Vijesti
D. Pešorda: Hrvateki nemaju predodžbu što se sve krčka u srpskom loncu
BUGARSKO PITANJE Devedesetih je književni povjesničar Stanko Lasić ustvrdio kako nema nikakva razloga da hrvatskoj književnosti išta više znači srpska književnost od, primjerice, bugarske književnosti.
Na to je na ostarjeloga profesora takozvana hrvatska kulturna javnost digla graju da ni on nakon kratke polemike s Mandićem nije više potezao to pitanje. Ali ono je aktualno i danas, štoviše aktualnije nego te devedeset sedme kada ga je Lasić formulirao. I to ne toliko u književnosti samoj, premda i na tom polju srboljubni poslenici vrijedno rade, koliko na drugim područjima: estradi, sportu, pa i politici na jedan iščašen način. Srbija u svijesti prosječnoga Hrvata ni dvadeset pet godina nakon Lasićeve preporuke kako bi srpske teme iz hrvatske perspektive bilo uputno tretirati, na žalost, nije spala na razinu Bugarske. Naprotiv, mediji se svojski trude da stvore dojam kao da se Jugoslavija nikada nije raspala.
Od ukidanja vize za građane Srbije do danas hrvatska politika čini nerazumljive ustupke Srbiji u nastojanju da izgradi što bolje odnose s njom i da je pogura prema Europskoj uniji. Ima u tome nerazumnom ponašanju podosta hrvatske poslušnosti briselskim nalogodavcima, ali i naslijeđenog jugoslavenstvujućeg refleksa. Europska unija danas često koristi Hrvatsku za pridobivanje Srbije na sličan način kao što je Katolička Crkva tijekom nekih minulih stoljeća koristila Hrvate za eventualno širenje na pravoslavni istok. I sama jugoslavenska ideja dobrim dijelom svoj nastanak i uspjeh duguje tom opsesivnom nastojanju europskog zapada da prodre na istok, pod različitim geslima, ali s podjednakom upornošću. Hrvati su u svim tim zamašnim projektima služili samo kao alat.
U četvrtak je u Pragu održano prvo okupljanje država nove europske inicijative – Europske političke zajednice. Začetnik je inicijative francuski predsjednik Macron, a svrha valjda nastojanje da se pokaže kako i Europa nešto poduzima u ovom teškome vremenu. Glavna tema je bila energetska politika u sjeni rata u Ukrajini. Tako je Srbiji rečeno da u okviru novog paketa sankcija Europske unije Rusiji ni Srbija neće moći računati na jeftiniju rusku naftu koja do Srbije dolazi hrvatskim naftovodom. Odluka stupa na snagu od 1. prosinca ove godine. Pritiješnjen s jedne strane zahtjevima EU i SAD-a da uvede sankcije Rusiji i proruskim raspoloženjem srpske javnosti, Vučić je svoje frustracije odlučio iskaliti na Hrvatskoj znajući da od nje neće dobiti adekvatan odgovor, a usput će i nezadovoljstvo domaće javnosti preusmjeriti na Hrvatsku, koju u Srbiji ionako obožavaju mrziti.
Posebna priča su srpski mediji u kojima u ovakvim prilikama mrzilačka raspojasanost doseže vrhunac. Nabrojimo samo neke naslove: ”Hrvati objavili rat Srbiji”, ”Osveta ustaša!”, ”Dežmekasti ustaša cmizdri…” itd. Inače, ohrabreni hrvatskom mlitavošću u bilateralnim odnosima, u Srbiji javnost već duže vrijeme percipira Hrvatsku kao državu koja ne zaslužuje postojati i koja je njima, Srbima i Srbiji, nešto dužna te taj dug stalno mora vraćati. Iako je rat vođen u Hrvatskoj, u Srbiji su s vlastitom krivnjom odavno raskrstili, to jest zauzeli su pozu žrtve i ustrajno nadograđuju narativ o hrvatskim zločinima, obnovi NDH, fašizmu i slično. Pribjegavši prokušanoj metodi inverzije, srpski propagandisti već su srpsko javno mnijenje doveli do spremnosti da se sveti Hrvatima ili, kako to jedan od viđenijih članova vladajuće stranke u Srbiji kaže, da ih ”denacifikuju”.
Srpskim televizijama danonoćno kruži stotinjak živopisnih likova, od ćosavog četnika Vojislava Šešelja do bradatog doktora Nestorovića koji je svojedobno virus SARS-CoV-2 proglasio najsmješnijim virusom, te svi oni sluđenom narodu pune uši nebulozama o borbi svijetla i tame, to jest Rusije i Zapada, o tome kako će Rusi izbiti na Dunav, pa će se njihovom pobjedom i oni okoristiti ”denacifikujući” Hrvate i vraćajući ”srpske zemlje” majčici Srbiji… U tim se emisijama psuje majka, poziva na dvoboj, rogobori protiv pedera, citira Davida Ickea kao relevantan izvor, pušta mašti na volju glede mogućnosti ruskog nuklearnog oružja da zbriše neprijateljske države s lica zemlje itd. Bojim se da šira hrvatska javnost uopće nema predodžbu što sve krčka u tom srpskom loncu. Kao što je dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća zapadnim svijetom prošao val avangardnih totalitarizama kao što su bili boljševizam, fašizam i nacionalsocijalizam, a čak se američki New Deal kroz državni intervencionizam uklapa u taj duh vremena – isto tako početna desetljeća ovog stoljeća obilježava sličan trend slabljenja demokracije i jačanja autokracije. Takav su autokrati Putin ili Erdoğan, ali sve više i Vučić.
Međutim, nije problem u Vučiću, kao što nije bio ni u Miloševiću, ne, problem je dublji. Kao što reče Davor Velnić u svojoj kolumni na Kamenjaru: ”U Srbiji se europska uljudba nije ukorijenila pa su pokušaji uključenja Srbije u EU žalosna lakrdija i jalov politički manevar da se Srbija na prijevaru ugura tamo gdje nije nikad pripadala.” A ako je, ne daj Bože, današnji hrvatski poslušnici ipak uguraju u EU, neki budući Tuđman morat će tražiti načina da iz te zajednice izađe. Premda, kad malo razmislim, to će biti potrebno ušla Srbija unutra ili ne. A što se tiče srpskog pitanja, krajnje je vrijeme da se ono po važnosti izjednači s bugarskim pitanjem.
Damir Pešorda
Hrvatski tjednik
Vijesti
DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”
Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!
Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.
”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.
”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.
”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.
”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.
Vijesti
Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom
Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.
U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.
“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.
Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”
Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.
Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”
Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.
Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”
Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”
POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.
“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.
Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.
Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.
Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.
CatholicVote je ranije objavio:
Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.
Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.
Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.
Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.
Vijesti
Čudesna vizija iza blagdana Tijelova
Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.
Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.
Slika: Portraits-of-Saints – Julijana iz Liegea
Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.
Viđenje svete Julijane
Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”
U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:
Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.
U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:
“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.
Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:
Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”
U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.
Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.
Philip Kosloski /Altea
-
Vijesti7 dana ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti1 dan ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti3 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti3 tjedna ago
DANAS Prvi put misa zadušnica za žrtve komunističkih zločina u Zagrebu
-
Vijesti2 tjedna ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti2 dana ago
UVIJEK ČETVRTKOM Blagdan Tijelova – što danas točno slavimo?