Connect with us

Vijesti

“FAZ, ruševina od nekad ozbiljnih novina – sada objavljuje huškačke članke”

Published

on

Dopisnik FAZ-a M. Martens nije trebao u Berlinu tražiti hrvatski grb s prvim bijelim poljem, imao ih je u Austriji

Nobelovac Ivo Andrić u knjizi „Znakovi pored puta“, omiljenom štivu Michaela Martensa, dopisnika Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) iz Beča, ima jedan aforizam koji glasi: „Nisu svi ljudi tako rđavi kao što rđav čovek misli“.

Na mrežnim stranicama FAZ-a objavljen je članak Michaela Martensa „Skrivena nacistička simbolika u Hrvata?“ (18. ožujka 2023., 20:50 sati). U podnaslovu autor piše: „Popularni hrvatski restoran u Berlinu na panou iznad vrata u natpisu ima šahovnicu. To nije tako bezopasno kako se čini.“ Taj članak objavio je 12. ožujka FAZ u tiskanom nedjeljnom izdanju (Frankfurter Allgemeine Sonnntagszeitung) pod nešto drukčijim naslovom: „Restaurantkritik“, ali i drukčijim podnaslovom: „Hrvatski lokal u Berlinu privlači goste šahovnicom. To nije bezopasno kako se čini.“

grb na lokalu u Berlinu
Hrvatski restoran u Berlinu

Deutsche Welle (DW) preuzeo je naglaske, koje je priredio Zoran Arbutina, naslovivši informaciju: „Domaća kuhinja začinjena neoustaštvom“. Pritisnut najvjerojatnije reagiranjem čitatelja, a vjerojatno zbog bojazni da bi protiv njega i izdavača vlasnik lokala mogao podnijeti tužbu mjerodavnomu njemačkomu sudu, Martens se još istoga dana na Twitteru ogradio napisavši, uz ino, kako ne bi rekao da svi koji se koriste „bijelom“ šahovnicom automatski podržavaju ustašku ideologiju. To bi bilo, kako je dodao, previše jednostavno.

No ponajviše zbog naglasaka u članku i zaslugom DW „gruda snijega“ se zakotrljala. Uslijedilo je prenošenje naglasaka iz autorskoga članka u hrvatskim medijima, srbijanskim i bosanskohercegovačkim. Reagirali su i saborski zastupnici na društvenim mrežama.

Portal Narod.hr objavio je tekst pod naslovom: „Njemački novinar ‘ulovio’ hrvatski grb s prvim bijelim poljem u Berlinu“; 7Dnevno tekst je naslovio: „Njemački mediji napali vlasnika restorana! ‘Ugledni’ novinar vidi ustaše čak i po Berlinu: Hrvat ostao u potpunoj nevjerici”; portal Dnevno.hr donio je tekst: „I Thompsonu ‘stao na žulj’. Opet on burgija protiv Hrvatske“; portal Teleskop.hr objavio je tekst s naslovom: „Suverenist: Goldstein je u svom uredu u Parizu imao Titovu sliku, a sad nas ‘cinka’ zbog šahovnice“ (priopćenje Hrvatskih suverenista, op. a.). Lovinu iz njemačke tiskovine nije propustila beogradska „Politika“, koja je izvijestila: „Hrvatski restoran u Berlinu reklamira se šahovnicom iz vremena NDH“.

Tomu naslovu najbliža je osnovna poruka Martensova članka kojemu je krajnja svrha zbrisati grb s restorana, odnosno potaknuti njemačke vlasti da zabrane hrvatski grb s početnim bijelim poljem.

Je li članak pisan po narudžbi i od koga, ne bismo špekulirali. Prije ili poslije to se uvijek otkrije. Činjenica je, međutim, da srbijanski tabloidi posljednjih godina vode žestok promidžbeni rat protiv Hrvatske. Nastavljaju oko istih tema, u svrhu iskrivljavanja, krivotvorenja ili prisvajanja hrvatskih vrjednota, tamo gdje su stali devedesetih prošlog stoljeća. Glavna njihova fiksacija su navodno progon Srba, ustašluk, genocidnost Hvata i identitetske teme, među kojima, hrvatski jezik, nacionalni simboli, kultura, vjera. Cilj je hibridnim alatima promicati velikosrpski pogled u zamišljenom prostoru „srpskog sveta“.

Tom orkestru povremeno se priključuje dopisnik FAZ-a iz Beča, Michael Martens. Najnoviji uradak, objavljen u tiskanom i online izdanju FAZ-a, koji se odnosi na hrvatski grb, s početnim bijelim poljem, istaknut na ulazu u lokal u Berlinu, samo potvrđuje postavljenu tezu.

Koji se naglasci mogu pročitati u navedenom novinskom članku?

Martens upozorava da većini Nijemaca ništa ne znači kojom bojom počinje prvo polje hrvatskoga grba jer prepoznaju šahovnicu kao zaštitni znak Hrvatske. No za one koji poznaju problematiku kompliciranosti hrvatske heraldike to nipošto nije bezazlena promjena u odnosu na službeni grb Hrvatske, koji počinje crvenim poljem u gornjem lijevom kutu. „Raspored boja na šahovnici nije samo raspored boja na šahovnici. Barem ne u hrvatskom slučaju. Prije je to pitanje ideologije“, naglašava Martens.

Stanimo ovdje i zapitajmo: u čemu je „kompliciranost hrvatske heraldike“ i po čemu „nije riječ o bezazlenoj promjeni“, zbog čega je to „pitanje ideologije“, koje ideologije?

Crkva sv. Lucije grb
Grb sa zvonika crkve sv. Lucije u Jurandvoru

Hrvatska heraldika, nasuprot Martensovu mišljenju, nije uopće komplicirana, vrlo je jednostavna. U njezinoj višestoljetnoj povijesti jedan od najvažnijih hrvatskih identitetskih simbola bio je i jest grb, koji se pojavljivao i s prvim crvenim ili s bijelim poljem. Na crkvi sv. Lucije, u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, jednom od najstarijih hrvatskih spomenika, iz vremena romanike, prvo polje hrvatskoga grba je uzdignuto, dakle heraldički govoreći, zlatno, odnosno crvene boje.

U toj crkvi pronađena je i Bašćanska ploča, s početka 12. stoljeća, koju je hrvatski jezikoslovac Stjepan Ivšić nazvao „zlatnom pločom“ hrvatskoga jezika, „dragim kamenom“ koji će Hrvati čuvati „dok bude koljena Hrvata“. Kameni hrvatski grb na crkvi u Jurandvoru mogao bi biti najstariji, jer su upravo najvažniji spomenici koje Hrvati baštine u kamenu. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu čuva najveću riznicu tih spomenika kojima se mnogi dive.

Jedna od najstarijih inačica hrvatskoga povijesnoga grba na kamenim spomenicima, koji potječe iz 1491. godine, jest onaj senjske plemićke obitelji Perović koji se nalazi na reljefu sv. Trojstva u senjskoj katedrali sv. Marije.

grb senjskog plemica Perovica

Grb senjske plemićke obitelji

Za hrvatsku državnost od posebne je važnosti Cetingradski sabor, zbor hrvatskoga plemstva, 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527., na kojem je nakon pogibije Ludovika II. Jagelovića na Mohačkom polju za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda Ferdinand Habsburški. Izbor je potvrđen pisanom poveljom, pod nazivom Cetingradska povelja, koja se čuva u Austrijskom državnom arhivu u Beču. Na njoj je veliki pečat Ujedinjenoga Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije, prvi datirani hrvatski grb (8×8) s prvim crvenim poljem, uporabljen u diplomatske svrhe.

Isprava o izboru Ferdinanda I. Cetin 1527

grbcetingradska
Cetingradska povelja, 1527.

Kad je riječ o hrvatskom grbu, nema tu nikakvih promjena. Ideologiziranje toga grba počelo je 1941., odnosno nastavilo se 1945., za dvaju totalitarnih sustava. No o tome nešto kasnije.

Martens iz Beča nije trebao putovati u Berlin kako bi pronašao hrvatski grb s prvim bijelim poljem, na gostionici. Ima ga na više mjesta u Austriji. Grbovi Dalmacije i Hrvatske koje je nacrtao Albert Duerer čuvaju se u grafičkoj zbirci Albertine u Beču. Hrvatski grb, čak onaj koji je njemu suspektan, nalazi se na Wappenturmu u Innsbrucku, iz 1499., zatim, reljefni s njemu prihvatljivim rasporedom boja, na vrhu zvona u Schwazu kod Innsbrucka, iz 1503. Hrvatski grbovi mogu se vidjeti na stropu Gradskoga magistrata (Stadtrichter Zeller Haus) u Innsbrucku, iz 1495./96. Ti hrvatski grbovi počinju prvim bijelim poljem.

grbovi wappenturm

Hrvatski grb na Wappenturmu, 1499.

Grb na stropu u magistratu

Grb na stropu u Gradskom magistratu u Innsbrucku

Nismo gotovi s hrvatskim grbovima rasutim po Europi, jednako s onima s prvim bijelim ili crvenim poljem, u 19. i početku 20. stoljeća srećemo ih gotovo na svakom koraku. No o tome upućujemo Martensa na prikaz: „Hrvatski grb tijekom stoljeća“, na mrežnim stranicama, što ga je 2005. priredio predani promicatelj hrvatske kulture, napose glagoljice, Darko Žubrinić.

Grb zagrebackoga sveucilista

Zastava Sveučilišta u Zagrebu

Martens objašnjava da postoje različiti primjeri hrvatskoga grba, u nekim slučajevima – kao primjerice na krovu Markove crkve u Zagrebu – šahovnica počinje bijelim poljem, u većini drugih crvenim.

To nije točno, jer i na zgradi Hrvatskoga sabora sa zapadne strane može se vidjeti također hrvatski grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (Trojednica), koji počinje bijelim poljem.

Pročelje Hrv. sabora
Pročelje Hrvatskoga sabora

Na krovu crkve sv. Marka riječ je o dekorativnom hrvatskom grbu, unatoč heraldičkom pravilu o prioritetu boja (crvena/bijela, odnosno zlato/srebro). Hrvatski majstori znali su stoljetni grb vješto rabiti u dekorativne, umjetničke svrhe.

Crkva svetog Marka
Crkva sv. Marka, Zagreb

Trojednica (1868. – 1918.) imala je hrvatski jezik kao službeni, zastavu i grb. Stoga je posve netočno da zastava i grb nisu postojali u službenom obliku, da raspored boja nije bio kodificiran, dok, kako piše, prvi put nije uspostavljen u travnju 1941. godine – od strane hrvatskih ustaša, fašističke skupine koja je tek uz Hitlerovu pomoć došla na vlast i uspostavila strahovladu u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj do 1945. godine na temelju nacionalsocijalističkoga modela.

Trojedina Kraljevina Hrvatska Slavonija i Dalmacija
Zastava Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije

Martens podmeće postojanje „ustaškoga hrvatskoga grba“, prikrivajući činjenicu da iznad hrvatskoga grba stoji znak u obliku zvjezdolike tropletne vitice, koja uokviruje bijelo polje, u kojem je veliko slovo U, oznaka Ustaškoga pokreta. Grbovi i zastave koje ne sadrže takav znak nisu grb i zastava NDH, kako misli Martens i njegovi sugovornici, napose beogradski sekundanti jer ih srećemo tijekom višestoljetne povijesti, ne samo u Hrvatskoj, već na različitim mjestima širom srednje i sjeverne Europe. Ideologizirani hrvatski grb i zastava nastavili su život i nakon 1945. Hrvatski grb dobio je zvijezdu i počinjao je crvenim poljem. Može ga se u nekim prilikama pronaći i s prvim bijelim poljem, ali zvijezda na vrhu grba bila je neizostavna, i ona mu je davala, kao i zastavi, ideološko obilježje.

