Pridruži se najboljim svjetskim pro-life predavačima na sedmoj po redu i najvećoj do sada medjunarodnoj konferenciji za život “Život, dakle, biraj!” 

Od 2. do 4. svibnja u Zagrebu (FFDI, Jordanovac) ugošćujemo najpoznatija imena iz pro-life svijeta.  Glavni predavač će biti pokretač i prvi predsjednik inicijative “40 dana za život”, gospodin David Bereit. 

Uz njega i druge sjajne predavače (Ramona Trevino, Julio Loredo…) posvjedočit će i bivši aborteri koji su postali gorljivi zagovornici začete djece i trudnica. 

Prijave na poveznici: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSch6KYPjKZIxX8Kaw9NLOB1TYiSAyjnxOKB41HarzQiGgayyw/viewform   

Sve informacije: 099 883 2760 (Ante Čaljkušić)

“Mi novinari volimo raditi ljestvice i liste, posebno u raspravama koje se svakodnevno vode u redakciji Marce. Zadnja rasprava, uoči meča Atletico-Barca, imala je za temu Luku Modrića i pitanje je li među deset najboljih igrača u povijesti Madrida. 

Delfín Melero i neki drugi nazvali su me ludim jer sam tvrdio da je sigurno među pet najboljih i, naravno, iznad Raula. Nakon nekoliko dana ne samo da ostajem pri svojoj ideji, već tvrdim da je riječ o najboljem veznom igraču u povijesti nogometa.”

Početak je ovo teksta koji je na svojim internetskim stranicama objavila Marca, a potpisao ga Juan Ignacio Garcia-Ochoa. “Tako ću uvrijediti i one koji imaju oči samo za izvanredne Xavija i Iniestu  Argumenata imam napretek”, dodao je Marcin novinar i krenuo u argumentaciju.

“Možemo početi govoreći o njegovoj kombinaciji dugovječnosti, trofeja i kvalitete na terenu, što ga već stavlja iznad bilo kojeg drugog igrača na njegovoj poziciji. Idemo dalje: nijedan vezni igrač nije uspio ostati u elitnom klubu poput Real Madrida do 39 godina i nastaviti biti odlučujući faktor. Većina velikih igrača na njegovoj poziciji, poput Xavija ili Inieste, napustila je europski nogomet prije te dobi, dok Modrić nastavlja igrati na najvišoj razini u jednoj od najboljih momčadi na svijetu.

Što se tiče trofeja, njegovih šest Lige prvaka je neosporiv argument. Nijedan drugi vezni igrač nije postigao toliko u najzahtjevnijem klupskom natjecanju. I nije imao sporednu ulogu, baš naprotiv, bio je protagonist u svima njima. Osim toga, njegova Zlatna lopta iz 2018. izdvaja ga kao jedinog čistog veznog igrača koji je osvojio ovu nagradu u posljednjih 30 godina, nadmašivši te sezone Messija i Cristiana Ronalda, što je očit odraz njegovog individualnog utjecaja na svjetski nogomet.”

Ignacio-Ochoa nastavlja tvrdnjom da je Modrić “i danas, s 39 godina, i dalje neophodan za Madrid.” “Nije igrač koji je u bijelom klubu zbog povijesti, već zato što još uvijek posjeduje kvalitetu za natjecanje s najboljima”, napominje.

Trumpov bivši savjetnik uzburkao Europu: “Ako krenete na Rusiju, sami ste!”

U jeku porasta napetosti na starom kontinentu, bivši savjetnik Donalda Trumpa, Steve Bannon, poslao je jasnu i ne previše prijateljsku poruku europskim čelnicima.

Bannon je u intervjuu za britanski kanal GBNews otvoreno rekao: Ne računajte na nas ako odlučite ući u otvoreni sukob s Moskvom. Rječnik nije bio diplomatski, ali je poruka bila kristalno jasna.

“Pratimo situaciju”, rekao je Bannon, “ali ako se odlučite upustiti u sukob s Rusijom, samo naprijed. Još se sjećamo Staljingrada i Kurska.”

I nije to rekao kao prijetnju, već kao podsjetnik – povijest se ima gadnu naviku ponavljati, a europske prijestolnice kao da su zaboravile lekcije iz prošlog stoljeća.

U središtu njegove kritike bio je britanski premijer Keir Starmer koji sve otvorenije govori o mogućem slanju 30.000 vojnika na istok.

Bannon ne krije skepticizam: “Želi se ponašati kao novi Churchill, a ne vidi da London gori pod teretom vlastitih financijskih problema.” Pitanje je – razmišlja li itko u EU gdje su granice, i ekonomske i političke?

Iza Bannonovih riječi, koliko god grube bile, krije se šira zabrinutost. Europa djeluje podijeljeno, potrošeno, iscrpljeno višestrukim krizama – energetskom, gospodarskom, političkom. A u isto vrijeme, čini se da neki vođe žele novu avanturu, bez obzira na cijenu. I to bez jasnog plana.

U Washingtonu poruke sve više sliče: Radi kako znaš, ali ovaj put ne računaj na američke bajunete. A to je poruka koja zvuči mnogo glasnije nego što se čini.

U ovakvom okruženju možda je pravo pitanje – želi li Europa doista ponoviti Staljingrad ili bi mudrije bilo osvrnuti se na povijest, ovoga puta kako bi iz nje nešto naučili?