Connect with us

Vijesti

Energetska kriza 2021.-2022. godine. Kako je do nje došlo?

Published

2 godine ago

on

Rat u Ukrajini na ionako volatilna tržištima uzrokovao je dramatičan rast cijena energije

Nagli oporavak potražnje za energijom, prazna plinska skladišta, ogromne geopolitičke nestabilnosti i sve snažniji dekarbonizacijski narativ te spekulativno tržište doveli su Europsku uniju u nezavidnu situaciju s cijenama energije, a sve aktualnije je i pitanje bazične sigurnosti opskrbe. Era niskih cijena energije definitivno je gotova.

Kriza energetskog tržišta uzela je maha još 2021., a situacija se dodatno zaoštrila početkom rata u Ukrajini i sankcijama prema Rusiji. Balans energetske trileme, koji podrazumijeva sigurnost, priuštivost i održivost, u potpunosti je narušen: cijene plina i električne energije u EU na povijesno su najvišim razinama, ugrožavajući krhak ekonomski oporavak od pandemije koronavirusa koja još nije završila. 

Inflacija u eurozoni mogla bi za ožujak doseći zastrašujućih 7,5 %, kao rezultat 28,6 % inflacije u energetskom sektoru. Vrijedi istaknuti da je u siječnju 2021. u energetici bila prisutna deflacija od -4,2 %, – negativna inflacija koja se dogodila uslijed pada cijena i obilne ponude energije/energenata. Sve je više onih koji zaključuju da se Laissez-fair ekonomija ne smije i ne treba primjenjivati na energetskim tržištima, jer dinamika rebalansa ponude i potražnje slobodnog tržišta može funkcionirati u okruženju privremenih cjenovnih fluktuacija. U trenutnoj situaciji, koju karakteriziraju tržišna kolebanja i fluktuacije, koje bi potencijalno mogle postati redovna pojava, određivanje cijena kakvo sada vidimo radi ekonomsku štetu, zbog čega EU-ova agencija Europski institut za studij sigurnosti (EUISS) upozorava na nužnu reformu energetskog tržišta. 

Ludo visoke razine cijena energije 

Rat u Ukrajini na ionako volatilna tržištima uzrokovao je dramatičan rast cijena energije. Cijene nafte premašile su 110 USD/bl, ruska nafta nestaje s tržišta a kartel OPEC ne želi dostatno povećati opskrbu tržišta. Budućnice (futures) za plin za ljeto ove godine prije izbijanja rata u Ukrajini bili su na razini 68 EUR/MWh, dok cijena za 2023. padala na 52 EUR/MWh. Početkom ožujka fjučersima za plin se po 164 EUR/MWh, početkom travnja oni su na 110 EUR/MWh, a kontinuirano povišena cijena pada tek za drugi kvartal 2023. i to na 67 EUR/MWh. Fjučersi za električnu energiju za 2022. prije izbijanja rata bili su na ionako iznimno visokih 144 EUR/MWh, da bi se u ožujku isporukama u travnju trgovalo po 254 EUR/MWh, dok su isporuke za 2023. trenutno na visokih 193 EUR/MWh. Visoke cijene dokaz su više da je doba nižih cijena električne energije – glavnog izvora energije u europskom dekarboniziranom narativu – definitivno okončano! To bi trebalo dati vjetar u leđa svim budućim zelenim projektima koji su po trenutnim cijenama na tržištu isplativi bez ikakvih potpora. No, obnovljivci na žalost ne mogu osigurati rastuće potrebe za energijom i svijet je i dalje snažno ovisan o nafti i prirodnom plinu, kako je zaključila IAEA.

A kako je počelo…

No, kako je došlo do svojevrsnog sloma europskog energetskog tržišta, koji još nitko službeno nije proglasio. U pandemiji COVID-a došlo je do rekordnog pada potražnje za energijom, što je slijedio i pad cijena koje su na momente ulazile u negativu, što se rijetko događa. Ukopani u pandemijskim restrikcijama 2021. započinje velika kampanja cijepljena, tvrtke i dalje dobivaju veliku državnu pomoć, gospodarstvo je na infuziji koja ga počinje polako vraćati u život. Glavni pokretač krize energetskog tržišta su cijene prirodnog plina, goriva od kojeg se dobiva 22% električne energije u Europskoj uniji. Nakon nafte i naftnih prerađevina prirodni plin je drugi po važnosti energent u EU bloku. Cijene plina početkom prošle godine bile su oko 20 EUR/MWh. Zimska sezona 2020./2021. bila je neobično hladna u Aziji i Europi, na dva tržišta koje se tradicionalno bore za isporuke LNG-a. Cijene transporta plina dosegnule su rekordne razine početkom godine a glavnina isporuka išla je u Aziju. Naime, primjena stimulativnih mjera uz brzi porast broja cijepljenih ubrzala je gospodarski oporavak i povećala je potražnju za energijom u industriji, posebno u zemljama koje su prednjačile u opravku, prije svega je riječ o Kini, koja je postala najveći uvoznik LNG-a početkom 2021. 

Veliki rast potrošnje plina

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju u drugom kvartalu prošle godine potrošnja plina u EU porasle je za 25%, što je najveći godišnji porast od 1985. Europa, poglavito Njemačka i Nizozemska, koje petinu potreba za električnom energijom dobivaju iz vjetroelektrana, suočile su se lani s neoptimalnim vremenskim uvjetima u kojima tjednima jednostavno nije bilo vjetra. Manji udio vjetroelektrana u proizvodnji potaknuo je upotrebu prirodnog plina i ugljena, kojem je cijena također značajno narasla. Tu dolazimo do činjenice da baterijske pohrane neće tako brzo riješiti isti problem kada se pojavi u budućnosti, što je jedna od poučnih lekcija iz ove krize. 

Štetne energetske politike 

 Povlačenje iz nuklearne energetike u Njemačkoj dodatno je loše utjecalo na tržište, a Nizozemska je za 2022. najavila potpuno zatvaranje plinskog polja Groeningen (što je u međuvremenu prolongirano iz objektivnih razloga). Istodobno, zahvaljujući prethodno spomenutim utjecajima koji su potaknuli potrošnju fosilnih goriva i produženoj hladnoći, razina prirodnog plina u europskim skladištima našla se na iznimno niskim razinama. 

Zalihe u svibnju 2021. bile su na razini 30 mlrd. m3 plina u odnosu na oko 90 mlrd. m3 u pandemijskoj 2020. i kapacitet europskih skladišta na razini 117 mlrd. m3 plina. Cijene plina na burzama svoj rast započele su od svibnja 2021. i velik broj trgovaca je spekulirao čekajući pad cijena koji se nije dogodio, već se rast cijena u kolovozu znatno ubrzao. Plinska skladišta diljem Europe početak ogrjevne sezone u listopadu dočekala su poluprazna, što nije slutilo na dobro. Gazprom, glavni opskrbljivač plinom, ispoštovao je tijekom 2021. dugoročne ugovore o opskrbi, ali za razliku od prethodnih godina nije trgovao na trgovinskim platformama. To je možda ponešto smanjilo količinu plina na tržištu, no što je još bitnije – poslalo je poruku tržištima da plina nema dovoljno. Taj strah je cijene pogurao na više, jer treba znati da plin u EU-u prije fizičke isporuke promijeni vlasnika čak 10 do 12 puta. Odluka Gazproma da se suzdrži od trgovanja može se staviti u kontekst pritisaka oko puštanja u rad plinovoda Sjeverni tok 2, za koji je Njemačka uskratila suglasnost pod izlikom pristupa treće strane i registracije tvrtke u EU-u. Drugi faktor je situacija u Ukrajini, gdje je EU stao uz NATO i SAD. 

Rusija je u par navrata Uniji 2021. poslala više-manje jasnu poruku da je za ovakvu situaciju na plinskom tržištu i sama kriva, jer već nekoliko godina destimulira dugoročne ugovore o opskrbi, u korist trgovanju na spot tržištu. Takva politika destimulira Gazprom i trgovce LNG-jem koji teže godišnjim ugovorima, ali je djelovala stimulativno na tržišta i cijene, barem do nedavno. 

Kobni rujan 2021. 

Cijene prirodnog plina na spot tržištima u rujnu 2021. bile su 6,5 puta veće nego 2019., da bi se u listopadu dodatno povećale. U dnevnom trgovanju na referentnoj nizozemskoj burzi TTF cijena prirodnog plina u jednom je trenutku dosegnula nevjerojatnih 131 EUR/MWh, pokazavši povijesnu anomaliju da je cijena plina premašila cijenu nafte. Već lani u prosincu skladišta su bila na 55% kapaciteta, a upravo obnova rezervi u skladištima ključni je indikator kratkoročne (zimske) i dugoročne otpornosti na šokove na energetskom tržištu uslijed tržišne volatilnosti i cjenovnih ekstrema. Niska razina plina u skladištima znači da Europa nije zaštićena od dugotrajnih fluktuacija na tržištu. Razina plina u plinskim skladištima neće se vratiti na povijesne prosjeke prije iduće zime, ako i tada, potvrđujući zlosutna predviđanja industrijskih kupaca i kućanstava. Rat u Ukrajini i potencijal uvođenja sankcija Rusiji za isporuke plina čine situaciju iznimno neizvjesnom, jer ni približno LNG ne može nadomjestiti gotovo 40 % plina koji stiže iz Rusije. 

Pošto je zbog rasta cijene plina u SAD-u sve više proizvodnih kapaciteta postalo operativno, Europa bi teoretski trebala imati na raspolaganju više plina koji bi stizao brodovima, no rat u Ukrajini snažno je pridonio nestabilnost na tržištima. Europa od svojih plinskih partnera, poglavito Katara, traži podršku oko opskrbe plinom, na što je Katar zatražio da se riješi tri godine stara antimonopolska istraga Quatargasovih dugoročnih ugovora za opskrbu plinom, koji su teško oštetili neke zemlje. katar je politički poručio da je glavnina plina pokrivena dugoročnim ugovorima te da tek manji dio može ponuditi europskim kupcima. Zemlje članice EU razvijaju scenarije kako će dočekati iduću zimu, jer kalkulira se da će isporuke plina iz Rusije, koje nisu prestale, možda ipak prestati. Plinska skladišta trenutno su zapunjena na tek 26%, a osim Poljske, Češke i Belgije trenutno ni jedna država ne puni svoja plinska skladišta. U slučaju prekida isporuke iz Rusije – koji nije u interesu ni EU, ni Vladimiru Putinu – aktualna cijena plina za isporuke u trećem kvartalu godine, na razini 111 EUR/MWh mogla bi značajno porasti, a redukcije nisu isključene, što će devastirati gospodarstvo u bloku.

Posljedice i rješenja

Posljedice povijesno visokih cijena plina osjećaju se cijelo vrijeme u cijenama električne energije. Cijena električne energije prije izbijanja rata u Ukrajini bila je 7,5 puta je veća nego prosjek perioda 2010.-2020. Prosječne veleprodajne cijene plina i električne energije od 2019. do rujna 2021. porasle su za 429 %, odnosno za 230 %, pokazala je analiza Europske komisije. Cijene električne energije za isporuke dan unaprijed dosegnule su i 400 EUR/MWh krajem prosinca prošle godine, da bi se početkom godine vratile na 200-injak EUR/MWh, što je i dalje ekstremno visoko. Rastu cijena energije ponešto je doprinio i rast cijena emisijskih dozvola (ETS dozvole) jer je cijena tone ugljičnog dioksida u godinu dana porasla na više od 90 EUR/t, što je rast veći od 150%. Visoke cijene energije su okidač za poskupljenje roba u energetski intenzivnim industrijama pa je, primjerice, cijena aluminija trenutno na 13- godišnjoj najvišoj razini. 

Slično kao u COVID krizi s nabavom cjepiva, pokazalo se da Europa nije uspjela iznjedriti zajedničku politiku nastupa prema dobavljačima plina, iako je bilo sugestija da se ide na objedinjenu dobavu. Protesti industrije i građana potaknuli su države za različite mjere kojima se utječe na tržište, od smanjivanja PDV-a na energiju do raznih transfera iz proračuna za socijalno ranjivije skupine, no zajedničke politike nema, a kriza je, dakako, više „zakvačila“ siromašnije i zaduženije članice. Subvencije potrošačima dugoročno smanjuju državne proračune a kritičari ističu i da perpetuiraju ovisnost o fosilnim izvorima energije, što se protivi europskoj dekarbonizacijskoj strategiji. Umjesto dekarbonizacije, sigurnost opskrbe postala je broj 1., pri čemu obnovljivci pomažu, ali ne mogu riješiti ovisnost EU-ova bloka o ruskom plinu, barem ne u narednih nekoliko godina. 

EU-ova agencija EUISS sugerira da sveobuhvatni stres-test ovog tranzicijskog perioda neće baš proći glatko, a politike trebaju biti usmjerene prema mehanizmima koji su u stanju izdržati volatilne fluktuacije na energetskom tržištu. Cjenovne fluktuacije s naftom tradicionalno se rješavaju strateškim rezervama a taj bi pristup po njima trebalo primijeniti i na plinsko tržište, određujući minimalne strateške rezerve. Druge strategije mogu biti zajednička nabava plina (ups… vidi što se dogodilo s COVID cjepivom), upravljanje potrošnjom, promjena navika potrošača i mjere energetske učinkovitosti te veća primjena obnovljivih izvora energije kao učinkovita za lokalnu proizvodnju i potrošnju energije. Rješenje se vidi u radikalnoj dekarbonizaciji, no za to će još trebati proteći dosta vode ispod mosta, jer svijet je i dalje čvrsto ukopan u fosilnim izvorima, a tzv. „pravedna energetska tranzicija“ nešto je o čemu se priča samo u Briselskim hodnicima. 

Nina Domazet, EGE izvor: hrvatski-fokus

Related Topics:
Advertisement

Vijesti

Deutsche Welle: Priznanje Palestine raste na jedanaest država EU-a

Published

59 minuta ago

on

4 lipnja, 2024

By

EU i Bliski istok Unatoč trenutačnom ratu između Hamasa i Izraela, Europska unija ustraje na dugoročnom “rješenju dviju država” kada je u pitanju mir na Bliskom istoku.

EU pod tim pojmom shvaća državu Izrael s jedne strane i državu Palestinu unutar granica koje su okvirno definirane prije više od 30 godina u takozvanim sporazumima iz Osla između Izraela i Palestinaca.

Vanjskopolitički predstavnik EU-a Josep Borrell ponovno je na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u Bruxellesu u ponedjeljak istaknuo kako se EU službeno drži “rješenja dviju država”, ali je istodobno zaključio kako je “rješenje dviju država svakim danom sve teže. Moramo razgovarati o tome, ali humanitarna kriza u Pojasu Gaze sada je prioritet”, kaže prvi diplomat EU-a. On je dodao kako je za trajno političko rješenje, potreban „pojačani angažman”.

Priznanje raste na jedanaest država EU-a

Sve države članice Europske unije priznaju Izrael kao državu. Istodobno samo devet od 27 članica EU-a palestinske teritorije smatra državom. To bi se trebalo promijeniti ovog utorka. Naime Španjolska i Irska sada također žele priznati državu Palestinu u granicama teritorija Zapadne obale Jordana, istočnog Jeruzalema i Pojasa Gaze. To je u utorak učinila i Norveška koja doduše nije članica EU-a, ali njezina odluka također ima težinu.

Međutim, na ovim područjima ne postoji jedinstvena vlada. Hamas, koji je u EU-u klasificiran kao teroristička organizacija, prije rata je vladao Pojasom Gaze.

Malta i Slovenija najavile su da će priznati Palestinu čim za to dođe vrijeme. Belgija je odlučila ne dodijeliti državnost palestinskim teritorijima do daljnjega, objavila je belgijska ministrica vanjskih poslova Hadja Lahbib.

Većina zapadnoeuropskih članica EU-a nije priznala Palestinu, kao ni Velika Britanija ni SAD. Istočnoeuropske članice od Poljske do Bugarske priznale su Palestinu još krajem 1980-ih, tada kao dio Istočnog bloka, koji je bio na propalestinskoj strani. DDR je Palestinu također priznavao kao punopravnu državu. Prestankom Njemačke Demokratske Republike 3. listopada 1990. i pristupanjem Saveznoj Republici, ovo priznanje je prestalo važiti.

Njemačka, Francuska, Italija čekaju s priznanjem

Većina država EU-a, uključujući i Njemačku, želi prihvatiti palestinsku državu ako bude mira, te ako Izrael također poduzme ovaj korak. No to je prilično malo vjerojatno. Vlada premijera Benjamina Netanyahua odbacivala je dvodržavno rješenje čak i prije aktualnog rata protiv Hamasa. S druge strane teroristička skupina Hamas odbacuje izraelsku državu i jedan od njezinih ciljeva je uništenje židovske države.

“Podržavamo uspostavu palestinske države, ali palestinska država mora priznati Izrael i biti priznata od Izraela. To svakako ne može biti palestinska država koju vodi Hamas, koji je teroristička organizacija”, rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, koji je trenutno i predsjedavajući skupine sedam najvažnijih industrijskih zemalja G7.

Prije nego što se ponovno ozbiljno razmotri dvodržavno rješenje, krvavi sukob između Hamasa i Izraela mora biti okončan. O tome je vladalo suglasje ministara vanjskih poslova EU-a na sastanku u Bruxellesu ovog ponedjeljka. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock ponovno je pozvala na humanitarni prekid vatre u Gazi “kako bi se okončala patnja za taoce koji su još u zatočeništvu Hamasa i kako bi se konačno okončala patnja za ljude u Gazi”. Nakon terorističkih napada na Izrael početkom listopada u kojima je Hamas ubio 1.200 ljudi, a oteo 250, izraelska vojska pokrenula je veliku vojnu operaciju razbijanja položaja Hamasa u Pojasu Gaze.

Sudski nalog se ignorira – što sada?

No područje je daleko od bilo kakvog primirja. Hamas je ponovno ispalio rakete prema Tel Avivu iz Rafaha u Pojasu Gaze. Izraelska vojska je nakon toga granatirala izbjeglički kamp u blizini Rafaha, što je, prema palestinskim izvorima, prouzročilo najmanje 35 poginulih. “Obje strane ne poštuju naloge Međunarodnog suda pravde”, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell u Bruxellesu.

“Ovo je prava dilema. Kako međunarodna zajednica može nametnuti provedbu odluka Međunarodnog suda pravde?” – upitao je Borrell ostale ministre vanjskih poslova. Međunarodni sud pravde u Haagu naredio je u petak, na zahtjev Južnoafričke Republike, da Izrael mora odmah prekinuti vojnu operaciju u Rafahu, gradu na jugu Pojasa Gaze, i omogućiti više humanitarne pomoći. O stanju na jugu Pojasa Gaze će danas raspravljati i Vijeće sigurnosti UN-a na hitno sazvanoj sjednici.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock govori u ime velike većine država članica kada u Bruxellesu kaže: “Privremene mjere Međunarodnog suda pravde su obvezujuće i naravno da ih se mora slijediti. No mi svjedočimo akcijama suprotnim tome. Bilo je više raketa na Tel Aviv koje je ispalio Hamas. U isto vrijeme, vidimo da nije nikakav dobitak za sigurnost Izraela i da neće dovesti do oslobođenja niti jednog taoca ako ljudi sada gore u izbjegličkim šatorima”. Baerbock pritom aludira na izraelski napad na izbjeglički kamp, ​​koji sada istražuje izraelsko državno odvjetništvo.

“Međunarodno pravo vrijedi za sve, to se također odnosi na izraelsko ratovanje”, rekla je njemačka ministrica. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani istaknuo je kako Hamas također krši međunarodno pravo skrivajući svoje pozicije među civilnim stanovništvom.

„Hamas instrumentalizira ljude u Rafahu. Namjera Hamasa je Izrael namamiti u medijsku zamku”, rekao je Antonio Tajani. Slike civilnih žrtava u Pojasu Gaze naravno diskreditiraju Izrael.

“Bez antisemitizma glavnog tužitelja”

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell oštro je kritizirao izraelsku vladu zbog najave da se ni pod kojim uvjetima neće pridržavati naloga Međunarodnog suda. „Ne samo Međunarodni sud Ujedinjenih naroda, koji ima nadležnost nad državama, nego i Međunarodni kazneni sud, koji ima nadležnost nad pojedincima, treba tretirati s poštovanjem”, odlučan je Josep Borrell.

Glavni tužitelj Kaznenog suda u Haagu zatražio je, među ostalim, raspisivanje tjeralice protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog ratnih zločina. “Mi moramo pustiti sud da odluči, i to bez vrijeđanja, što misli o zahtjevu glavnog tužitelja. Nažalost, to nije slučaj. Glavnog tužitelja se optužuje za antisemitizam, što se uvijek događa kada postoji nešto što se Vladi Benjamina Netanjahua ne dopada. Optužbe za antisemitizam protiv tužitelja su za nas neprihvatljive”, rekao je Josep Borrell.

Bernd Riegert/Deutsche Welle

Continue Reading

Vijesti

Slavni američki novinar objasnio zašto SAD naginje ratu s Rusijom

Published

1 sat ago

on

4 lipnja, 2024

By

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena sklona je započeti rat s Ruskom Federacijom, budući da rejting američkog čelnika pada uoči izbora u studenom u Sjedinjenim Državama.

Izjavio je to američki novinar Seymour Hersh na You Tube kanalu London Real.

Lideri uvijek imaju veći rejting u ratu nego u miru, primijetio je novinar.

Prema njegovim riječima, pobjede u bitkama učinile su američke predsjednike “slavnima i značajnima”. Kao primjere naveo je predsjednike Franklina Roosevelta i Abrahama Lincolna.

Kako je naglasio Hersh, to može biti razlog agresivnog stava Bidenove administracije prema Rusiji.

Prije toga, norveški politolog Glenn Diesen rekao je da izjave Zapada koje odobravaju napad Oružanih snaga Ukrajine (OSU) na teritorij Rusije stranim oružjem “mijenjaju pravila” posredničkih ratova, takve izjave će postati ” jako loše”.

Ranije je zamjenik premijera Italije nazvao glavnog tajnika NATO-a “opasnim gospodinom”.

Continue Reading

Vijesti

Elon Musk razotkrio Metu: “Djeca se treniraju društvenim mrežama, a AI se koristi za ‘maksimiziranje dopamina’

Published

18 sati ago

on

3 lipnja, 2024

By

Elon Musk upozorava da se djeca treniraju društvenim mrežama, razotkriva užas u kojem se AI koristi za ‘maksimiziranje dopamina’ (usmjeravanje ponašanja prema nagradi , pa i mogućoj ovisnosti) – piše Katabella Roberts u The Epoch Times.

Američki biznismen Elon Musk obraća se sudionicima putem videokonferencije tijekom 8. izdanja sajma tehnoloških startupa i inovacija Vivatech, u izložbenom centru Porte de Versailles u Parizu, 23. svibnja 2024. (slika: sreenshot/X)

Biznismen Elon Musk upozorio je roditelje na rizike koje njihova djeca provode previše vremena na društvenim mrežama, navodeći da se umjetna inteligencija (AI) učinkovito koristi kako bi se osigurala maksimizacija dopamina.

G. Musk, koji je vlasnik platforme društvenih medija X, izdao je upozorenje dok je govorio na tehnološkoj konferenciji VivaTech 2024 u Parizu u četvrtak, gdje se pojavio na daljinu putem web kamere.

Izvršni direktor Tesle pozvao je roditelje da ograniče količinu vremena koje svojoj djeci dopuštaju na društvenim mrežama, ističući sve veće rizike povezane s naprednom tehnologijom, osobito kada je riječ o algoritmima koji izazivaju ovisnost i koji djecu tjeraju da skrolaju na internetu.

“Brinem se da se današnja djeca obučavaju na društvenim mrežama”, rekao je g. Musk, dodajući da su algoritmi umjetne inteligencije “u osnovi maksimizatori dopamina”.

“Dakle, pokušavaju maksimizirati količinu dopamina koju dobivate gledajući ekran”, nastavio je. “Dakle, rekao bih, potaknuo bih roditelje da ograniče količinu društvenih medija koje djeca mogu vidjeti jer ih je programirala umjetna inteligencija koja maksimizira dopamin.”

G. Musk je kasnije podijelio video svog pojavljivanja na tehnološkoj konferenciji na svom X računu, napisavši uz njega: “Mnogi društveni mediji su loši za djecu, jer postoji ekstremno natjecanje između AI-ova društvenih medija za povećanje dopamina!”

Njegovi komentari dolaze dok se nastavljaju tužbe protiv Facebookove matične tvrtke Meta, koja također posjeduje Instagram.

U jednoj od tih tužbi, koju su podnijeli državni odvjetnici 33 savezne države, navodi se da je div društvenih medija osmislio i implementirao štetne značajke — uključujući umjetnu inteligenciju — kako bi iskoristio mlade korisnike i njihovu osjetljivost na ovisnost, čime je pomogao potaknuti krizu mentalnog zdravlja mladih.

Od Meta-e izmijenjena ‘društvena stvarnost’ mladih Amerikanaca’

“Meta je iskoristila snažne tehnologije bez presedana kako bi privukla, angažirala i naposljetku uhvatila u zamku mlade i tinejdžere”, stoji u pritužbi. “Njegov motiv je profit.”

Algoritmi Metine platforme, dodaje se u tužbi, dovode do toga da se korisnici spuštaju u “zečje rupe”, gdje obično ostaju dulje vrijeme, dok je tvrtka “duboko promijenila psihološku i društvenu stvarnost generacije mladih Amerikanaca” kroz tehnologije koje potiču angažman.

U tužbi se također navodi da je div društvenih medija aktivno radio na prikrivanju bilo kakvih dokaza u vezi s psihičkom štetom koju tvrtka uzrokuje.

Meta je oštro negirala tvrdnje iznesene u tužbi.

Međutim, tvrtka se također suočava s nizom drugih tužbi koje navode slične tvrdnje, uključujući da njezine aplikacije promiču tjelesnu dismorfiju i izlažu maloljetne korisnike potencijalno štetnom sadržaju.

Europska komisija, izvršna vlast Europske unije, također ispituje medijskog diva zbog zabrinutosti da ne štiti djecu na internetu i da možda krši zakone EU-a.

Umjetna inteligencija “učitelj s iznimnim znanjem”

Na drugom mjestu tijekom svog pojavljivanja na daljinu na VivaTechu 2024. g. Musk je raspravljao o tome kako vjeruje da će umjetna inteligencija “dramatično utjecati” na obrazovni krajolik u budućnosti, premošćujući praznine u područjima s ograničenim pristupom obrazovanju i pružajući djeci vlastite osobno prilagođene tutore.

“AI je izuzetno obrazovan učitelj, vrlo strpljiv, gotovo uvijek će biti u pravu i može prilagoditi lekcije posebno djetetu”, rekao je. “To bi bilo kao da svako dijete ima Einsteina za učitelja, pa bi to bilo prilično duboko.”

Poslovni čovjek također je upozorio publiku da će AI vjerojatno preuzeti većinu poslova u budućnosti.

Vjerojatno nitko od nas neće imati posao, rekao je Musk.

Prema takvom scenariju, postojao bi univerzalni visoki dohodak, koncept prema kojem svaki član društva prima visok dohodak i ne postoji “nestašica dobara ili usluga”, prema g. Musku.

Međutim, takav bi scenarij vjerojatno ostavio ljude da preispituju svoj smisao života, rekao je biznismen.

“Svaki posao koji netko radi bit će neobavezan, kao ako želite raditi posao koji je poput hobija, možete raditi posao”, rekao je. “Ali inače će umjetna inteligencija i roboti pružiti bilo koju robu i usluge koje želite.”

Izvor: Epoch Times

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved