Connect with us

Vijesti

DRAMATIČNO U KATARU Hrvatska u osmini finala Svjetskog prvenstva

Published

on

Hrvatska i Belgija odigrali su 0:0 što je Vatrenima donijelo prolaz s druog mjesta u grupi.

Hrvatska – Belgija Foto: Goran Stanzl/Pixsell

U dvoboju 3. kola skupine F Svjetskoga prvenstva nogometaši Hrvatske i Belgije odigrali su 0:0. Hrvatska se plasirala u osminu finala kao druga u skupini i igrat će u ponedjeljak od 16 sati protiv pobjednika skupine E.

U prvih 60 minuta Hrvatska je ostavila bolji dojam i bila bliže pogotku, ali u posljednjih pola sata utakmice Belgijci su opasno prijetili, ponajviše preko Romelua Lukakua koji je u igru ušao u drugom poluvremenu. Sreća i dobre reakcije zadnjeg obrambenog reda, u kojem je ponovno sjajan bio Joško Gvardiol, ostavili su Hrvatsku “na životu” i među 16 najboljih reprezentacija koje će ostati u borbi za naslov svjetskog prvaka.

Zlatko Dalić je u odlučujuću utakmicu grupne faze odlučio poslati istu početnu postavu koja je iznijela najveći teret pobjede nad Kanadom (4:1), s dvostrukim strijelcom Andrejom Kramarićem inicijalno na desnom boku te Markom Livajom kao središnjim napadačem.

Roberto Martinez je u odnosu na dvoboj s Marokancima napravio veliki zaokret u ofenzivnom dijelu svoje momčadi. Na klupi su ostali braća Eden i Torgen Hazard, Michy Batshuayi, a u startnoj postavi su ih zamijenili Leandro Trossard, Yannick Carrasco i Dries Mertens. Iz vezne linije je zbog žutih kartona izostao Amadou Onana pa je Kevin De Bruyne dobio malo defenzivniju ulogu. U stopersku liniju je ubačen Leander Dendoncker, a Timothy Castange je zauzeo poziciju na lijevom boku.

Dobar početak Vatrenih

Deset sekundi je bilo potrebno hrvatskim nogometašima za prvi udarac prema belgijskim vratima. Loptu je na lijevoj strani kaznenog prostora dobio Ivan Perišić, odlučio pucati iz prve svojom ljevicom, ali njegov udarac nije bio dovoljno precizan da bi natjerao na intervenciju Thibauta Courtoisa.

Već minutu poslije Mateo Kovačić je došao do kaznenog prostora, proslijedio do Andreja Kramarića, ali dvostruki strijelac protiv Kanade nije uspio pronaći prostor za udarac prema vratima pa je propala obećavajuća situacija pred belgijskim vratima.

Nakon desetak minuta početne nadmoći Vatrenih, Belgija je zaprijetila brzim i opasnim kontranapadima. U 11. minuti je Yannick Carrasco prošao po lijevoj strani, ali je Josip Juranović uspio blokirati njegov udarac iz peterca.

Samo dvije minute poslije još je opasnije zaprijetio Dries Mertens. Sjajnom loptom izbacio ga je belgijski kapetan Kevin De Bruyne, a Mertens je neometan sa 15 metara poslao loptu preko grede.

U 15. minuti se činilo da je Hrvatska dobila najbolju priliku za pogodak, jer je Anthony Taylor dosudio kazneni udarac nakon što je Yannick Carrasco nagazio Andreja Kramarića u šesnaestercu. No, nakon dvominutne VAR provjere engleski sudac je otišao pogledati snimku i zaključio da je u začetku akcije koja je dovela do kaznenog udarca Dejan Lovren ramenom bio u zaleđu pa je poništio svoju odluku.

Unatoč nepovoljnom raspletu u toj spornoj situaciji, s obzirom na to da je službena snimka Lovrenovog zaleđa pokazala nešto što je nemoguće vidjeti golim okom, Hrvatska je u preostalom vremenu u prvom dijelu bila ta koja je imala kontrolu nad zbivanjima na terenu, ali nije dolazila u izrazite prilike za gol.

Udarci su ili završavali u belgijskom bloku ili nisu bili dovoljno precizni. Najbliže je u 33. minuti bio Marko Livaja, nakon odličnog ubačaja Borne Sose, ali je glavom sa desetak metara poslao loptu preko grede.

Belgija je izvela potencijalno opasnu akciju u 42. minuti. Dendoncker je prošao po desnom krilu, poslao povratnu loptu na pet metara, ali tamo nije bilo nikoga od njegovih suigrača.

Sosa je u 45. minuti pucao sa 18 metara, ali neprecizno. U sučevom dodatku Perišić je malo zakasnio na Kramarićev ubačaj, a u nastavku akcije s ruba kaznenog prostora Juranović je poslao loptu preko grede.

Lukaku ušao i postao tragičar Belgije

Martinez je na početku drugog poluvremena umjesto Driesa Mertensa ubacio Romelua Lukakua i najbolji belgijski napadač je već u 48. minuti prvi put zapucao prema Livakoviću. Ubačaj s desne strane upućen je na drugu vratnicu, tamo je najviši u skoku bio Lukaku, ali i Livaković je bio dobro postavljen te bez poteškoća primio loptu u naručje.

Dvije minute poslije morao je na drugoj strani reagirati i Thibaut Courtois. U ulozi veznog igrača našao se Joško Gvardiol, podvalio za Matea Kovačića koji je gađao pod gredu, ali je belgijski vratar obranio.

U 54. minuti slična akcija samo što su Livaja i Kovačić pripremili priliku za Brozovićev udarac, ali je Courtois uspio odbiti prizemnu loptu. U nastavku akcije lopta je došla na

U 60. minuti Hrvatska je preživjela matnu situaciju. De Bruyne je poslao loptu za Carrasca koji je u trku dolazio u kazneni prostor uz Juranovićevu pratnju. Juranović je uspio blokirati Carrascov udarac, ali se lopta odbila do Lukakua koji je sa desetak metara pogodio vratnicu.

U 62. minuti ponovno je Belgija bila u prilici za pogodak. De Bruyne je ubacio s lijevog boka, Livaković promašio loptu u pokušaju “boksanja”, a Lukaku sa desetak metara glavom prebacio gredu. Za vjerovati je da pogodak ne bi bio priznat, jer je snimka jasno pokazala kako je dok De Bruyneovog ubačaja lopta već bila izvan granica igrališta.

Dalić je prve zamjene napravio u 64. minuti. Kramarića je zamijenio Mario Pašalić, a Livaju Bruno Petković. Upravo je Dinamov napadač pripremio priliku u 68. minuti. Na njegov ubačaj s desne strane natrčao je Luka Modrić, prošao do 11 metara, ali njegov udarac desnom nogom nije bio dovoljno snažan da bi svladao Courtoisa koji je lakoćom obranio udarac suigrača iz Reala.

Nova obećavajuća akcija Hrvatske dogodila se u 76. minuti, kad je Bruno Petković ušao s lijeve strane u kazneni prostor, no umjesto udarca izabrao je dodavanje, a na povratnoj lopti nije bilo nikoga.

U 78. minuti Perišić je krenuo u kontranapad praćen samo Vertonghenom. Kad se činilo da ga je uspio slomiti pred ulaskom u kazneni prostor, belgijski stoper je, ipak, uspio zaustaviti Perišića i spriječiti ga u pokušaju udarca.

Vatreni patili u zadnjim minutama

U 87. minuti ponovno su zadrhtali hrvatski navijači. Nakon nekoliko loših reakcija u hrvatskoj obrani, Belgijci su započeli opasadu oko kaznenog prostora. Thomas Munier je jednu visoku loptu nogom poslao prema petercu, gdje je bio Romelu Lukaku od čije se potkoljenice lopta odbila i prošla uz lijevu vratnicu hrvatskih vrata.

Tri minute poslije Doku je promiješao desnu stranu hrvatske obrane pa prebacio na drugi bok, gdje bio Thorgen Hazard. Njegov ubačaj na peterac malo je iznenadio Lukakua, od kojeg se lopta odbila, ali je Livaković uspio zaustaviti prije nego što je prošla gol-crtu.

U drugoj minuti dodatka hrvatsku mrežu spasio je Joško Gvardiol uklizavanjem ispred Lukaku, kojemu je skinuo loptu s kopačke na tri metra od gola.

Hrvatska se uspjela obraniti, ne primiti pogodak, a to je značilo da je po drugi put zaredom izbrila plasman u osminu finala, dok je za trećeplasiranu reprezentaciju sa SP-a 2018. u Rusiji turnir završen.

U ponedjeljak će “Vatreni” ponovno biti u akciji protiv pobjednika skupine E, a prema do sada prikazanom to će najvjerojatnije biti reprezentacija Španjolske.

HRVATSKA – BELGIJA 0-0 (0-0)

Stadion: Ahmad bin Ali. Gledatelja: 43.984. Sudac: Anthony Taylor (Engleska).

HRVATSKA: Livaković – Juranović, Lovren, Gvardiol, Sosa – Modrić, Brozović, Kovačić (0d 92. Majer) – Kramarić (od 64. Pašalić), Livaja (od 64. Petković), Perišić

BELGIJA: Courtois – Alderweireld, Vertonghen, Castagne – Meunier (od 87. E. Hazard), Dendoncker (od 72. Tielemans), Witsel, De Bruyne – Trossard (od 59. T. Hazard), Carrasco (od 72. Doku) – Mertens (od 46. Lukaku)

Žuti kartoni: Dendoncker (Belgija)

gol.hr

Advertisement

Vijesti

Elon Musk razotkrio Metu: “Djeca se treniraju društvenim mrežama, a AI se koristi za ‘maksimiziranje dopamina’

Published

on

Elon Musk upozorava da se djeca treniraju društvenim mrežama, razotkriva užas u kojem se AI koristi za ‘maksimiziranje dopamina’ (usmjeravanje ponašanja prema nagradi , pa i mogućoj ovisnosti) – piše Katabella Roberts u The Epoch Times.

Američki biznismen Elon Musk obraća se sudionicima putem videokonferencije tijekom 8. izdanja sajma tehnoloških startupa i inovacija Vivatech, u izložbenom centru Porte de Versailles u Parizu, 23. svibnja 2024. (slika: sreenshot/X)

Biznismen Elon Musk upozorio je roditelje na rizike koje njihova djeca provode previše vremena na društvenim mrežama, navodeći da se umjetna inteligencija (AI) učinkovito koristi kako bi se osigurala maksimizacija dopamina.

G. Musk, koji je vlasnik platforme društvenih medija X, izdao je upozorenje dok je govorio na tehnološkoj konferenciji VivaTech 2024 u Parizu u četvrtak, gdje se pojavio na daljinu putem web kamere.

Izvršni direktor Tesle pozvao je roditelje da ograniče količinu vremena koje svojoj djeci dopuštaju na društvenim mrežama, ističući sve veće rizike povezane s naprednom tehnologijom, osobito kada je riječ o algoritmima koji izazivaju ovisnost i koji djecu tjeraju da skrolaju na internetu.

“Brinem se da se današnja djeca obučavaju na društvenim mrežama”, rekao je g. Musk, dodajući da su algoritmi umjetne inteligencije “u osnovi maksimizatori dopamina”.

“Dakle, pokušavaju maksimizirati količinu dopamina koju dobivate gledajući ekran”, nastavio je. “Dakle, rekao bih, potaknuo bih roditelje da ograniče količinu društvenih medija koje djeca mogu vidjeti jer ih je programirala umjetna inteligencija koja maksimizira dopamin.”

G. Musk je kasnije podijelio video svog pojavljivanja na tehnološkoj konferenciji na svom X računu, napisavši uz njega: “Mnogi društveni mediji su loši za djecu, jer postoji ekstremno natjecanje između AI-ova društvenih medija za povećanje dopamina!”

Njegovi komentari dolaze dok se nastavljaju tužbe protiv Facebookove matične tvrtke Meta, koja također posjeduje Instagram.

U jednoj od tih tužbi, koju su podnijeli državni odvjetnici 33 savezne države, navodi se da je div društvenih medija osmislio i implementirao štetne značajke — uključujući umjetnu inteligenciju — kako bi iskoristio mlade korisnike i njihovu osjetljivost na ovisnost, čime je pomogao potaknuti krizu mentalnog zdravlja mladih.

Od Meta-e izmijenjena ‘društvena stvarnost’ mladih Amerikanaca’

“Meta je iskoristila snažne tehnologije bez presedana kako bi privukla, angažirala i naposljetku uhvatila u zamku mlade i tinejdžere”, stoji u pritužbi. “Njegov motiv je profit.”

Algoritmi Metine platforme, dodaje se u tužbi, dovode do toga da se korisnici spuštaju u “zečje rupe”, gdje obično ostaju dulje vrijeme, dok je tvrtka “duboko promijenila psihološku i društvenu stvarnost generacije mladih Amerikanaca” kroz tehnologije koje potiču angažman.

U tužbi se također navodi da je div društvenih medija aktivno radio na prikrivanju bilo kakvih dokaza u vezi s psihičkom štetom koju tvrtka uzrokuje.

Meta je oštro negirala tvrdnje iznesene u tužbi.

Međutim, tvrtka se također suočava s nizom drugih tužbi koje navode slične tvrdnje, uključujući da njezine aplikacije promiču tjelesnu dismorfiju i izlažu maloljetne korisnike potencijalno štetnom sadržaju.

Europska komisija, izvršna vlast Europske unije, također ispituje medijskog diva zbog zabrinutosti da ne štiti djecu na internetu i da možda krši zakone EU-a.

Umjetna inteligencija “učitelj s iznimnim znanjem”

Na drugom mjestu tijekom svog pojavljivanja na daljinu na VivaTechu 2024. g. Musk je raspravljao o tome kako vjeruje da će umjetna inteligencija “dramatično utjecati” na obrazovni krajolik u budućnosti, premošćujući praznine u područjima s ograničenim pristupom obrazovanju i pružajući djeci vlastite osobno prilagođene tutore.

“AI je izuzetno obrazovan učitelj, vrlo strpljiv, gotovo uvijek će biti u pravu i može prilagoditi lekcije posebno djetetu”, rekao je. “To bi bilo kao da svako dijete ima Einsteina za učitelja, pa bi to bilo prilično duboko.”

Poslovni čovjek također je upozorio publiku da će AI vjerojatno preuzeti većinu poslova u budućnosti.

Vjerojatno nitko od nas neće imati posao, rekao je Musk.

Prema takvom scenariju, postojao bi univerzalni visoki dohodak, koncept prema kojem svaki član društva prima visok dohodak i ne postoji “nestašica dobara ili usluga”, prema g. Musku.

Međutim, takav bi scenarij vjerojatno ostavio ljude da preispituju svoj smisao života, rekao je biznismen.

“Svaki posao koji netko radi bit će neobavezan, kao ako želite raditi posao koji je poput hobija, možete raditi posao”, rekao je. “Ali inače će umjetna inteligencija i roboti pružiti bilo koju robu i usluge koje želite.”

Izvor: Epoch Times

Continue Reading

Vijesti

Marinci testirali repliku oklopa iz kasnog brončanog doba. Utvrdilo se da je riječ o posljednjem kriku

Published

on

Iz Grčke nam ove godine dolaze brojne zanimljive vijesti iz područja arheologije. Jedna od njih vezana je uz inovativno testiranje prapovijesnog oklopa. Konkretan oklop ulazi među najstarije prilično cjelovito očuvane europske oklope – piše Sonja Kirchhoffer u Povijest.hr.

Oklop se datira u kasno brončano doba i s obzirom na to star je oko 3500 godina. Izrađen je od brončanih ploča koje su prekrivale veći dio tijela, a uključivao je i neobičnu kacigu s pločama na obrazima, koja je napravljena od veprove kljove. Kaciga je izrađena tako što su komadići kljova vepra bili pričvršćeni na kožnu podlogu. Ova je defenzivna oprema iskopana još 1960. godine u blizini sela Dendra u južnoj Grčkoj. U pitanju je lokalitet koji je doslovno udaljen nekoliko kilometara od Mikene, odnosno prijestolnice kralja Agamemnona. Od trenutka kada je oklop nađen javila se dilemna je li on korišten u borbama ili samo u ceremonijama.

Oklop i kaciga mikenskog ratnika. Fotografija: Fotografija: Andreas Flouris and Marija Marković, PLOS ONE, 2024, CC-BY 4.0 (Fotor editor. GoArt)

Kriteriji koje su morali zadovoljiti marinci

Istraživanje ovog naizgled nezgrapnog oklopa proveo je Andreas Flouris, profesor fiziologije na Sveučilištu u Tesaliji i njegov tim. U provođenju istraživanja angažirali su marince Helenskih oružanih snaga. Rezultati ovog nesvakidašnjeg istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE, u svibnju 2024. Za potrebe istraživanja znanstvenici su angažirali 13 marinaca. Naravno, u pitanju su bili dobrovoljci koji su odgovarali postavljenim kriterijima. Marinci su morali biti odgovarajuće dobi, tjelesne težine i visine. Bili su to ljudi većinom u svojim tridesetim godinama života, što je bilo u skladu s opisima ratničke elite u Ilijadi. Kako su ti ratnici opisani kao visoki i impresivne pojavnosti – u izboru vojnika vodilo se računa da budu viši od tadašnjeg prosjeka i težine, ne bi li bili ujedno usklađeni s podacima prikupljenim iz mikenskih grobova ratničke elite. Bila je to okvirno visina od oko 170 centimetra i težina koja se kretala do nekih 80 kilograma

Tijekom eksperimenta marinci su bili odjeveni u naizgled nespretne replike tzv. Dendra oklopa i naoružani oružjem karakterističnim za brončano doba. Tako opremljeni uključeni su u unaprijed osmišljene simulacije borbi koje su smatraju karakterističnim za kasno brončano doba.

Kako rekonstruirati borbe u kasnom brončanom dobu?

Pravo je pitanje kako su te borbe izgledale i koliko ih je uopće moguće rekonstruirati. Znanstvenici okupljeni u ovoj studiji krenuli su od Homerove Ilijade koja daje prikaz Trojanskog rata. Iako je Ilijada zabilježena u željeznodobnom periodu ili preciznije u arhajskom razdoblju grčke povijesti, ona sadrži i ratne tehnike iz brončanodobnog perioda. Autori unutar ove studije su bili prilično rigorozni i odlučili su prihvatiti iz Ilijade samo ono što je već doista potvrđeno arheološkim nalazima. Tijekom 11 satne simulacije zaključeno je da ovaj oklop nije ograničavao nositelje, kao i da je bio podnošljiv u uvjetima jakog naprezanja. U simulaciji su marinci bili naoružani križnim mikenskim mačem, kopljem, ali i kamenjem srednje veličine. Najčešće su primjenjivali borbenu tehniku nazvanu “hit and run”, koja je zahtijevala visoku razinu angažiranosti. Prilikom brončanodobnog ratovanja najčešće su stradavali gornji udova, prsa i glava. Znanstvenici su tijekom simulacija vodila računa i o geografsko-klimatskim uvjetima na području Troje, kao i fizičkim obilježjima ondašnje populacije i koječemu drugom.

Kako napraviti vjerodostojno simulaciju?

Da bi simulacija bila što vjerodostojnija nastojali su se replicirati odgovarajući životni uvjeti. Područje Troje je u kasnom brončanom dobu bilo močvarno s relativno visokim temperaturama i visokom vlagom. Prema onome što znamo o ratovima u davnoj prošlosti oni su se vodili u ljepšem i toplijem dijelu godine. Procijenjeno je da je prosječna ljetna temperatura u vrijeme Trojanskog rata bila između 23 i 29 stupnjeva Celzija uz iznimno visoku vlagu. Dakle eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima, ali je tražio temeljitu pripremu istraživača. Ovo je eksperimentalno istraživanje provedeno tijekom 2019. godine. Svi su marinci prije sudjelovanja prošli obuku u taktikama ratovanja brončanodobnog vremena. Kada su došli na testiranje morali su ići na počinak u točno određeno vrijeme i isto tako u određeno vrijeme se dići. Naime, bitke su u to davno vrijeme, kako se procjenjuje, započinjale negdje oko 7 sati ujutro i trajale su do oko 18 sati navečer.

Procjena potrebnih kalorija

Uz sve to simulirana je i prehrana ratničke elite onog vremena. Procijenjeno je da je elitnim vojnicima trebalo malo više od 4440 kalorija dnevno. Njihovi su obroci podijeljeni na tri dijela: jutarnji, međuobrok i večeru. Vjeruje se da su 40 posto kalorija unosili ujutro, 10 kroz grickanje u pauzama i 50 posto tijekom večere. Doručak se u ratničke elite sastojao od suhog kruha, kozjeg sira, maslina i crnog vina. Međuobroci su bili slični doručku, samo tu nije bilo vina, ali se moglo naći meda dok se navečer jelo obilnije pa je uz sve navedeno na repertoaru bilo i mesa različitih životinja poput ovaca i koza.

Oklop je imao težinu od 18 kilograma, što je bilo manje od težine replike. Naime razlika u težini se pripisuje nedostaku određenih dijelova na originalu kao i oksidaciji. Tijekom eksperimenta provedena su razna laboratorijska mjerenja. Zapravo prehrana je zajedno s ispitivanjima tijelesnih funkcija pokazala da je visoka procjenjena količina kalorija doista odgovarala onoj potrebnoj. Nakon simulacije marinci su pokazivali umor uglavnom u gornjim dijelovima tijela, ali i stopalima. Ovo je defenzivno oružje bilo fleksibilno za upotrebu u borbi, ali i dovoljno jako da ratnika zaštiti od većine udaraca, pa se smatra da je imalo važnu ulogu u osvajačkim tendencijama Mikenjana. Bio je to posljednji tehnološki krik koji je nadmašio znatno skromniji oklop izrađen od brončanih ljuskica apliciranih na lan.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Continue Reading

Vijesti

Legenda o nastanku hrvatskoga grba

Published

on

Legenda kaže da je krajem 10. stoljeća, u ratu s Mlečanima, hrvatski kralj Stjepan Držislav zarobljen i odveden u Veneciju. Mletački dužd Petar II. Orseolo je čuo da hrvatski kralj dobro igra šah i izazvao ga je na 3 partije šaha.

Ako bi kralj pobijedio, dužd mu je jamčio slobodu. Prema legendi, Stjepan Držislav je pobijedio i pušten je iz tamnice da se vrati u Hrvatsku. Kao zahvalu za svoju slobodu odlučio je za svoj grb i grb Hrvatske odabrati šahovnicu – djelomično prenosimo sa stranice History of Croatia…

Freska iz 15. stoljeća s hrvatskim grbom

Naravno, ovo je samo legenda. Crveno-bijela šahovnica u Hrvatskoj se kao državni grb počela javljati tek u 15. stoljeću, a vjerojatno najvažniji dokument s hrvatskom šahovnicom je onaj u kojem hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda I. Habsburškog za svog i hrvatskog kralja 1. siječnja 1527. Nakon što je 1526. u bitci kod Mohača poginuo posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelski.

Povelja iz 1527. kojom hrvatski velikaši biraju Ferdinanda I. Habsburškog za kralja

Postoji više tumačenja što znače bijela i crvena polja na grbu… Jedno od njih je da znače Bijelu i Crvenu Hrvatsku. Bijela Hrvatska bila je prapostojbina Hrvata na području današnje sjeverne Češke i južne Poljske do iza Karpata, a Crvena Hrvatska je današnja Hrvatska koju su Hrvati naselili početkom 7. stoljeća.

Ali postoji, prema istraživanjima skupine ruskih povjesničara, arheologa i etnologa, monografija Velikaya Horvatya, potpisana od povjesničara s Peterburškog sveučilišta, Aleksandra Mayorova s narativom o Velikoj (Crvenoj) Hrvatskoj. Knjiga je izdana 2006. godine i baca potpuno novo svjetlo na povijest Hrvata kao antičko-pontskog naroda, koji je kroz prvih par stoljeća pos. Kr., vodio Slavene do potpune emancipacije i velikog kraljevstva/carstva.

Postoje tumačenja da bijela polja označavaju mir, a crvena krv i rat, do toga da označavaju strane svijeta, bijela – zapad, crvena – jug, no ni jedna od ovi teza nije sa sigurnošću potvrđena. Kroz povijest se mijenjala boja početnog polja.

Smiješno je stoga, da današnji glavnostrujaški projugoslavenski ‘povjesničari’ (zajednički naziv – ‘istoričarske karleuše’ – uz ispriku J.K.-i)… hrvatski grb svode na neke, tek epizodne reminiscencije 20. stoljeća…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved