Connect with us

Vijesti

Evo kako bi Isus reagirao na naslovnice medija

Published

on

Isus nam u nedjeljnom Evanđelju poručuje kako bi trebali reagirati na Twitter, Facebook i televizijske vijesti.

Isus u Evanđelju na treću korizmenu nedjelju poručuje kako da gledamo na loše vijesti toga dana: Prošlost treba promatrati kao na nešto što je dobro za budućnost, donosi Aleteia.

Glavna poruka je: Kada se dogodi tragedija, fokusiramo se na pogrešne stvari.

Naime, u Evanđelju se spominje kako su Pilata krivila za smrt Židova te kako se srušio toranj te su zbog njegovog pada također stradali Židovi. Te vijesti iz 1. stoljeća podsjećaju na današnje naslovnice medija. Naime, i mi danas kad se dogodi nešto tragično poput terorističkog napada ili neke nesreće krivimo vlasti. Međutim, Isus nije bio htio nikome pripisivati krivnju. Njegova poruka je: Kad vidimo tragediju, trebamo se obratiti.

Isus im poručuje: “Mislite li da ti Galilejci, jer tako postradaše, bijahu grešniji od drugih Galilejaca? Nipošto, kažem vam, nego ako se ne obratite, svi ćete slično propasti!” (Lk 13, 2-3)

Vijesti koje nam dolaze svake minute samo pogoršavaju situaciju. Više smo kivni na svijet nego ljudi koji su živjeli u 1. stoljeću.

U nastavku Evanđelja Isus nam nudi rješenje: “Nato im pripovjedi ovu prispodobu: ‘Imao netko smokvu zasađenu u svom vinogradu. Dođe tražeć ploda na njoj i ne nađe pa reče vinogradaru: ’Evo, već tri godine dolazim i tražim ploda na ovoj smokvi i ne nalazim. Posijeci je. Zašto da iscrpljuje zemlju?’ A on mu odgovori: ’Gospodaru, ostavi je još ove godine dok je ne okopam i ne pognojim. Možda će ubuduće ipak uroditi. Ako li ne, posjeći ćeš je.’” (Lk 13, 6-9).

Kršćani bi trebali gledati na događanja u svijetu ne kao na kaos već kao Božji misterij.

Vijesti

HOĆE LI globalist Plenković SLOMITI Domovinski pokret?

Published

on

Nakon jučerašnjih izbora, vrlo vjerojatna je pat-pozicija, jer će bilo koja opcija lijeva ili desna teško, bez dodatnih unutarnjih lomova, osigurati ozbiljnu većinu.

Tako i svjetske agencije predviđaju teške pregovore za “formiranje vladajuće većine, ili nestabilno razdoblje s manjinskom vladom.”

Dakle, kako će lijevo-liberalni Plenković (mnogi drže da HDZ ipak nije potpuno pod njegovom kontrolom) moći surađivati s jednim Domovinskim pokretom, koji se otvoreno izjašnjava suverenističkim i potpuno anti-globalističkim? Tko bi u ovakvoj koaliciji morao/mogao popustiti?

Može li Plenković popustiti jer globalni trendovi ne idu na ruku njegovom lijevom svjetonazoru, pa pomicanje HDZ-a s lijevog centra, nešto udesno ili čak desnom centru. U tom slučaju, Plenković mora pripremiti “častan uzmak”, odnosno odlazak, posebno ako za izborima za EP, HDZ ne bude uspješan.

Suprotna varijanta je da Duboka država organizira, rascijep u Domovinskom pokretu, pa uzme njegov ‘klijentelistički dio’, koliko mu bude potrebno, te uz manjine i nekoliko žetončića sastavi vlast.

Pošto se, prema mnogim promatračima, HDZ ideološki još uvijek, razlikuje od Plenkovića, pritisak i lomove i u HDZ ne treba isključiti. Jer teško je povjerovati, da bi HDZ dopustio da Plenkovićev svjetonazorski i globalistički favorit, Možemo, ‘prođe’ u Vladu, kao ‘posljednja šansa’ da se zadrži vlast. Jer mnogi vjeruju da se, zbog previranja u Europi a i u Hrvatskoj, teško može ponoviti Istambulska deklaracija ili Marakeš…

S druge strane, ako Milanović pokuša okupit koaliciju s konzervativnim strankama (DP, Most…), iz ekipa Možemo kažu da s desnicom, ne će podržati Milanovićevu, čak ni kao manjinsku vladu. Drugom riječima, na (ne)pristojan način kažu da Milanovića ne će podržati, ni kao manjinsku vladu … jer dok bi tzv. Rijeke pravde s oko 70 ili čak više mandata imali određeni legitimitet, s 42 mandata bi se to teško moglo reći.

Tako da ostaje gornja konstatacija, da će razgovori biti jako teški, a pitanje je, bi li HDZ-DP-ovsko rušenje Plenkovića, bar privremeno podržao Milanović, zbog osobnih animoziteta, pa po cijenu i ne sudjelovanja u vlasti.

U svakom slučaju, predstoji nam jako zanimljivo razdoblje igara prijestolja, raznim taktičkih manevara, krize vlasti, a dugoročnije možda i ustavne krize (jer dobrom dijelu ustavnih sudaca ističe mandat), pa i opće nestabilnosti u društvu.

Harvatje Marjakyr/Croativ.net

Continue Reading

Vijesti

NAKON IZBORA Agencije: Teški pregovori ili nestabilno razdoblje s manjinskom vladom

Published

on

Pred Hrvatskom su, nakon parlamentarnih izbora održanih u srijedu, teški pregovori za formirajnje vladajuće većine ili nestabilno razdoblje s manjinskom vladom, ocjenjuju u četvrtak svjetske agencije.

Hrvatski vladajući konzervativci izbili su na prvo mjesto na parlamentarnim izborima održanim u srijedu, ali s nešto manje mandata nego 2020., što sugerira teške pregovore za formiranje većine, piše francuska agencija AFP.

HDZ premijera na odlasku Andreja Plenkovića osvojio je 61 mandat, u odnosu na 66 osvojenih 2020., a na drugom mjestu su Socijaldemokrati (SDP) predsjednika Zorana Milanovića s 42 mjesta, što je, u oba slučaja, daleko od 76 mjesta potrebnih za samostalnu vladu.

Afp piše kako se čini da su sve opcije otvorene za koalicije u članici NATO-a od 2009. i Europske unije od 2013. koja je i dalje jedna od najsiromašnijih zemalja u EU s prosječnom mjesečnom plaćom od 1240 eura.

“Moglo bi se svesti na jednu fotelju”, upozorio je navečer politički analitičar Tihomir Cipek, gost Nove TV. “Bit će to vrlo težak pregovarački proces, bit će jako teško pronaći zajednički jezik.”

Korupcija je dugo  Ahilova peta konzervativne stranke (HDZ) koja je najčešće vladala Hrvatskom od njezina osamostaljenja 1991. Nekoliko je ministara posljednjih godina moralo podnijeti ostavke, zagađujući politički život brojnim skandalima, navodi Afp.

I britanska agencija Reuters prenosi da je hrvatska vladajuća stranka HDZ pobijedila na parlamentarnim izborima, ali s manje mjesta nego prije i bez većine.

Reuters piše da se na glasanje gleda kao na test popularnosti premijera Andreja Plenkovića i njegovu stranku HDZ, koja je dominirala politikom od osamostaljenja Hrvatske od raspadajuće federalne Jugoslavije.

Ishod bi također mogao odrediti vodeće politike, uključujući i to kako će hrvatska vlada gledati na sukob u Ukrajini i odnose s Europskom unijom. Plenković podržava Ukrajinu, opozicija ne, piše Reuters.

Tanka pobjeda vjerojatno će otvoriti razdoblje političke nestabilnosti u zemlji članici EU-a jer će glavne stranke nastojati sklopiti saveze s drugim frakcijama s različitim političkim stajalištima.

Reuters prenosi kako bi Domovinski pokret mogao biti jezičac na vagi i dodaje da ta stranka javno nije rekla koju će stranku, ako uopće, podržati.

HDZ se nadao da će mu koristiti dugotrajna potpora koju uživa zbog pristupanja Hrvatske EU, uvođenja eura i porasta broja turista koji posjećuju jadransku obalu, ali mnogi su se umorili od stranke i njezinih brojnih korupcijskih skandala, uključujući Plenkovićevo imenovanje državnog odvjetnika poznatog po vezama s ljudima umiješanim u koruptivne poslove, što bi moglo ugroziti Plenkovićevu većinu, dodaje Reuters.

Reuters piše da se i oporbeni SDP nadao boljem rezultatu, dodajući da je njegov čelnik najavio “već od sutra” početak razgovora.

“Bez obzira na konačnu raspodjelu zastupničkih mjesta, vjerojatno je da će parlament biti rascjepkaniji i da će se koalicijski pregovori otegnuti dulje”, rekao je Mario Bikarski, analitičar za istočnu i srednju Europu u tvrtki za procjenu rizika Verisk Maplecroft, prenosi Reuters.

Manjinska vlada, bilo HDZ-ova ili SDP-ova, bila bi još nestabilnija i malo je vjerojatno da bi izdržala cijeli mandat, zaključuje agencija.

Njemačka agencija DPA piše da je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) premijera Andreja Plenkovića postala u srijedu najjača snaga na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, ali nedovoljno za apsolutnu većinu, nakon izbora obilježenih ljutim rivalstvom između predsjednika Zorana Milanovića, socijaldemokrata prijateljski raspoloženog prema Moskvi, i konzervativnog Plenkovića.

DPA dodaje da su Milanovićeva gruba vrijeđanja političkih protivnika kao “gangstera” i “parazita” priskrbila predsjedniku nadimak “hrvatski Trump”.

Dpa piše i kako promatrači vjeruju da je Plenković, koji je imao tek tijesnu većinu u Saboru prije raspuštanja u ožujku, želio izvanredne izbore kako bi spriječio prijetnju daljnjeg pada popularnosti.

Agencija ističe da je aktualni premijer nastavio “širenje koruptivnih mreža u državi i administraciji koje su započeli njegovi prethodnici” te da je u gotovo osam godina mandata izgubio 30 ministara zbog korupcijskih afera, a ocjenjuje i da se čini da je nedavnim imenovanjem glavnog tužitelja Ivana Turudića, koji je lojalan HDZ-u, Plenković sada “želi stati na kraj borbi protiv korupcije i dosadašnjoj plodnoj suradnji s Uredom europskog javnog tužitelja”.

Za Milanovića Dpa piše da je, otkako je postao predsjednik 2020., postao sve veći nacionalist, skeptičan prema covidu i s proruskim stavom te dodaje da je, između ostalog, uzalud pokušavao spriječiti Finsku i Švedsku da uđu u NATO.

Na hrvatskim parlamentarnim i zborima vladajući konzervativci premijera Andreja Plenkovića uspjeli su zadržati vodeću poziciju, te najavili da će se odmah posvetiti formiranju svoje treće vlade, piše austrijska novinska agencija APA, te dodaje da i čelnik SDP-a Peđa Grbin, unatoč drugom mjestu, nije odustao najavljujući da će lijevo-liberalni savez voditi pregovore o formiranju vlade.

Prenosi riječi čelnice lijevo-zelene stranke Možemo Sandre Benčić da se oporbeni cilj svrgavanja HDZ-a ipak može ostvariti uz scenarij po kojem bi SDP formirao manjinsku vladu koju bi podržale oporbene stranke s lijeva i zdesna.

APA dodaje da će HDZ-u, koji je dosad vladao uz potporu manjinskih zastupnika, ubuduće trebati partner iz redova oporbenih stranaka.

Sastavljanje vlade moglo bi biti teško za HDZ koji je do sada imao 66 mandata, piše APA ocjenjujući da će Domovinski pokret vjerojatno odigrati ključnu ulogu.

Njihovi su se predstavnici izborne večeri držali suzdržano, piše agencija, ali su isticali da odbijaju suradnju s Možemo, te sa strankom srpske manjine, koja je ranije podržavala HDZ-ovu vladu.

Mediji stoga nagađaju o mogućim prebjezima iz redova DP-a u premijerovu stranku, dodaje APA.

Sve agencije registrirale su veliki odaziv birača na ovim izborima, kao i da se Milanović nije oglasio u izbornoj noći.

Slovenska agencija STA piše da je uvjerljivi relativni pobjednik na parlamentarnim izborima predsjednik hrvatske Vlade i HDZ-a Andrej Plenković a prenosi da se gubitnikom izbora smatra koalicija lijevog centra predvođena SDP-om.

STA dodaje da predsjednik SDP-a Peđa Grbin nije priznao poraz, ali je priznao da su rezultati lošiji od očekivanih.

Prenosi Grbinove riječi da su pred njima dani, mjeseci razgovora koji će dovesti do promjena.

(Hina)

Continue Reading

Vijesti

HODAK: Jesmo li zaboravili 1945.: I tada su tekle neke rijeke

Published

on

Naše “biračko tijelo” je kartaški rečeno napokon došlo na štih. Kod “biračkog tijela” fali bitna komponenta – glava! Da je naše biračko tijelo imalo glavu ili bar današnje iskustvo, sigurno ne bi u svim proteklim izbornim ciklusima tako griješilo.

Ali opet, da nije toliko griješilo, onda ne bi imalo iskustvo koje danas ima. To je svojevrstan “perpetuum mobile”. Kad naše biračko tijelo staviš u funkciju oni će beskonačno birati istu vrstu “narodnih zastupnika” pritom ne trošeći energiju.

Netko mi je poslao duhoviti link. Biračima se sada navodno nudi i jedna nova stranka. Uz sliku Šeksa i ime nove stranke “Mošt”. Od istog autora dobio sam i sliku Voje Stanimirovića, gradonačelnika okupiranog Vukovara. Autor “cinka” Voju da prima penziju od 2200 eura mjesečno s navodnim Vojinim komentarom: “Da sam bre četrdeset godina radio u Nemačkoj, ne bi imao toliko”.

Međutim, primjećuje se kako naši birači postaju sve lukaviji. Sad već razlikuju “slabe strane” naših političara. Jedni strahuju od zakona o porijeklu imovine, drugi od korupcije, a treći od zakona o porijeklu diploma. Na tržištu su posebno na cijeni “mostarske” diplome. Onima koji su “diplomirali” na benzinskim pumpama u okolici Mostara put je otvoren. Samo moraju paziti jer je visoka uzbrdica. Zlobnici ih tješe: “mogu vam, dragi naši, zaplijeniti vaše ‘diplome’, ali nitko vam ne može zaplijeniti znanje koje ste stekli s tim diplomama!”.

Zaboravljena korupcija Račanove vlade

Još je samo tri dana do izbora. U zadnjih petnaestak dana nisam ni jednom uspio uključiti TV, a da se nije pojavio dvometraš Peđa kako bi nas upozorio da je korupciji došao kraj. Oni će sve to riješiti jednim potezom pera, odnosno birači za njih, samo ako ih zaokruže. Moš’ mislit’, rekla bi Tanja Torbarina. Peđa s pravom računa s “kratkom pameću” hrvatskih birača. Sjetite se samo malo nedavne prošlosti. Umro je Tuđman i za šesteročlanu koaliciju na čelu s Račanom i njihovim glasačima “svanula je demokracija”. Račan i SDP skočili nakon deset godina napokon u sedlo vlasti pa odmah krenuli proširivati Remetinec za HDZ-ovce. Korupciju u privatizaciji na “vješala”! Ha, ha, ha! Račanova Vlada je prodala lanac Dubrovačkih hotela automobilskom asu Goranu Štroku za otprilike pet milijuna maraka. Tadašnja ministrica turizma u Račanovoj vladi Pave Župan-Rusković “prosto nije mogla da veruje”. Lanac dubrovačkih hotela bio je procijenjen na najmanje četrdeset milijuna maraka, ali Slavko Linić, tadašnji ministar financija je mislio da je pet milja u redu. Ministrica to nije mogla podnijeti pa je podnijela ostavku, ali “rijeka dojč-maraka” je potekla uzvodno. U ta zlatna antikorupcijska SDP-ovska vremena borbe za pravdu i istinu, Peđa je još nosio kratke hlače, a Dubrovnik je ostao bez gaća. Toliko o korupciji, poštenju, boljem životu i čistim računima… Sve se svodi na političku klasiku: siđi da se popnem! Kakve stranke, takvi kandidati.

Ovu moju kolumnu prema zadnjem mjerenju pregleda tjedno oko 246.000 tisuća ljudi. Mnoge zanima tko su moji favoriti na ovim izborima. Ukratko, Domovinski pokret, a možda i Karolina Vidović Krišto. Ono što je bitno, “oporba” ove izbore gubi. Dobiti bi mogla samo kad bi se mogli vratiti osamdeset godina unatrag u slavnu prošlost – u radio eru. Radio ne radio, slušaj radio! Ljudima se danas HDZ popeo na “onu stvar”, ali kad vidiš Mirelu Ahmetović, Daliju Orešković, Katarinu Peović, Sandru Benčić, Ivanu Kekin, pa kad njima pridodaš Peđu Grbina i pogledaš na HRT-u “Bitku na Neretvi”, onda tek shvatiš koji si sretnik što možeš ostati u srijedu kod kuće! Ali i kod kuće te čekaju Milanović sa svojim prostačenjem i repriza “Neretve”. Uz sve predizborne mudrosti slogan Domovinskog pokreta “USTANI I OSTANI” mi se čini najboljim.

Gledam sliku koju mi netko šalje sa fejsa dok se mučim s ovim tekstom. Slika Romkinje s cigaretom u ustima, uz tekst: “Ma je*eš ti izbori, lažu k’o ja kad gledam u dlan”.

Sreća što su izbori za nas besplatni… Barem pojedinačno gledano. O tome se jednom onako iskreno izjasnio i Desmond Tutu, dobitnik Nobelove nagrade, kad je rekao: “Kad je nešto besplatno, shvatite da za to morate platiti visoku cijenu. Kad su misionari došli u Afriku, imali su Bibliju, a mi zemlju. Rekli su: Došli smo da molimo za vas. Zatvorili smo oči, a kad smo ih ponovno otvorili, imali smo Bibliju u rukama, a oni našu zemlju”. Nama se to dogodilo 8. maja 1945. Nije bilo čak ni besplatno! Uzeli su nam imovinu i slobodu. I danas još traže da glasujemo za njih prijeteći se “rijekama pravde”. I tragične 1945. godine su tekle neke rijeke – “rijeke smrti”. Zaljubljenici u “visoku” kino-umjetnost na HRT-u odlučili su prikazati nam opet jednom “Bitku na Neretvi”. Jer je to kao in memoriam Veljku Bulajiću. Ali zašto baš taj propagandni jugo-komunistički film? Valjda zato jer su njega orjunaši i kripto-komunisti odmah proglasili filmom svih filmova. Za “dlaku” mu je izmakao Oscar… Filmove o Domovinskom ratu “snima” trenutno “obljubljeni” Dalibor Matanić. Javio se i Davorin Karačić bez dlake na jeziku, pa kaže: “Neki ljudi se bune jer je HRT odlučio prikazati film ‘Bitka na Neretvi’. Da se mene pita, svaki dan bi se na HRT prikazivao taj film”. Trebalo je samo angažirati onog odličnog glumca koji u spotu o autu KIA kaže: “Da se mene pita svi bi vozili Kiu”. Međutim, nas nitko ništa ne pita, ni za Neretvu, ni za spomenik Miljenku Smoji na Rivi….

Opet je na sceni jedna od rezolucija o “genocidu u Srebrenici”. Vučić je bio ovih dana u posjeti kod Macrona u tradicionalno prijateljskom Parizu. Na rastanku poljubiše se u usta u ime vječnog francusko-srpskog prijateljstva. Sletjevši u Beograd Vučić je odmah doznao da je Emmanuel Macron potpisao rezoluciju o genocidu Srba nad muslimanima u Srebrenici i nazvao taj događaj jednim od najodvratnijih zločina u modernoj povijesti. To se zove “nož u leđa”! Međutim, neće Vučić ostati dužan. Odmah se u Beogradu dogodila “sanacija štete” – famozna emisija Miodraga Marića “Ćirilica” na TV Happy. Gledam ju skoro svaki ponedjeljak sa zanimanjem. Emisijom tutnji već godinama galerija bivših i sadašnjih rigidnih četnika. Zvijezda emisije je Dragoslav Bokan, velikosrpski književnik, šovinist i ultra četnik. Uglavnom tko voli, nek’ izvoli. A ja i moj prijatelj Dikan baš volimo! U zadnjoj emisiji bio sam “ugodno” iznenađen. K’o gost emisije pojavio se i “naš” čovjek – Anto Nobilo.

Vuk Drašković je bio u pravu

U elitnoj emisiji srpskog “auto-šovinizma”, gostuje Hrvat. Što više, njegovo izlaganje popratio je iskren aplauz publike u studiju. Kako i ne bi kad je Anto iskreno priznao da su hrvatske trupe nakon Oluje činile brojne ratne zločine te, onako usput, proglasio Sanadera jednim od najboljih hrvatskih premijera. Dok je Anto sipao kamilicu na srpske ratne rane još se nije znalo za “izdaju” Macrona zbog genocida u Srebrenici. Da se slučajno saznalo, Anto bi sigurno i to “prokomentarisao” na zadovoljstvo srpske publike. Jedno je sigurno, “rijeka istine” neće nikada krenuti iz Beograda put Hrvatske. To tamo je stvarno jedna vrsta kaotičnog komadića raja. Stoga se, želio to ili ne, moram složiti s iskrenošću Vuka Draškovića, bivšeg srpskog ministra vanjskih poslova kad je rekao: “Mira na Balkanu bilo je samo tih pet stotina godina kada je Turčin držao srpsko zlo u ropstvu da miruje”. Ta poruka bila je ekskluzivno upućena onima koji su na “ti” s poviješću. Onima koji na svaki i najlaganiji mig jure u “prestolnicu” kao Nobilo, RađaTomićVedrana RudanAnte TomićMiljenko JergovićBoris Dežulović, apsolventi i brucoši Pravnog faksa u Zagrebu… Profesorima ovih zadnjih dajem savjet “upišite kolokvij iz povijesti brdovitog Balkana i orjunaštva u Dalmaciji”.

Par dana je do navodno “povijesnih” izbora. Nekako sve više volim stvari koje nisu u modi. One starinske kao što su povjerenje, pomaganje, poštovanje, poštenje… Je li vrijeme za one koji cijene ove vrijednosti da i oni jednom dođu na vlast?

Rijeke pravde su na granici i prijete. Sjetite se Bleiburga. Sjetite se Tuđmana i njegovih razmišljanja i upozorenja: “Smeta vam prvo bijelo polje”… Smeta vam pozdrav ‘Za dom spremni…’ Smetaju vam spomen ploče poginulim HOS-ovcima… Smeta vam proslava Oluje… Smeta vam prijenos svete mise na katoličke blagdane… To je sve lako rješivo. Ako vam baš sve smeta, otiđite iz Hrvatske! Ako vam smeta ‘tuđmanizam’ onda se razvedrite i učlanite se u orjunašku udrugu pa zajedno slavite četnički ustanak u Srbu…

Jako sam naboran, a nemam boračku penziju…

Na “Bliskom istoku” je panika. Je li to na pomolu novi holokaust? Proširila se vijest da SAD planira napasti na Bliskom istoku skladišta oružja za masovno uništavanje pametnim raketama “uradi sam” koje “same” pronalaze cilj. U Izraelu je zbog toga nastala panika pa su brojni Židovi potražili azil u Iraku.

Vozačica golfa kod Karlobaga stradala je dok se šminkala vozeći auto. Krivac je isključivo ljudski faktor, točnije Max Faktor.

Vaterpolist Aleksandar Šapić najavio je inicijativu da se naša “ljubičica bijela” preseli iz “Kuće cvijeća” na neku Kumrovečku livadu. I umuknuo. To me podsjeća na onu staru ličku: “Kad su se stvari zakomplicirale, počela je misliti čije je dite”. Znači ništa od “Muzeja srpske povijesti”, tiskat će se samo najtanja knjiga – “Historija srpskih pobjeda u ratu”.

Za razliku od glave, želudac daje do znanja kad je prazan. Tu staru spoznaju dobro je zapamtiti u ovo predizborno vrijeme. Koliko je Winston Churchill bio u pravu 1946. kad je rekao: “Sadašnji antifašisti brzo će postati novi fašisti”. Ti “novi” sad grozničavo čekaju 17. travnja ove godine… Neka čekaju…. Godota!

No, kad smo već kod starog Winstona Churchilla, nije se loše prisjetiti njegovih razmišljanja o fašizmu u Hrvatskoj: “Ovo još nije kraj, nije čak ni početak kraja. Ali je možda kraj početka!” Kod nas je sad sve u rukama birača. Kad već sve oporbene stranke žele promjene, možda bi im ih i trebalo priuštiti pa da vide što su dobile…

Tako je bilo i s Hajdukom. Tražio je strane suce pa popušio. Sad navodno Hajduk traži od Nogometnog saveza strane navijače.

Novo u našem novinarstvu. Nekada smo imali časopis “Hrvatski politički zatvorenik”, dosta skromne tiraže. Sad se pokreće mjesečnik “Hrvatski osumnjičenik”, sigurno zavidne tiraže. Kolika će biti, e to ovisi o pobjedniku dolazećih izbora. Ako pobijedi ljevica tiraža bi mogla biti rekordna.

Nikome ne vjerujem, od kad sam sebe uhvatio u laži!

Zvonimir Hodak/Direktno.hr

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved