Papa Franjo u razgovoru s ravnateljem talijanskoga dnevnika Corriere della Sera, Lucianom Fontanom: osjećam da prije odlaska u Kijiv moram otići u Moskvu. „Jasno je da se u toj zemlji isprobava oružje. Zbog toga se vode ratovi: kako bismo isprobali oružje koje smo proizveli“

Imam oštećeni ligament, podvrgnut ću se zahvatu s infiltracijama pa ćemo vidjeti. Već mi je dugo tako, ne mogu hodati. Nekada su pape išli s papinskom nosiljkom (sedia gestatoria). Potrebno je i malo boli, poniženja – tako je papa Franjo opravdao činjenicu da ne može ustati kako bi pozdravio ravnatelja talijanskoga dnevnika Corriere della Sera, Luciana Fontanu i zamjenicu ravnatelja Fiorenzu Sarzanini, koje je primio u Domu svete Marte poradi intervjua koji je taj dnevnik objavio danas, 3. svibnja.

Bio je to razgovor usredotočen na temu rata u Ukrajini kojemu se protivi od prvoga dana, 24. veljače, a za koji je do sada bilo mnogo pokušaja posredovanja, počevši od telefonskog poziva Zelenskom, do posjeta ruskom veleposlanstvu pri Svetoj Stolici kako bi tražio da se zaustavi oružje, i ponajviše sa spremnošću da ode u Moskvu koju je odmah očitovao predsjedniku Putinu. Zamolio sam kardinala Parolina, nakon dvadeset dana rata, da prenese Putinu poruku da sam spreman ići u Moskvu. Svakako je bilo potrebno – napomenuo je Papa – da vođa Kremlja pokaže neku otvorenost. Još nismo dobili odgovor i još uvijek insistiramo, iako se bojim da Putin ne može i ne želi održati taj sastanak u ovom trenutku. Ali, kako ne zaustaviti svu tu okrutnost? Prije dvadeset pet godina doživjeli smo istu stvar s Ruandom.

Ratovi se vode kako bi se testiralo oružje koje smo proizveli

U Papinim je riječima također razmišljanje o razlozima rata i o trgovini oružjem koja za Papu ostaje i dalje skandal kojemu se malo tko protivi. Papa govori o možda „lako potaknutoj srdžbi“, „lajanjem NATO-a na vrata Rusije“ koje je Kremlj navelo da „reagira loše i potakne sukob“. Predaleko sam, ne mogu odgovoriti na pitanje je li ispravno opskrbljivati Ukrajince – zaključio je – Jasno je da se u toj zemlji isprobava oružje. Rusi sada znaju da su tenkovi od male koristi i razmišljaju o drugim stvarima. Ratovi se vode radi toga: kako bi se isprobalo oružje koje smo proizveli – istaknuo je Papa. Malo je onih koji se protive toj trgovini; naprotiv, valjalo bi učiniti više te je Papa spomenuo zaustavljanje u Genovi konvoja koji je nosio oružje u Jemen, a koje su, prije dvije ili tri godine, lučki radnici odlučili zaustaviti.

Najprije putovanje u Moskvu. Patrijarh nije Putinov ministrant

Za sada nije planirano putovanje u Kijiv, prije treba biti ono u Moskvu. Osvrćući se na uložene napore ili one koje valja uložiti kako bi se zaustavila eskalacija nasilja, Papa je pojasnio: „Za sada ne idem u Kijiv“, „osjećam da ne trebam ići. Prvo trebam otići u Moskvu, prvo trebam susresti Putina. Pa i ja sam svećenik, što mogu učiniti? Činim ono što mogu. Kad bi Putin otvorio vrata…“. U Moskvi Papa traži i mogućnost zajedničkoga djelovanja s patrijarhom pravoslavne Crkve Kirilom. Spominje 40-minutni razgovor na platformi Zoom, održan 15. ožujka, i „opravdanja“ rata koja je naveo Kiril, te se ponovno osvrnuo na otkazani sastanak u lipnju u Jeruzalemu. Slušao sam – rekao je papa Franjo u intervjuu za Corriere della Sera – i rekao sam mu: Ne razumijem ništa o tomu. Brate, mi nismo državni klerici, ne možemo rabiti jezik politike, nego Isusov. Pastiri smo istoga svetog naroda Božjeg. Zbog toga treba tražiti put mira, učiniti da prestane paljba oružja. Patrijarh se ne može pretvoriti u Putinova ministranta. Imao sam zakazan sastanak s njim u Jeruzalemu 14. lipnja. To bi nam bio drugi susret licem u lice, ne bi imao veze s ratom. Ali, sada se i on slaže: zaustavimo se, mogao bi to biti dvosmisleni signal.

Svijet u ratu zbog međunarodnih interesa

Papin se pogled ponovno proširio kako bi govorio o pravima narodā u svijetu koji je u ratu, onom „trećem svjetskom ratu“, mnogo puta spomenutom i od kojega se strahuje. Nije to „uzbuna“ – pojasnio je – nego utvrđivanje stvari: Sirija, Jemen, Irak, u Africi rat za ratom. U svakom djeliću ima međunarodnih interesa. Ne može se zamisliti da neka slobodna država može voditi rat protiv druge slobodne države. U Ukrajini se čini da su drugi potaknuli sukob. Jedino što se Ukrajincima pripisuje jest da su reagirali u Donbasu, ali govorimo o prije deset godina. Taj je argument star. Sigurno, oni su ponosan narod – istaknuo je Papa.

„Skandal“ Križnoga puta; nema dovoljno volje za mir

S tim u vezi, osvrnuo se na Križni put na Veliki petak u Koloseumu i na zahtjeve ukrajinske strane koji su doveli do prekida čitanja meditacije na trinaestoj postaji, na kojoj su križ nosile jedna Ruskinja i jedna Ukrajinka. Papa Franjo je objasnio razgovor koji je imao s djeliteljem milostinje, kardinalom Krajewskim, koji je za Uskrs bio upravo u Kijivu, kamo ga je Papa poslao treći put od početka sukoba. Nazvao sam Krajewskoga koji je bio tamo, i on mi je rekao: neka se zaustavi, neka ne čita molitvu. Oni imaju pravo iako mi ne uspijevamo potpuno razumjeti. Tako su one šutjele. Osjetljivi su, osjećaju se poraženi ili porobljeni jer su u Drugom svjetskom ratu mnogo platili. Mnogo mrtvih ljudi, to je mučenički narod. No pazimo i na ono što se sada može dogoditi u Pridnjestrovlju (Transnistria). Ali, 9. svibnja moglo bi svemu biti kraj. Papa je rekao da je na audijenciji u koju je primio Viktora Orbána, mađarskog Premijera, 21. travnja u Vatikanu, saznao da „Rusi imaju plan“. Tako bismo razumjeli i brzinu eskalacije ovih dana – dodao je. Jer, sada nije samo Donbas, sada je i Krim, Odessa, to je oduzimanje Ukrajini luke na Crnom moru, sve. Pesimist sam, ali moramo učiniti sve moguće kako bi se zaustavio rat.

Italija, Biskupska konferencija: tražim autoritativnog kardinala koji želi inovirati

Na kraju razgovora za Corriere della Sera Papa se osvrnuo na Italiju, politiku od Napolitana do Mattarelle, te na vrlo dobar odnos s Marijem Draghijem, „izravnom i jednostavnom osobom“. Spomenuo je i poštovanje prema Emmi Bonino, iako ne dijeli njezine ideje, ali poznaje Afriku bolje od ikoga. Govorio je potom o reformama u Vatikanu i Crkvi u Italiji, koja iščekuje novoga predsjednika biskupske konferencije. Jedna od stvari koju pokušavam učiniti kako bih obnovio Crkvu u Italiji jest da ne mijenjam previše biskupe. Kardinal Gantin je govorio da je biskup zaručnik Crkve, svaki je biskup doživotni zaručnik Crkve. Kad postoji običaj, dobro je. Zbog toga nastojim imenovati svećenike, kao što se dogodilo u Genovi, Torinu, u Kalabriji. Mislim da je to obnova Crkve u Italiji – rekao je te, što se tiče imena koje će izabrati na čelo biskupā, na sljedećem zasjedanju Talijanske biskupske konferencije, pojasnio – Pokušavam pronaći nekoga tko želi unijeti lijepu promjenu. Radije bih da je kardinal, da je autoritativan. I da ima mogućnost izabrati tajnika, da može reći da želi raditi s tom osobom – rekao je papa Franjo.

(Vatican News – aa; bj)