„Tuđman je u prosincu 1990. dao odrediti hrvatski povijesni grb u obliku šahovnice, na način da je prvi kvadratić u gornjem lijevom kutu štita crvene boje“, piše Martens, dodajući kako se time jasno distancirao od ustaškoga režima.

To ne odgovara prethodno iznijetim činjenicama, koje Martens ne razumije ili ne želi razumjeti, kao što neki nisu razumjeli kad je izabrao naziv hrvatskoga novca – kuna. Osim toga prvi hrvatski predsjednik bio je povjesničar i morao je poznavati heraldiku, kao pomoćnu povijesnu znanost koja je s njom usko povezana. Vrsni poznavatelj heraldike Bartol Zmajić objavio je u Školskoj knjizi 1971. godine knjigu „Heraldika, sfragistika, genealogija“ u kojoj je opisao dopuštene boje i kovine u heraldici: crveno, plavo, zeleno, crno te zlato – žuto; srebro – bijelo.

Zmajic naslovnica
Naslovnica Zmajićeve knjige

Iz Tuđmanova „Osobnoga dnevnika“ (1973. – 1989.), u tri sveska, može se zaključiti kako je vrlo pozorno pratio nakladništvo. Jednostavno bi nevjerojatno bilo da nije znao za spomenuto izdanje, kojemu su na ovitku minijature iz Hrvatskoga glagoljskoga misala, s početka XV. stoljeća. Osim toga u donošenju odluke o hrvatskom grbu sudjelovao je predsjednik prvoga saziva višestranačkoga Sabora dr. Žarko Domljan, povjesničar umjetnosti i leksikograf, glavni urednik Likovne enciklopedije Jugoslavije i Enciklopedije hrvatske umjetnosti. Njemu je bez sumnje bila također poznata likovna strana hrvatskoga grba.

Martens napominje kako redoslijed boja s bijelim kvadratom na početku nije služben, a u Austriji je čak i zabranjen. „Šahovnicu u bijelo-crveno-bijelom rasporedu Beč je klasificirao kao simbol ideologije ‘koja je u suprotnosti s osnovnim demokratskim vrijednostima’“, tvrdi Martens. Ako je tako, zašto ne ukloni sve hrvatske grbove po Austriji koji počinju bijelim poljem, koje smo prethodno u tekstu manjim dijelom naveli? Zar to ne bi bio kulturocid?

Hrvatska zastava 23
Službena zastava Republike Hrvatske

Martensova huškačka drskost prema kraju članka samo raste. Podsjeća kako su zabranjeni simboli terorističkih skupina poput „Islamske države“ ili Al-Qaide, turskih „Sivih vukova“, Hamasa i Hezbollaha.

U članku donosi mišljenja različitih stručnjaka u svezi s korištenjem hrvatskoga grba s prvim bijelim poljem, primjerice Alexandera Kolba, povjesničar sa Sveučilišta u Leicesteru, koji smatra da je „korištenje (te) simbolike ponajprije signal da se ‘Nezavisna Država Hrvatska’ od 1941. do 1945. smatra povijesno legitimnim projektom“.

Ovo se može smatrati opakom optužbom, ispaljenom bez argumenta, što nije baš odlika vjerodostojnih znanstvenika. Martensov česti novinski sufler Florian Biber, voditelj Centra za studije jugoistočne Europe u Grazu smatra pak da „takav simbol ne bi trebao biti prihvatljiv u javnom prostoru, pogotovo u Njemačkoj i Austriji“ jer grb s bijelim poljem na početku, kako dodaje, označava potporu ustaškomu režimu ili desničarskim ekstremističkim skupinama koje se na njega pozivaju. „Korištenje šahovnice s bijelim poljem jasno je povezano s desničarskim ekstremističkim značenjem“, izjavio je, dodavši kako je simbol puno stariji od fašističke ideologije, ali u ovoj shemi boja od 1945. godine „više se ne može odvojiti od fašizma, kolaboracije i genocida“.

Forme radi, Martens je telefonski razgovarao i s Petrom Vujčićem, vlasnikom restorana, od 1981. „To, zaboga, nema veze s ustaštvom!“, kaže za svoj grb, ali novinaru FAZ-a zanimljivo je objašnjenje: „Ustaše su postojale u Drugom svjetskom ratu, i to je to.“

„No je li to baš tako jednostavno“, pita se Martens i odgovara: „Uz ovaj bi se argument opet mogle rabiti i svastike. Uostalom, već su se nalazile na vazama iz minojskih vremena, a nacisti više nisu na vlasti“, napisao je a da mu očito nije zadrhtala ruka.

Na kraju se raspitivao o rečenom grbu kod Ive Goldsteina, profesora na zagrebačkom sveučilištu, „jednoga od najpoznatijih hrvatskih povjesničara“. On je sasvim, kako navodi, jednoznačan: „Šahovnica je jedan od simbola u ratu između ekstremne hrvatske desnice i liberalnoga, demokratskoga društva. Nema sumnje da se svatko tko se koristi šahovnicom koja počinje bijelim poljem deklarira kao neoustaša“, izjavio je Goldstein.

Vratimo se Andrićevim „Znakovima pored puta“. Na početku smo već rekli, to je jedna od Martensovih najomiljenijih Andrićevih knjiga, u kojoj na jednom mjestu ovako kaže: „Kad čitam u knjigama i novinama šta sve ljudi pišu, i kako pišu, ja se manje čudim onom nastranom vladaru na Istoku koji je došao na misao da spali sve što je zapisano i napisano od ljudi o ljudima i njihovim mislima i doživljajima, ili o javnim događajima, prirodnim pojavama itd. Razume se da se takav postupak ne može prihvatiti ni pravdati. Ali…“

Ne bismo željeli slijediti Andrićevu preporuku – spaljivanja, ni knjiga ni novina. To ne pripada europskoj civilizaciji.

No što učiniti nakon ovakva Martensova članka, izjava njegovih sugovornika? Hrvatska policija trebala bi pozornije nadgledati objekte na kojima hrvatski grb počinje bijelim poljem jer se može koješta očekivati. Novinar je sa svojom družbom bacio „fetvu“ na hrvatski grb s prvim bijelim poljem, dovevši ga u izravnu vezu sa svastikom i simbolima najokorjelijih terorističkih organizacija. Što se može dogoditi u europskim državama gdje ima takvih hrvatskih grbova, ne bismo mogli znati. Njemačkomu gostioničaru predložili bismo za početak da okupi iskusni odvjetnički tim te pravdu i zaštitu od huškanja potraži na mjerodavnom njemačkom sudu.

Što reći o autoru članka koji je pokazao vrlo nisku informiranost, zapravo površnost, ali vrlo visoku ideološku ostrašćenost pišući o hrvatskom grbu koji počinje bijelim poljem? Možda se sa svojim beogradskim istomišljenicima sprema poduzeti „denacifikaciju“ Hrvatske? FAZ je na ovim prostorima nekad uživao glas iznimno ozbiljnih novina. Što reći nakon ovoga huškačkoga članka? Treba se upitati: zašto o svemu šuti Ministarstvo kulture RH? Kako bilo, ne ćemo dopustiti gaženje hrvatskih simbola kao što su grb i zastava, njihovo valjanje po blatu u Martensovu stilu!

Marko Curać

Advertisement

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved