Židovsko-antička predodžba kako dan počinje već predvečerjem toliko utječe na liturgiju, da se svetkovine i nedjelje liturgijski slave već večernjom prethodnog dana. Zato večer Velikog četvrtka pripada prvom danu Vazmenoga trodnevlja – odnosno Velikom petku.

Ovo je, prema priručniku Adolfa Adama Slaviti crkvenu godinu, i sadržajno također opravdano budući da je Isus na Posljednjoj večeri sakramentalno prihvatio svoju žrtvu smrti na križu. I pranje nogu te večeri jasan je znak njegove ljubavi koja služi i predaje se. Njegov krvavi znoj na Maslinskoj gori, predanje njegovim neprijateljima, uhićenje te iste večeri pravi je početak Muke… donosi Nedjelja.ba.

Liturgija Večere Gospodnje oblikovana je ponajprije upravo spomenom Isusove Posljednje večere i pritom je izvršena ustanova euharistije, zatim pranje nogu. Na Misi večere Gospodnje treba sudjelovati cijela zajednica.

Već ulazna antifona naviješta cjelokupnu temu čitavog Uskrsnog trodnevlja (Gal 6,14). Spominje pashalni misterij u svome punom smislu i po muci razapinjanja već svijetli radost i klicanje uskrsnuća i otkupljenja.

Govori se Slava, a dok se pjeva pjesan zvone zvona koja zatim zašute do Vazmenog bdjenja…

Ova šutnja zvona tijekom trodnevlja datira barem u karolinško vrijeme. Umjesto zvona prikladniji bi bili drveni instrumenti (čegrtaljke, klepetaljke…).

Slično kao sa zvonima, u mnogim mjestima se tijekom ovog razdoblja odriče i orgulja, koje su se do kraja srednjeg vijeka sve više probijale kao bogoslužni glazbeni instrument.

Glede čina pranja nogu, na Zapadu ga već u 4. st. (s iznimkom Rima), susrećemo kod obreda krštenja. Sedamnaesti koncil u Toledu (694.) vrlo odlučno traži da se na Veliki četvrtak u svim crkvama Španjolske i Galije obavlja taj sveti čin. Svaki bi biskup ili svećenik morao po Kristovu primjeru prati noge onima koju su mu povjereni. U Rimu je taj obred pak posvjedočiv od 12. stoljeća.

Obred je jednostavan: poslužnici dovode izabrane muškarce k sjedalima pripravljenim na zgodnom mjestu, tada svećenik pristupi svakom pojedinom te mu vodom polije noge i obriše uz pomoć poslužnika.

Poslije popričesne molitve, za bogoslužje Velikog petka u svečanoj procesiji prenose se prethodno posvećeni darovi u svetohranište sporednog oltara. Glavni se oltar ogoli u obredu nazvanom denuntio altaris.

Liturgija Velikog četvrtka završava klanjanjem Presvetom Oltarskom Sakramentu kojega se održava bez ikakve svečanosti. Ovaj običaj ima jako staru povijest, koja seže do u 2. stoljeće.

“Ovo je bolest koju je moguće spriječiti. Znamo da je to izloženost okoliša. Geni NE uzrokuju epidemije… potreban vam je otrov iz okoliša… piše JF Kennedy na svom Telegram kanalu.

Autizam uništava obitelji, što je još važnije, uništava naš najveći resurs, a to su naša djeca.

To su djeca koja ne bi trebala ovako patiti. To su djeca od kojih su mnoga bila potpuno funkcionalna, a unazadila su se zbog izloženosti okoliša u autizam kad su imala 2 godine.

To su djeca koja nikada neće platiti porez, nikada neće imati posao, nikada neće igrati bejzbol, nikada neće napisati pjesmu, nikada neće izaći na spoj, mnogi od njih nikada neće koristiti zahod bez pomoći.

I moramo prepoznati da MI to radimo našoj djeci.”

Jednu od stvari koju je američki ministar zdravstva preporučuje je: “Poticat ću CDC da prestane preporučivati ​​fluorid u američkoj vodi za piće diljem Sjedinjenih Država nakon što ga je država Utah prva zabranila.

Sada je dokazano da fluor snižava IQ pojedinaca koji ga konzumiraju, a oni koji tvrde da ste teoretičari zavjere time što to govore samo vas pokušavaju natjerati da prestanete postavljati pitanja (MAHA!)

Više o tome s Kennediyeva Telegram kanala…

https://t.me/RobertKennedyNews/366?t=1

Nakon Uskrsa, u utorak u Splitu počinje Marul art fest, još jedna manifestacija uz Marulićeve dane, posvećena Marku Maruliću. Riječ je o događaju namijenjenom svim ljubiteljima klasične književnosti, rane srednjovjekovne i barokne glazbe.

Festival predstavlja Marulićev opus u europskom kulturnom kontekstu, povezujući tradiciju i suvremenu kulturu.

Manifestacija se organizira u tjednu kada se održavaju Marulićevi dani u HNK Split i kada se obilježava Dan hrvatske knjige (22. travnja), kao simboličan čin sjećanja na dovršetak Marulićeve ‘Judite’ na hrvatskom jeziku. Marul art fest na neki način predstavlja spomenički dug hrvatskom velikanu čija su djela inspirirala ne samo umjetnike, nego i svece i državnike.

PROGRAM FESTA

Svečano otvorenje manifestacije održat će se 24. travnja 2025. godine u Staroj gradskoj vijećnici s početkom u 18 sati. Program festivala, kojim moderira glumac Pere Eranović, otvara Mandolinski kvartet UMAS-a s baroknim skladbama. Vrhunac prve večeri je performans glumca Zorana Kelave i lutnjiste Igora Pare koji će predstaviti Marulićeve ‘Glasgowske stihove’.

U petak, 25. travnja 2025., u Staroj gradskoj vijećnici u 18 sati, održat će se tribina ‘Marul kao filozof i duhovnik’ na kojoj sudjeluju mr. sc. Branko Jozić iz Književnog kruga Split – Marulianum i filozof dr. sc. Hrvoje Petrušić.

U subotu, 26. travnja, na programu festivala je predstavljanje monografije ‘Slikar u kazalištu’ Zlatka Kauzlarića Atača. U programu koji uključuje i pjesničko-glazbeni repertoar sudjeluju glumica Ivana Giove Župa, gitarist Miroslav Mrass, pjesnik Miljenko Galić, teatrologinja Višnja Kačić Rogošić te slikari Josip Botteri Dini i Zlatko Kauzlarić Atač. Prilika je to da se publika prisjeti njegovih scenografija na Peristilu u sklopu Splitskog ljeta.

Kao nagrađivani slikar, Atač se osim scenografijom bavio i režijom – među ostalim i Verdijevog ‘Rigoletta’ u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci (1996.) te u HNK-u u Osijeku (2000.).

Karte za kulturno-umjetnički program koji je na rasporedu u Gradskom kazalištu mladih u subotu, 26. travnja 2025., od 18 do 20 sati, mogu se rezervirati i kupiti na blagajni kazališta ili pozivom na broj 021/344-979.

Ravnateljica Marul art festa je Silvana Dragun, a organizator manifestacije Hrvatska udruga Benedikt u suradnji s Književnim krugom Split – Marulianum, Međunarodnim institutom za kršćansku kulturu i umjetnost Hagiopolis te Udrugom mladih akademskih glazbenika MAG. Podršku projektu pružilo je Društvo hrvatskih književnika, Splitsko-dalmatinska županija i druge institucije.

Festival je inkluzivnog karaktera, spaja prošlost, sadašnjost i budućnost, povezujući tradiciju sa suvremenom umjetnošću, kazališnim, književnim, glazbenim i likovnim stvaralaštvom.