Connect with us

Vijesti

Deutsche Welle: Biden i kompleksni američko-saudijski odnosi

Published

on

Posjet Rijadu Odlukom da u sklopu svog putovanja po Bliskom istoku posjeti i Saudijsku Arabiju američki predsjednik Joe Biden izazvao je popriličan bijes i negodovanje u SAD-u, tako da se osjetio prisiljenim pravdati taj korak u članku objavljenom u Washington Postu. Biden je napisao kako je svjestan da se mnogi ne slažu s njegovom odlukom. No, ističe, nastojat će ojačati “strateško partnerstvo” s Rijadom, ostajući vjeran “temeljnim američkim vrijednostima”. U obrani ljudskih prava on i dalje, kako je rekao, zauzima jasan stav – “kao i na prethodnim postajama njegovog putovanja”.

Nakon ubojstva saudijskog novinara Jamala Khashoggija u listopadu 2018., Biden je oštro napao saudijski državni vrh. “Natjerat ćemo ih da plate cijenu”, izjavio je on 2019. godine. Bidenova administracija je objavila izvještaj tajne službe prema kojem je saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman (MbS) odobrio atentat na Khashoggija u Istanbulu.

Sve ostaje samo na riječima

S obzirom na veliku promjenu političke situacije u svijetu, Biden neće davati slične izjave tokom svog posjeta Rijadu, kaže Eckart Woertz, direktor hamburškog Instituta za bliskoistočne studije GIGA . “Naravno da će i dalje deklarativno ostati kod tema kao što su ljudska prava. Ali to će sigurno drugačije formulirati nego ranije”, uvjeren je Woertz.

Također bi moglo biti znakova promjene stava u pogledu druge točke spora u američko-saudijskim odnosima – rata u Jemenu. Američka vlada, prema pisanju agencije Reuters, raspravlja o ukidanju zabrane izvoza ofanzivnog oružja u Saudijsku Arabiju. Konačna odluka vjerojatno će ovisiti o tome hoće li vlada u Rijadu ostvariti napredak u pogledu okončanju rata u Jemenu, izvijestio je Reuters pozivajući se na dobro informirane krugove.

Saudijsko veleposlanstvo Washington

Saudijsko veleposlanstvo u Washingtonu sada se nalazi na Putu Jamala Khashoggija – nakon što je gradska uprava toj ulici promijenila ime

Predanost Izraelu

Nekoliko faktora je dovelo do promjene stava. Biden pokušava pridobiti Saudijsku Arabiju za daljnje približavanje Izraelu. Nije vjerojatno da će ova kraljevina, po uzoru na druge države, u kratkom roku potpisati tzv. “Abrahamov sporazum”, koji predviđa sveobuhvatnu normalizaciju odnosa sa židovskom državom. Ali suradnja iza kulisa je “prilično zamisliva”, smatra Woertz.

Očito je da se ona prakticira već duže vrijeme. Američki portal vijesti Axios izvještava da Bijela kuća uvelike radi na “mapi puta” za normalizaciju odnosa. Prema izvještaju Wall Street Journala, već se vode tajni pregovori o izraelsko-saudijskoj suradnji kod ekonomskih i sigurnosnih pitanja. Na primjer, Saudijci bi u načelu moglo otvoriti svoj zračni prostor komercijalnim izraelskim avio-kompanijama. Nije isključeno da razgovori srednjoročno, u slučaju napretka u rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba što trenutno nije na vidiku, dovedu do uspostave diplomatskih odnosa. Bilo je i raznih špekulacija o stvaranju nekakvog bliskoistočnog vojnog saveza po ugledu na NATO.

Abrahamski sporazum

Povijesni dogovor: bivši izraelski premijer Benjamin Netanjahu i šef diplomacije Ujedinjenih Arapskih Emirata Abdulah bin Zajed potpisuju “Abrahamski sporazum” – između njih Donald Trump

Natezanje oko cijena nafte

No Bidenov posjet Saudijskoj Arabiji se, prije svega, odvija u kontekstu potpuno promijenjene svjetske političke situacije uzrokovane ruskim napadom na Ukrajinu. Rat sve više postaje gospodarski izazov, pa i za SAD. Zabrinutost zbog pomanjkanja ruske nafte, što je rezultat sankcija Moskvi, uzrokovala je ogroman rast cijena ovog energenta. To Rusiji omogućava ogromne prihode, koje ona koristi i za financiranje napada na Ukrajinu.

Osim toga, cijene nafte važne su i za Bidena u kontekstu izborne kampanje , kaže Woertz. U studenome se u Sjedinjenim Američkim Državama održavaju izbori za Kongres. „Povećane cijene energenata dar su oporbi”, kaže Woertz. “Bidenu je u interesu da Saudijska Arabija poveća eksploataciju nafte.”

Države članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (zbog bliske suradnje s drugim proizvođačima, posebno Rusijom, nazvane OPEC+) najavile su povećanje proizvodnje za 648.000 barela nafte dnevno. Međutim, kako priznaju u izvještaju objavljenom u utorak (12.7.), ovo povećanje je ispod stvarnih potreba.

Čak i da hoće, Saudijska Arabija bi samo djelomično mogla izaći u susret Bidenovim željama. “U razdoblju niskih cijena nafte Rijad je zabilježio veće gubitke i veći pad nego porast prihoda”, kaže stručnjak Eckart Woertz i dodaje kako je „ iz saudijske perspektive povećanje cijena gospodarska nužnost”. Bude li Rusija smanjila proizvodnju nafte zbog sankcija, Saudijska Arabija bi mogla uskočiti i povećati proizvodnju. “Ali to je srednjoročna perspektiva”, smatra Woertz.

Ukrajina rat

Rat u Ukrajini mijenja političke prioritete: američka politika prema Saudijskoj Arabiji napravila je zaokret

Novi odnos snaga u regiji

Biden će tokom svog posjeta Rijadu morati uzeti u obzir i novi odnos snaga u regiji kao cjelini. Budući da se SAD u velikoj mjeri povukao iz Iraka i također smanjio svoj angažman u Siriji, njihova politička i vojna težina na Bliskom istoku je pala. Posljedice su bile očite u ožujku, kada je SAD podnio rezoluciju u Vijeću sigurnosti UN-a, osuđujući ruski napad na Ukrajinu.

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), trenutno nestalna članica Vijeća sigurnosti, na opće iznenađenje nisu podržali prijedlog i ostali su suzdržani, mada su na Općoj skupštini UN-a u ožujku podržali rezoluciju kojom se osuđuje napad Rusije na Ukrajinu. To nije značilo i da su spremni na sankcije Rusiji.

Rusija pokušava ispuniti politički vakuum koji je iza sebe ostavio SAD i to sa sve većim uspjehom. To se vidi na primjeru Sirije, gdje je skupa s Iranom uglavnom uspješno uspjela suzbiti oporbu koja se borila protiv Asadovog režima. Pored toga, Rusija pomaže Saudijskoj Arabiji u razvoju atomskog programa.

Istovremeno je SAD najvažniji zaštitnik Saudijske Arabije, posebno kada se radi o Iranu kao najmoćnijem saudijskom rivalu u regiji. Saudijci su ujedno najveći kupci američkog oružja. „No nije im promakla suzdržana reakcija Washingtona u pogledu iranskih napada na saudijske naftovode. Kina i Rusija nisu, iz ugla Rijada, istinska zamjena za partnerstvo sa SAD-om. Pa ipak, Rijad pokušava da ne igra samo na jednu kartu i zato vodi razgovore s Kinom i Rusijom.”

Još nešto stoji na putu suradnji Sjedinjenih Država s režimima ove regije: poimanje SAD-a kao demokratske i angažirane svjetske sile. To se pokazalo 2011. kada je SAD, nakon velikih prosvjeda, dopustio pad režima Hosnija Mubaraka, što Rijadu nije promaklo.

S druge strane, ruski predsjednik fascinira zemlje Bliskog istoka onim čime Zapad prisiljava da se od njega distancira: autokratskim stilom vladavine. „Dva aspekta Putinovog režima tamo izazivaju oduševljenje: personalizacija vlasti i odbijanje političkog liberalizma“, piše pravnik Naseef Naeem u eseju za njemački stručni časopis „Zenith“ i zaključuje: “Putinov stil uklapa se u njihove predodžbe o vladavini. Nije teško pretpostaviti da se to ne odnosi samo na Saudijsku Arabiju.”

Kersten Knipp
Deutsche Welle

Advertisement

Vijesti

Marinci testirali repliku oklopa iz kasnog brončanog doba. Utvrdilo se da je riječ o posljednjem kriku

Published

on

Iz Grčke nam ove godine dolaze brojne zanimljive vijesti iz područja arheologije. Jedna od njih vezana je uz inovativno testiranje prapovijesnog oklopa. Konkretan oklop ulazi među najstarije prilično cjelovito očuvane europske oklope – piše Sonja Kirchhoffer u Povijest.hr.

Oklop se datira u kasno brončano doba i s obzirom na to star je oko 3500 godina. Izrađen je od brončanih ploča koje su prekrivale veći dio tijela, a uključivao je i neobičnu kacigu s pločama na obrazima, koja je napravljena od veprove kljove. Kaciga je izrađena tako što su komadići kljova vepra bili pričvršćeni na kožnu podlogu. Ova je defenzivna oprema iskopana još 1960. godine u blizini sela Dendra u južnoj Grčkoj. U pitanju je lokalitet koji je doslovno udaljen nekoliko kilometara od Mikene, odnosno prijestolnice kralja Agamemnona. Od trenutka kada je oklop nađen javila se dilemna je li on korišten u borbama ili samo u ceremonijama.

Oklop i kaciga mikenskog ratnika. Fotografija: Fotografija: Andreas Flouris and Marija Marković, PLOS ONE, 2024, CC-BY 4.0 (Fotor editor. GoArt)

Kriteriji koje su morali zadovoljiti marinci

Istraživanje ovog naizgled nezgrapnog oklopa proveo je Andreas Flouris, profesor fiziologije na Sveučilištu u Tesaliji i njegov tim. U provođenju istraživanja angažirali su marince Helenskih oružanih snaga. Rezultati ovog nesvakidašnjeg istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE, u svibnju 2024. Za potrebe istraživanja znanstvenici su angažirali 13 marinaca. Naravno, u pitanju su bili dobrovoljci koji su odgovarali postavljenim kriterijima. Marinci su morali biti odgovarajuće dobi, tjelesne težine i visine. Bili su to ljudi većinom u svojim tridesetim godinama života, što je bilo u skladu s opisima ratničke elite u Ilijadi. Kako su ti ratnici opisani kao visoki i impresivne pojavnosti – u izboru vojnika vodilo se računa da budu viši od tadašnjeg prosjeka i težine, ne bi li bili ujedno usklađeni s podacima prikupljenim iz mikenskih grobova ratničke elite. Bila je to okvirno visina od oko 170 centimetra i težina koja se kretala do nekih 80 kilograma

Tijekom eksperimenta marinci su bili odjeveni u naizgled nespretne replike tzv. Dendra oklopa i naoružani oružjem karakterističnim za brončano doba. Tako opremljeni uključeni su u unaprijed osmišljene simulacije borbi koje su smatraju karakterističnim za kasno brončano doba.

Kako rekonstruirati borbe u kasnom brončanom dobu?

Pravo je pitanje kako su te borbe izgledale i koliko ih je uopće moguće rekonstruirati. Znanstvenici okupljeni u ovoj studiji krenuli su od Homerove Ilijade koja daje prikaz Trojanskog rata. Iako je Ilijada zabilježena u željeznodobnom periodu ili preciznije u arhajskom razdoblju grčke povijesti, ona sadrži i ratne tehnike iz brončanodobnog perioda. Autori unutar ove studije su bili prilično rigorozni i odlučili su prihvatiti iz Ilijade samo ono što je već doista potvrđeno arheološkim nalazima. Tijekom 11 satne simulacije zaključeno je da ovaj oklop nije ograničavao nositelje, kao i da je bio podnošljiv u uvjetima jakog naprezanja. U simulaciji su marinci bili naoružani križnim mikenskim mačem, kopljem, ali i kamenjem srednje veličine. Najčešće su primjenjivali borbenu tehniku nazvanu “hit and run”, koja je zahtijevala visoku razinu angažiranosti. Prilikom brončanodobnog ratovanja najčešće su stradavali gornji udova, prsa i glava. Znanstvenici su tijekom simulacija vodila računa i o geografsko-klimatskim uvjetima na području Troje, kao i fizičkim obilježjima ondašnje populacije i koječemu drugom.

Kako napraviti vjerodostojno simulaciju?

Da bi simulacija bila što vjerodostojnija nastojali su se replicirati odgovarajući životni uvjeti. Područje Troje je u kasnom brončanom dobu bilo močvarno s relativno visokim temperaturama i visokom vlagom. Prema onome što znamo o ratovima u davnoj prošlosti oni su se vodili u ljepšem i toplijem dijelu godine. Procijenjeno je da je prosječna ljetna temperatura u vrijeme Trojanskog rata bila između 23 i 29 stupnjeva Celzija uz iznimno visoku vlagu. Dakle eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima, ali je tražio temeljitu pripremu istraživača. Ovo je eksperimentalno istraživanje provedeno tijekom 2019. godine. Svi su marinci prije sudjelovanja prošli obuku u taktikama ratovanja brončanodobnog vremena. Kada su došli na testiranje morali su ići na počinak u točno određeno vrijeme i isto tako u određeno vrijeme se dići. Naime, bitke su u to davno vrijeme, kako se procjenjuje, započinjale negdje oko 7 sati ujutro i trajale su do oko 18 sati navečer.

Procjena potrebnih kalorija

Uz sve to simulirana je i prehrana ratničke elite onog vremena. Procijenjeno je da je elitnim vojnicima trebalo malo više od 4440 kalorija dnevno. Njihovi su obroci podijeljeni na tri dijela: jutarnji, međuobrok i večeru. Vjeruje se da su 40 posto kalorija unosili ujutro, 10 kroz grickanje u pauzama i 50 posto tijekom večere. Doručak se u ratničke elite sastojao od suhog kruha, kozjeg sira, maslina i crnog vina. Međuobroci su bili slični doručku, samo tu nije bilo vina, ali se moglo naći meda dok se navečer jelo obilnije pa je uz sve navedeno na repertoaru bilo i mesa različitih životinja poput ovaca i koza.

Oklop je imao težinu od 18 kilograma, što je bilo manje od težine replike. Naime razlika u težini se pripisuje nedostaku određenih dijelova na originalu kao i oksidaciji. Tijekom eksperimenta provedena su razna laboratorijska mjerenja. Zapravo prehrana je zajedno s ispitivanjima tijelesnih funkcija pokazala da je visoka procjenjena količina kalorija doista odgovarala onoj potrebnoj. Nakon simulacije marinci su pokazivali umor uglavnom u gornjim dijelovima tijela, ali i stopalima. Ovo je defenzivno oružje bilo fleksibilno za upotrebu u borbi, ali i dovoljno jako da ratnika zaštiti od većine udaraca, pa se smatra da je imalo važnu ulogu u osvajačkim tendencijama Mikenjana. Bio je to posljednji tehnološki krik koji je nadmašio znatno skromniji oklop izrađen od brončanih ljuskica apliciranih na lan.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Continue Reading

Vijesti

Legenda o nastanku hrvatskoga grba

Published

on

Legenda kaže da je krajem 10. stoljeća, u ratu s Mlečanima, hrvatski kralj Stjepan Držislav zarobljen i odveden u Veneciju. Mletački dužd Petar II. Orseolo je čuo da hrvatski kralj dobro igra šah i izazvao ga je na 3 partije šaha.

Ako bi kralj pobijedio, dužd mu je jamčio slobodu. Prema legendi, Stjepan Držislav je pobijedio i pušten je iz tamnice da se vrati u Hrvatsku. Kao zahvalu za svoju slobodu odlučio je za svoj grb i grb Hrvatske odabrati šahovnicu – djelomično prenosimo sa stranice History of Croatia…

Freska iz 15. stoljeća s hrvatskim grbom

Naravno, ovo je samo legenda. Crveno-bijela šahovnica u Hrvatskoj se kao državni grb počela javljati tek u 15. stoljeću, a vjerojatno najvažniji dokument s hrvatskom šahovnicom je onaj u kojem hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda I. Habsburškog za svog i hrvatskog kralja 1. siječnja 1527. Nakon što je 1526. u bitci kod Mohača poginuo posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelski.

Povelja iz 1527. kojom hrvatski velikaši biraju Ferdinanda I. Habsburškog za kralja

Postoji više tumačenja što znače bijela i crvena polja na grbu… Jedno od njih je da znače Bijelu i Crvenu Hrvatsku. Bijela Hrvatska bila je prapostojbina Hrvata na području današnje sjeverne Češke i južne Poljske do iza Karpata, a Crvena Hrvatska je današnja Hrvatska koju su Hrvati naselili početkom 7. stoljeća.

Ali postoji, prema istraživanjima skupine ruskih povjesničara, arheologa i etnologa, monografija Velikaya Horvatya, potpisana od povjesničara s Peterburškog sveučilišta, Aleksandra Mayorova s narativom o Velikoj (Crvenoj) Hrvatskoj. Knjiga je izdana 2006. godine i baca potpuno novo svjetlo na povijest Hrvata kao antičko-pontskog naroda, koji je kroz prvih par stoljeća pos. Kr., vodio Slavene do potpune emancipacije i velikog kraljevstva/carstva.

Postoje tumačenja da bijela polja označavaju mir, a crvena krv i rat, do toga da označavaju strane svijeta, bijela – zapad, crvena – jug, no ni jedna od ovi teza nije sa sigurnošću potvrđena. Kroz povijest se mijenjala boja početnog polja.

Smiješno je stoga, da današnji glavnostrujaški projugoslavenski ‘povjesničari’ (zajednički naziv – ‘istoričarske karleuše’ – uz ispriku J.K.-i)… hrvatski grb svode na neke, tek epizodne reminiscencije 20. stoljeća…

Continue Reading

Vijesti

“Uključi Boga u svoj život i naći ćeš ga …”

Published

on

Mario Žuvela ima jednu nadahnutu, ‘strelovitu’ molitvu/misao, koju dijelimo s vama.

Ima nešto u tome kad Boga uključiš u svoj svakodnevni život. Dobivaš bolji život.

Dublje odnose. Snažnija iskustva. Sve postaje nekako smislenije. Ne nestaju svi tvoji problemi preko noći, ali se preko noći pronalaze rješenja za njih. Jer ih tražiš s Bogom.

Jer pitaš Boga za savjet. U molitvi. U čitanju Svetoga pisma. U osluškivanju vlastitoga srca. 

Mario Žuvela

Dobro jutro. Kreni jutros s Isusom u novi dan i sve će biti lakše!

Pripremaio: don S. Lončar

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved