„Rođenje Tvoje, Hriste Bože naš, zasjalo je svijetu kao svijetlo razuma. Gospode, slava Tebi!” (Tropar gl. 4)
Ljubljeni u Gospodinu braćo i sestre,
„Došao je blagdan svih blagdana i ispunio svemir radošću! Blagdan za trijumf svih
kreposti, korijen i izvor svih naših dobara. Blagdan kojim su se otvorila nebesa, poslan je
Duh, pale su barijere, ujedinilo se podjeljeno, tama se raspršila, svjetlost je zasjala,
nebesa su poprimila narav koja je potekla od zemlje, zemlja je primila Onoga koji počiva
na kerubinima, robovi su postali slobodni, neprijatelji su postali sinovi, stranci –
nasljednici!” (Sv. Ivan Zlatousti) – piše hrvatski arhiepiskop Aleksandar u božićnoj poslanici.

Gospodin je rekao svojim apostolima i učenicima: “Mir vam ostavljam; Moj mir vam dajem;
Ja ne dajem vam kao što svijet daje.” (Ivan 14 : 27). Hristos prije svega daruje mir čovjeku
s Bogom, sa savješću – mir ispunjen ljubavlju. Tko u sebi nosi istinsku kršćansku narav,
zna što znači mir.

U ovom trenutku, ljudsko srdce uživa u sreći. Uživa i ljudska savjest koja nema uvijek
snagu za prevladavanje zakona zla i vlastite slabosti. I ona već ima svog vodiča za dobro.
Radost blagoslivlja i duhovno slabe ljude koje su na rubu duhovne slabosti. Ali Sam Sin
Božji, čije rođenje s takvom radošću danas slavimo, rekao je: „Ako me tko ljubi, čuvat će
moju riječ.”(Iv. 14 : 23). Nema drugog načina da pokažemo našu ljubav prema Njemu,
osim ispunjavanjem njegovih zapovijedi.

Ova godina – 2024., koja je na odlazku bila je za nas puna kušnje i stradanja. Unatoč
tomu što smo dobili u svoju korist presudu Visokog upravnog suda ministar pravosuđa i
uprave svjestno kršeći tu presudu ponovno nas je odbio upisati u Evidenciju vjerskih
zajednica. Vraćeni smo na početak postupka i već dvije godine čekamo na odluku
prvostupanjskog Upravnog suda, koja bi ponovno proglasila nezakonitom negativnu
odluku ministra pravosuđa i uprave i s time potvrdila presudu Visokog upravnog suda.
Nama nije bitno kakve moraju biti političke posljedice za nekog ministra za svjesno kršenje
presude nekog visokog suda, nego to što sa svojim nezakonitim činom on uspješno
sprječava to da naša crkva brine o vjerskim potrebama pravoslavnog djela hrvatskog
naroda.

Povećali su se napadi na nas sa svih strana – osim uobičajenih – onih, koji nas blate i
sikću laži, objede, klevete i osobne napade, pridružile su se čak i dvije Crkve koje djeluju u
Republici Hrvatskoj, a imaju sjedišta u inozemstvu i kojima smeta hrvatski nacionalni
predznak u našem nazivu, na koji nas obvezuju crkveni kanoni. Postalo je kao prirodno da
svatko, koji o nama nešto govori da nas napadne i oblati na bilo koji način: „… kao na smrt
osuđene… – mi ludi poradi Krista, … mi slabi, … mi prezreni; sve do ovoga časa i
gladujemo, i žeđamo, i goli smo, i pljuskaju nas, i beskućnici smo, i patimo se radeći …
Proklinjani blagoslivljamo, proganjani ustrajavamo, pogrđivani tješimo. Kao smeće svijeta
postasmo, svačiji izmet sve do sada.”(1Kor. 4 : 9-13)

Mi smo ustrajni. Ako smo patili, ako su nas posjećivale teške kušnje, ako nas brige i
razočaranja još uvijek nisu napustili, još uvijek nam je drago što se negdje na horizontu
toplo uzdiže dobrota nade Božjeg blagoslova.

„Evo sad je vrijeme milosno, evo sad je vrijeme spasa. Ni u čemu ne dajemo nikakve
sablazni da se ne kudi ova služba, nego se u svemu iskazujemo kao poslužitelji Božji:

velikom postojanošću u nevoljama, u potrebama, u tjeskobama, pod udarcima, u
tamnicama, u bunama, u naporima, u bdjenjima, u postovima, u čistoći, u spoznanju, u
velikodušnosti, u dobroti, u Duhu Svetomu, u ljubavi nehinjenoj, u riječi istinitoj, u snazi
Božjoj; oružjem pravde zdesna i slijeva; slavom i sramotom; zlim i dobrim glasom; kao
zavodnici, a istiniti; kao nepoznati, a poznati; kao umirući, a evo živimo; kao kažnjeni, a ne
ubijeni; kao žalosni, a uvijek radostni; kao siromašni, a mnoge obogaćujemo; kao
oni koji ništa nemaju, a sve posjeduju.”(2Kor. 6 : 2-10)

Svjetlo koje je zasjalo u našem svijetu s njegovim Rođenjem sjaji i danas. On jest i ostaje s
nama zauvijek (Mt. 28 : 20) i do danas nas podsjeća da smo “sol zemaljska” i “svjetlost
svijeta” (Mt. 5 : 13-14).

Budimo dostojni Njega i našeg uzvišenog poziva! Neka naše milosrđe i požrtvovna
Kristova ljubav prema bližnjemu također budu pravo evanđelje, ne samo riječju nego i
djelom. Tada će Božansko Dijete, Čije Rođenje danas slavimo, posjetiti naša srca i
domove, ugrijati nas Svojom božanskom ljubavlju i, ljubeći nas do kraja (Ivan 13 : 1), ostat
će s nama zauvijek kao u Njegovom željenom »prebivalištu« (Ivan 14 : 23).
Očinski čestitamo Kristovo rođenje svoj djeci naše svete Crkve, i svim kršćanima u
Hrvatskoj, želeći dobro zdravlje, mir i milost od Gospodina!

Hristos se rodi!

Neka ljubav i milosrđe Božjega Sina koji se danas rodio i zajedništvo u Duhu Svetom budu
sa svima nama!

Hrvatski arhiepiskop †Aleksandar

Tri Kralja danas jaše! Danas je Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer, dan prije Božića.

Božićni blagdani počinju postom i nemrsom na Badnjak. Postiti znači da se toga dana dovoljno jednom do sita najesti, a ne mrsiti znači ne jesti ništa od mesne hrane. Iako Crkva ne propisuje post i nemrs na Badnjak, narod se toga pridržava donosi Narod.hr. Djelomično prenosimo.

Ilustracija: X profil Illyria – Croatia

Jede se, u prvom redu riba. U konzumaciji ribe skrivena je i simbolička vrijednost Kristova imena IHTUS (grč. riba, ali i Isus Krist Božji Sin Spasitelj).

Bakalar i fritule

Uz more se obično priprema za objed morska riba, na kopnu riječna, bakalar se nađe na mnogim stolovima, a uštipci, fritule ili prikle, neizostavna su posna slastica na badnji dan.

Post završava nakon ponoćke, mise koja se služi o ponoći s Badnjaka na Božić, poslije koje slijedi slavlje s pečenjem (većinom perad), slasticama i vinom.

Naziv Badnjak nosi prema panju ili panjevima koji se na taj dan unose u kuću i stavljaju na ognjište, a neki taj naziv dovode u vezu s riječju bdjeti jer se tada bdije pobožno iščekujući Kristovo rođenje. U nekim se krajevima u kuću unosi jedan, a u nekima tri panja.

Tri su panja simbol Svetog Trojstva, a njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući.

Panjevima koji tinjaju obično bi se dodavalo malo hrane s blagdanskog stola i vina koje se pilo. Vjerovalo se da će vatra velikih panjeva donijeti dobro cijelom domu i svim ukućanima.

Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Postavljala se pod stol uz zvukove božićnih pjesama. Na slami se sjedilo i pričalo sve do odlaska na polnoćku, a često se na njoj i spavalo.

Običaj postavljanja jaslica

Danas se malo gdje u Hrvatskoj zadržala takva tradicija, ali je ostao običaj postavljanja jaslica koje vjernicima približavaju događaj Božića, rođenja Isusova.

Najstarije se hrvatske jaslice nalaze se u vrtnoj kapeli franjevaca na otočiću Košljunu uz otok Krk, koje je načinio nepoznati majstor još u 17. stoljeću, a u kućama se jaslice postavljaju tek od 19. stoljeća.

Kad se unese slama i badnjaci, započinje bdijenje.

Domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji naviješta skori Božić: Faljen Isus! Na dobro vam došla badnja večer! Na taj pozdrav slijedi odgovor: I s tobom zajedno! Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem: Faljen vam bio Isus i Marija. Čestita vam Badnjica! Odgovor glasi: Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i do sada! U dijelu Slavonije čestitari na badnje veče ulaze u kuću i govore: Faljen Isus! Čestita vam badnja večer i Adam i Eva, a odgovara se: I vi živi i zdravi bili!

Na Badnjak se unosi i ukrašava božićno drvce

Na Badnjak se u kuću unosi i kiti božićno drvce. U prošlosti je to bio poganski običaj, ali ga kršćani prihvaćaju i to postaje tradicionalni božićni običaj.

Ukrašavanje božićnog drvca počelo je najvjerojatnije u Njemačkoj u 17. stoljeću, a u Hrvatskoj se drvca počinju kititi u 19. stoljeću, iako su se i prije toga hrvatski domovi oko Božića kitili zelenilom, voćem, slasticama i svakojakim ukrasima koje su najčešće djeca izrađivala.

Drvca su najčešće crnogorična, nekada kićena jabukama, narančama, šljivama i kruškama, pozlaćenim orasima i lješnjacima te slasticama od šećera i papira ili staklenim figurama ako ih je tko imao. Usto, stavljani su papirnati lančići u bojama, zlatne i srebrne niti te lampioni i svjećice koje su se palile u najsvečanijim trenutcima…

Žene na Badnjak pripremaju bogati božićni jelovnik, a ručak je na sam Božić svečan i bogat te za stolom okuplja cijelu obitelj…

Poslije ručka odlazi se čestitati rodbini i prijateljima. U prošlosti se činilo koledanje ili čestitarenje pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitare bi se često darivalo. Mladići su djevojkama kao tradicionalni božićni dar darivali ukrašenu jabuku, tzv. božićnicu.

Darivanje je i danas božićni običaj, iako danas djevojke ne bi bile oduševljene da im mladići daruju jabuke!

Gdje god bili, ne zaboravite rođenje Isusovo dobro, ali dostojanstveno proslaviti! I nek’ Vam je čestit i blagoslovljen Božić!

Ekonomist Kaldor 1971. je s milimetarskom preciznošću objasnio zašto bi urušio sustav euro-a, dakle prije 53 godine, kada je isti bio tek u embrionalni projekt…

U božićnom duhu predlažemo ovaj članak koji je 2013. reproducirao ulomak ekonomista Nicholasa Kaldora.

Sljedeći članak je star 53 godine: datira iz 1971. godine. Foto: Kaldor

Ovaj je tekst napisao mađarsko-britanski ekonomist i ekonomski savjetnik Nicholas Kaldor 1971. (kada je euro bio tek embrionalni projekt, koji će postati stvarnost 3 desetljeća kasnije) u “Dinamičkim učincima zajedničkog tržišta” izvorno objavljenom u New Statesmanu 12. ožujka 1971. i ponovno tiskano (kao poglavlje 12, str. 187 – 220) u “Drugi eseji o primjenjenoj ekonomici” – svezak 6 Zbirke ekonomskih eseja Nicholasa Kaldora.

Kaldor je točno predvidio uzroke krize eura: trgovinsku i platnobilančnu neravnotežu zbog režima fiksnog tečaja uz izostanak harmonizacije tržišta rada i poreznog sustava i mehanizama transfera.

Impresivno je primijetiti da je prije 53 godine bilo savršeno jasno s čime će se europske zemlje suočiti uvođenjem jedinstvene valute, prije političke i fiskalne unije: s “katastrofom periferije” nakon koje će uslijediti raspad cijelog sustava. Sada proživljavamo “katastrofu polu-eurozone”, a “raspad sustava” tek slijedi.

Jednog će dana europski narodi biti spremni ujediniti svoje nacionalne identitete i stvoriti novu Europsku uniju – Sjedinjene europske države. Ako i kada to učine, bit će europska vlada koja će preuzeti sve funkcije koje pripadaju saveznoj vladi Sjedinjenih Američkih Država, ili Kanade ili Australije. To će podrazumijevati stvaranje “pune ekonomske i monetarne unije”. Ali čini se opasna pogreška vjerovati da politička i monetarna unija može prethoditi političkoj uniji ili da će djelovati (kao što čitamo u riječima Wernerovog izvješća) “sredstvo za fermentaciju za stvaranje političke unije od koje dugo traje u svakom slučaju neće moći bez toga.” Budući da ako stvaranje monetarne unije i kontrola Zajednice nad nacionalnim proračunima budu takvi da stvaraju pritiske koji vode do sloma cijelog sustava, jasno je da će razvoj političke unije biti otežan, a ne promican.

Ostali odlomci:

stranica 202

Događaji posljednjih godina – u kojima je istaknuta potreba za revalvacijom njemačke marke i devalvacijom francuskog franka – pokazali su nedostatnost Zajednice s obzirom na trenutnu razinu ekonomske integracije. Sustav pretpostavlja potpunu konvertibilnost valuta i fiksne tečajeve između država članica, prepuštajući monetarnu i fiskalnu politiku diskreciji pojedinih država. Prema ovom sustavu, kao što su događaji pokazali, neke će zemlje težiti ostvarivanju rastućih (i neželjenih) trgovinskih suficita sa svojim trgovinskim partnerima, dok će druge gomilati rastuće deficite. To sa sobom nosi dva neželjena učinka. Prenosi inflatorne pritiske s jednih članica na druge; i stavlja suficitarne zemlje u poziciju da automatski osiguravaju financiranje deficitarnih zemalja u rastućem opsegu.

Stranica 205

…. Ovo je još jedan način da se kaže da se cilj pune monetarne i ekonomske unije ne može postići bez političke unije; a drugi pretpostavlja fiskalnu integraciju, a ne puku fiskalnu harmonizaciju. Zahtijeva stvaranje vlade Zajednice i parlamenta koji će preuzeti odgovornost za barem većinu potrošnje koju trenutno financiraju nacionalne vlade i financirati je kroz poreze koji se jednako dijele među članovima zajednice. Integriranim sustavom ove vrste bogatija područja automatski financiraju siromašnija, a područja s padom izvoza automatski se rasterećuju plaćajući manje, a dobivajući više od središnjih poreznih vlasti. Kumulativni uzlazni i silazni trendovi tako se kontroliraju pomoću fiskalnog stabilizatora ugrađenog u sustav koji omogućuje da suficitara područja automatski potpomogne deficitarna.

Stranica 206

…ono što Izvješće ne prepoznaje je da je postojanje središnjeg sustava oporezivanja i potrošnje mnogo moćniji instrument za pružanje “regionalne pomoći” od bilo čega što osim “posebne intervencije” za razvoj regija mogu pružiti .
S druge strane, aktualni plan Zajednice je kao ona kuća koja “podijeljena protiv sebe ne može postojati”. Monetarna unija i kontrola Zajednice o proračunima spriječit će svaku pojedinačnu državu članicu da provodi autonomne politike pune zaposlenosti – da intervenira kako bi nadoknadila padove u razini proizvodnje i zaposlenosti – osim koristeći potporu snažne vlade zajednice koja je sposobna očuvati svoje građane s najgore posljedice.

Stranica 192

Myrdal je skovao izraz “cirkularna i kumulativna uzročnost” kako bi objasnio zašto stopa gospodarskog razvoja različitih područja svijeta ne teži stanju ravnomjerne ravnoteže, već, naprotiv, teži kristaliziranju u ograničenom broju visokog – područja rasta čiji uspjeh ima učinak kočenja razvoja drugih područja. Ova tendencija ne bi mogla djelovati kad bi varijacije novčanih plaća uvijek bile takve da kompenziraju razliku u stopama povećanja produktivnosti. Međutim, to nije slučaj: iz razloga koji možda nisu u potpunosti razumljivi, disperzija u stopama rasta plaća između različitih područja uvijek ima tendenciju biti znatno manja od one koja se odnosi na promjene u produktivnosti. Iz tog razloga u zajedničkom valutnom području, ili u sustavu konvertibilnih valuta s fiksnim tečajevima, područja koja rastu teže stječu kumulativnu konkurentsku prednost u odnosu na područja koja rastu po nižim stopama. “Učinkovite plaće” (izračunate kao omjer između novčanih plaća i produktivnosti) će, prirodnim tijekom događaja, težiti smanjenju u prvoj skupini zemalja u usporedbi s drugom – čak i u situaciji u kojoj su u dvije skupine novčane plaće imaju tendenciju da se istovremeno povećavaju u apsolutnom smislu. Upravo zbog povećanja razlika u produktivnosti, usporedni troškovi proizvodnje u područjima s najvećim rastom imaju tendenciju pada tijekom vremena u usporedbi s onima u područjima s najnižim rastom i posljedično povećanju konkurentske prednosti prvih. (Od GPG Imperatrice, Mail: [email protected])

raduzione by Keynes Blog: I difetti dell’euro spiegati 30 anni prima che nascesse dall’economista keynesiano Nicholas Kaldor

Facebook di GPG Imperatrice

Segui Scenarieconomici.it su Twitter