti UI.

Čisto digitalna medijska tvrtka?

Ovdje je riječ o botovima, automatiziranim programima koji rade na internetu, a sve su popularniji jer mogu automatizirati mnoge komunikacijske zadatke, što je dovelo do posve nove vrste online usluga. To su chatbotovi, društveni botovi programirani da oponašaju prirodne ljudske interakcije kao što su lajkanje, komentiranje, praćenje ili prestanak praćenja na platformama društvenih medija. Budući da tvrtke ciljaju na veće tržišne udjele i veću publiku, internetski botovi sve više sudjeluju u marketingu na društvenim mrežama.

Zbog toga su se i društvene mreže i marketing našli u krizi jer moraju razlikovati ljudske reakcije od automatiziranih odgovora robota. Iz očitih razloga besmisleno je koncipirati reklamne kampanje na temelju ponašanja automata, a slično vrijedi i za društvene i političke analize: koliko nam za upoznavanje publike znače komentari koje ostavljaju botovi?

Iz te je perspektive još teže razumjeti najavljeni program Bilda, najprodavanijih novina u Europi, u kojem planiraju uštedjeti sto milijuna eura na taj način da za čitatelje pišu botovi umjesto ljudi. Izdavač je uposlenicima poslao cirkularni e-mail, koji je objavio konkurent Frankfurter Allgemeine Zeitung, da će se „nažalost razići s kolegama sa zadacima što ih u digitalnom svijetu obavlja UI i/ili automatizirani procesi“. FAZ usput tvrdi da ta otpuštanja uopće nemaju veze s umjetnom inteligencijom, nego da je zapravo riječ o tome da će koncern smanjiti broj tiskanih regionalnih izdanja s osamnaest na dvanaest, u skladu s Döpfnerovom najavom da će postati „čisto digitalna medijska tvrtka“.

Kineska soba

Da od umjetne inteligencije ne treba očekivati čuda, ukazao je američki filozof i semiotičar John Searle u misaonom eksperimentu zvanu Kineska soba. Searle se zamislio kako sjedi u sobi prateći računalni program za odgovaranje na kineskom. Program je jednostavan: utipkate niz znakova X kao pitanje, a program vam u odgovor da niz znakova Y. Ispod vrata sobe ljudi ubacuju kineske znakove, potom im ispod tih istih vrata Searle iz sobe gura druge znakove zauzvrat, u skladu s preporukom kompjutora. Searle ne razumije ni mrvice kineskog, a ipak, prateći program za odgovaranje na računalu šalje odgovarajuće nizove kineskih znakova natrag, što navodi one vani da pogrešno pretpostave da u sobi postoji govornik kineskog.

U popularnoj se kulturi kao razdjelnica računalne inteligencije često navodi Turingov test: ako čovjek iz razgovora ne može zaključiti je li mu sugovornik ljudsko biće ili kompjutor, smatra se da je računalo prošlo Turingov test, i da možemo govoriti o umjetnoj inteligenciji. Međutim, očiti je zaključak Searlova argumenta da čak i ako se računalo uspije programirati tako da se čini da ono razumije jezik, pravo razumijevanje ipak se ne može proizvesti; zbog toga je Turingov test neadekvatan ako se želimo osloniti na sposobnosti stroja da zamijeni čovjeka. Searle je ustvrdio da računala samo koriste sintaktička pravila za manipuliranje nizovima simbola, ali ne razumiju ni njihovo značenje ni njihovu semantiku.

A sada – kiborzi

Imajući rečeno u vidu, još smo više sumnjičavi prema Döpfnerovu predviđanju da će umjetna inteligencija uskoro biti bolja u „prikupljanju informacija“ od stvarnih novinara te da će preživjeti samo izdavači koji su stvorili „najbolji originalni sadržaj“, poput istraživačkih novinara i originalnih komentara. Budući da se uvijek u stroju krije duh, to jest čovjek, jedan od mogućih putova bilo bi korištenje kiborga – ljudi potpomognutih robotima ili botova potpomognutih ljudima. I oni su već aktivni u medijskom svijetu, primjerice za automatizirano objavljivanje na društvenim mrežama. Već se dugo, naime, može primijetiti da istaknute osobe katkad objavljuju generičke poruke, samo da održe online prisutnost; ljudi pišu takve postove, a bot zakazuje vrijeme objave. To se, dakako, ne smije raditi previše često jer će pratitelji postati sumnjičavi, a katkad se zna dići i panika da je influencer umro, što bi bila zbilja velika šteta. U takvim slučajevima ljudska polovica kiborga može reagirati i preuzeti kontrolu nad internetskim računom.

**********

UI i kriza novina

Glasnogovornik Bilda, najprodava­nijih novina u Europi, izjavio je ovih dana: „Vjerujemo u mogućnosti umjetne inteligencije. Želimo ih koristiti u Axel Springeru kako bismo poboljšali novinarstvo i dugoročno održali neovisno novinarstvo. Temi pristupamo otvorena uma i trenutačno imamo mnoge inicijative s kojima istražujemo područja primjene UI za naše novinarske brendove, kako u proizvodnim procesima redakcija tako i u odnosu na iskustvo čitatelja.“ No tih je čitatelja sve manje: prodaja Bilda pala je s 4,5 milijuna primjeraka prije dvadesetak godina na nešto više od milijun prošle godine.

**********

Mnogo je toksičnija uporaba kiborga u širenju lažnih vijesti i dezinformacija, kada se kiborzi predstavljaju kao prave osobe. Oni svoje virtualno postojanje pokrivaju šaljući zahtjeve za prijateljstvom autentičnim korisnicima, predstavljajući se imenima i fotografijama živih ljudi. Takvih se hibridnih pojava može vidjeti mnogo u komentarima ispod članaka na portalima, pogotovo kad je riječ o vrućim političkim temama, pri čemu je očito da jedan čovjek upravlja s više kiborških računa.

Roboti se u novinarstvu koriste već neko vrijeme. Pričalo se da je Yahoo! sportsko novinarstvo gotovo posve automatizirao, a da Associated Press umjetnu inteligenciju koristi za brzo pretraživanje Twittera, Facebooka, Pinteresta i LinkedIna kako bi na tim društvenim mrežama otkrio vijesti; navodno njegov NewsWhip može u realnom vremenu upozoriti novinare na razvoj vijesti o kojoj pišu te znatno smanjiti pogreške u izvješćivanju. Osim toga, već je bilo poznato da se Bloomberg za svoja financijska izvješća koristi programom Cyborg, Forbes rabi umjetnu inteligenciju zvanu Bertie, Washington Post koristio se programom Heliograf, novinari BBC-ja služili su se Juiceom, djelatnici Reutersa imaju program News Tracer koji im traži vijesti, a zna se i da se New York Times koristi UI-tehnologijom za provjeru podatka. No recentni događaji bacaju sjenu na te optimistične pothvate.

Naime, tehnološka mrežna stranica Cnet također se koristila umjetnom inteligencijom za pisanje članaka koje su poslije ljudski urednici skenirali radi utvrđivanja točnosti – i to tako da je Cnet u siječnju, nakon izvješća da se više od polovine članaka mora ispraviti, priznao da projekt ima ograničenja. U travnju su izdavači njemačkog tjednika Die Aktuelle smijenili svog urednika i ispričali se obitelji Michaela Schumachera nakon što je objavio intervju s legendom Formule 1 koji je u potpunosti generirala UI. Svi znamo, osim robota, da se sedmerostruki svjetski prvak F1 nije u javnosti pojavio od prosinca 2013. zbog teške ozljede mozga zadobivene u skijaškoj nesreći.

Um nije računalo

Hoće li zbilja više ljudi čitati novine, ili barem internetske portale, budu li sadržaje punili roboti? Ili će barem za nakladnika troškovi biti manji – broj se čitatelja neće povećati, ali botovi neće tražiti socijalno, mirovinsko, godišnji odmor, plaćenu pauzu i mjesto za parkiranje. No temeljno pitanje ipak ostaje: je li umjetna inteligencija uopće inteligentna? Šira implikacija Searleova argumenta jest da ljudski umovi uopće nisu računalni sustavi, to jest sustavi za obradu informacija nalik računalima, kao što se danas posvuda implicira – inače nam ne bi ni palo na pamet da bi UI mogla zamijeniti čovjeka. Umovi su, dokazuje on, ipak biološki uvjetovani, to jest tjelesno, a računala mogu u najboljem slučaju simulirati te biološke procese. Searle nam pokazuje da implementacija računalnog programa sama po sebi nije dovoljna za svijest ili intencionalnost. Rad kompjutora, ma koliko to danas bilo zamagljeno uvođenjem virtualnih neuronskih mreža, definiran je isključivo formalno ili sintaktički, dok umovi imaju stvarni mentalni ili semantički sadržaj. Mi ne možemo doći od sintaktičkog do semantičkog samo korištenjem sintaktičkih operacija, tvrdi on, i to svakako treba imati na umu kada god pročitamo neki bombastičan naslov što nas uvjerava da će UI preuzeti kontrolu nad ljudskom rasom; u stroju nema ničega što čovjek već nije tamo stavio.

Zatvoreni krug

Možemo, međutim, predvidjeti kamo će nas doista odvesti naša opsesija kvantitetom, kojom poričemo manjak kvalitete umjetne inteligencije. Sve veći broj botova i kiborga u virtualnom prostoru povećat će količinu online sadržaja na neslućene potencije. U boljoj varijanti imat ćemo milijun puta više vijesti, više zanimljivosti, više kulinarskih recepata, više savjeta da unaprijedimo svoju igru šaha ili bilijara, više videa s kućnim ljubimcima; u onoj crnjoj varijanti imat ćemo milijardu puta više hejterskih komentara, više trolova po portalima, više lažnih vijesti i dezinformacija, a sve zahvaljujući marljivim nevidljivim automatima koji će sve to tražiti, slagati i objavljivati za nas. I što će onda poduzeti jadni primjerak ljudskog roda? Morat će angažirati umjetnu inteligenciju da za njega čita, provjerava i odabire ono što je istinito, korisno i zanimljivo. Naoružaju li se nakladnici botovima, njima će se naoružati i čitatelji, pa ćemo imati apsurdnu situaciju da će kompjutori pisati samo za druge kompjutore. Možda će se tada konačno čovjek okrenuti čovjeku.

Boris Beck
Vijenac

Vijesti

Sporazum WHO-a o pandemiji poražen, barem za sada

Published

on

Pregovarači nisu uspjeli predati konačne tekstove WHO-ovog sporazuma o pandemiji i amandmana na Međunarodne zdravstvene propise prije krajnjeg roka 24. svibnja, ali neki kritičari prijedloga upozorili su na preuranjeno slavlje – piše Michael Nevradakis Ph.D., u The Defender.

Građani SAD-a: Zahtijevaju od Kongresa da istraži skokovito visoke stope smrtnosti

Ovaj je članak izvorno objavio The Defender — web mjesto za vijesti i poglede Children’s Health Defense.

Pregovori za predloženi “sporazum o pandemiji” Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – ili “ugovor o pandemiji” – i izmjene i dopune Međunarodnih zdravstvenih propisa (IHR) nisu uspjeli, barem za sada.

New York Times je izvijestio da pregovarači nisu uspjeli predati konačne tekstove dvaju dokumenata prije 24. svibnja, krajnjeg roka za razmatranje i glasovanje na ovogodišnjoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini koja se održava ovaj tjedan u Ženevi, u Švicarskoj.

WHO je rekao da su prijedlozi namijenjeni pripremi za “sljedeću pandemiju”.

Ali kritičari su prijedloge nazvali globalnim “grabežom moći” koji je prijetio nacionalnom suverenitetu, zdravstvenoj slobodi, osobnim slobodama i slobodi govora, dok su promicali rizična istraživanja o stjecanju funkcije i “zdravstvene putovnice”.

“Sporne točke”, prema The Timesu, uključivale su “pravičan pristup cjepivima i financiranje za uspostavu sustava nadzora”.

Umjesto razmatranja kompletnog skupa prijedloga iz oba dokumenta, skromniji “konsenzusni paket [IHR] izmjena” bit će predstavljen ovaj tjedan, prema predloženom tekstu Radne skupine za izmjene i dopune Međunarodnih zdravstvenih propisa (2005.) ( WGIHR).

Tekst ne predstavlja potpuno dogovoreni paket izmjena i dopuna i namijenjen je pružanju pregleda trenutnog statusa i napretka rada WGIHR-a. …

Mandat supredsjedatelja i Ureda WGIHR-a sada je završio, ali mi smo spremni podržati sljedeće korake dogovorene na Sedamdeset i sedmoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini, uključujući olakšavanje daljnjih rasprava ako se tako odluči.

U konačnom izvješću Međunarodnog pregovaračkog tijela (INB) za “sporazum o pandemiji” od 27. svibnja stoji “INB nije postigao konsenzus o tekstu”.

Mary Holland, izvršna direktorica Children’s Health Defense (CHD), pripisala je globalno protivljenje prijedlozima WHO-a za njihovo zatvaranje. Za Defender je rekla:

Ogromno je priznanje građanskom djelovanju što su ugovor i propisi WHO-a očito propali. Iako su delegati Svjetske zdravstvene skupštine još uvijek uključeni u pregovore u zadnji čas, izvan odobrenih procedura nemaju konsenzus da krenu naprijed s pravnom infrastrukturom za provođenje operacija COVID-a.

Ovo je sjajna vijest za građane svijeta i pokazuje nam koliko možemo biti moćni kada kreativno radimo zajedno.

Times je izvijestio da pregovarači planiraju tražiti više vremena. Prema Straits Timesu, “zemlje su izrazile obvezu da će nastaviti gurati za postizanje sporazuma.”

Otvarajući Svjetsku zdravstvenu skupštinu u ponedjeljak, glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus sugerirao je da će se nastaviti napori da se dovrše dva prijedloga.

“Svi bismo željeli da smo uspjeli postići konsenzus o sporazumu na vrijeme za ovu zdravstvenu skupštinu i prešli cilj”, rekao je Tedros, u primjedbama koje citira The Straits Times. “Ali ipak ostajem uvjeren da hoćemo, jer gdje postoji volja, postoji i način.”

Internistica dr. Meryl Nass, osnivačica Door to Freedom – organizacije koja radi na odbijanju prijedloga WHO-a – pozdravila je vijest i sugerirala da su napori WHO-a nepovratno propali.

“Ugovor je sklopljen”, napisao je Nass na Substacku. “Ništa u ugovoru ne može ustati iz pepela pregovora o kojima će se glasovati ovaj tjedan.” Vijest je okarakterizirala kao pobjedu u “prvoj rundi” “u ratu demokracije protiv jedne svjetske vlade”.

Prijedlozi WHO-a se ‘odvijali kroz laži i prikrivanje’

Pregovori su propali unatoč naporima Tedrosa i drugih da uvjere pregovarače i države članice WHO-a da se dogovore o dva teksta na vrijeme za glasovanje na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini.

Na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u siječnju, Tedros je upozorio na prijetnju pandemije koju predstavlja još nepoznata “Bolest X” i rekao da nam sporazum o pandemiji “može pomoći da se pripremimo za budućnost na bolji način jer se radi o zajedničkom neprijatelju.”

U ožujku je više od 100 bivših svjetskih čelnika, uključujući bivšeg premijera Ujedinjenog Kraljevstva Tonyja Blaira – zagovornika “putovnica cjepiva” i digitalne osobne iskaznice – potpisalo pismo u kojem poziva države članice WHO-a da završe pregovore o “sporazumu o pandemiji”.

Dužnosnici Bidenove administracije koji su pregovarali u ime SAD-a također su se zalagali za finalizaciju dvaju dokumenata.

Loyce Pace, pomoćnica tajnika za globalna pitanja u američkom Ministarstvu zdravstva i društvenih usluga, rekla je za The Times. “Mi u javnom zdravstvu shvaćamo da bi nova pandemija doista mogla biti iza ugla.”

U prosincu 2023. Pace je svjedočila pred Kongresom u prilog ta dva dokumenta. “Samo je pitanje vremena kada će se svijet suočiti s još jednom ozbiljnom prijetnjom javnom zdravlju”, rekla je, ističući ulogu SAD-a u izradi nacrta nekih od predloženih izmjena IHR-a.

Ali prema Nassu, cijeli projekt pripravnosti na pandemiju pokrenut je kroz “laži i prikrivanje”.

“Globalisti su stvorili pravne dokumente prepune eufemizama i kitnjastog jezika, uvijek prikriveni kako bi sakrili prave namjere dokumenata”, rekla je. “Ali prozreli smo ih i nismo im dopustili da se izvuku.”

Nass je napisao da je “konsenzus” o prijedlozima IHR-a koji su dostavljeni Svjetskoj zdravstvenoj skupštini “cvjetni, a ne smisleni jezik”.

Postoji jedna iznimka, rekao je Nass. Osvrćući se na članak 5 amandmana na IHR, primijetila je da su “pregovarači dobro govorili državama da nadziru svoje građane i bore se protiv dezinformacija”

Cijeli članak pročitajte ovdje

Continue Reading

Vijesti

HITNO UPOZORENJE: Jemenski Hutiji su upravo izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u CRVENOM MORU

Published

on

Pobunjenička skupina preuzela odgovornost za napad nakon što je izvijestila o 16 ubijenih u američko-britanskim napadima na pokrajinu Hodeidah.

Jemenski Hutiji kažu da su izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u Crvenom moru kao odgovor na smrtonosne američke i britanske napade na Jemen – navodi Al Jazeera.

Houthi pristaše marširaju obilježavajući godišnjicu jemenskog jedinstva u Sani, Jemen, 22. svibnja 2024. [Osamah Abdulrahman/AP Photo]

Vojni glasnogovornik Houthia Yahya Saree najavio je napad na nosač Eisenhower u petak; grupa je ranije tvrdila da je najmanje 16 ljudi ubijeno u američkim i britanskim napadima na provinciju Hodeidah, što je najveći javno priznati broj mrtvih u višestrukim rundama napada zbog napada grupe na brodove.

Posljedice napada u četvrtak objavljene su na televiziji Al Masirah, kanalu pod kontrolom Hutija, koji je emitirao video koji prikazuje ranjene civile koji se liječe u Hodeidi. Izvještava se da su najmanje 42 osobe ozlijeđene.

"Američko-britanska agresija neće nas spriječiti da nastavimo s našim vojnim operacijama u potpori Palestini", rekao je Houthi dužnosnik Mohammed al-Bukhaiti na X, upozoravajući da će pobunjenici "eskalaciju dočekati eskalacijom".

Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) priopćilo je na X da su napadi na 13 Houthi ciljeva "uspješno uništili" osam letjelica bez posade, ili dronova, u područjima pod kontrolom Houthia u Jemenu i iznad Crvenog mora.

MOŽDA JE SAV PAKAO TU UPRAVO da bi se pustio s lanca (Zamislite zasad samo da ga je generirala AI) prema X profilu Matt Wallace-a

Continue Reading

Vijesti

PREDSTAVLJANJE KNJIGE “GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU” PROF. ANĐELKA MILARDOVIĆA

Published

on

Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige prof. dr. sc. Anđelka Milardovića

GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU. EUROPA OD VOLJE ZA MOĆI DO VOLJE ZA NIŠTA.

Predstavljanje će se održati u Splitu, 4. lipnja (utorak) 2024. godine s početkom u 18:45 sati.

Gradska knjižnica Marka Marulića – Dalmatina, Zagrebačka 4.

Sudjeluju:

  • dr.sc.Anđelko Milardović, autor knjige,Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Mislav Vušković, urednik knjige, Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Vlaho Kovačević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu;
  • Željko Primorac, Splitsko-dalmatinska županija;
  • Mario Popović, Hrvatska udruga Benedikt.

Organizatori  promocije su Institut za europske i globalizacijske studije Split-Zagreb  i Hrvatska udruga Benedikt. Predstavljanje  će biti u razgovornom  formatu radijske  emisije.

Prof.dr.sc. Anđelko Milardović

Anđelko Milardović (1956. Ogulin), politologiju je studirao u Ljubljani i Zagrebu. Godine 1981. diplomirao
je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kod profesora Davora Rodina s temom Znanost
kao proizvodna snaga .
Na istom fakultetu 1986. uspješno je obranio magistarski rad Pojam djelovanja u filozofskoj antropologiji
Arnolda Gehlena kod profesorice Branke Brujić.
Dana 10. listopada 1989. doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Doktorat
Spontano i institucionalno političko djelovanje. Sociologijsko političko i politologijsko određenje dva
modaliteta političkoga djelovanja obranio je kod profesora Vukašina Pavlovića.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved