Stogodišnjaci često uključuju cjelovite žitarice u svoju svakodnevnu prehranu – donosi Zrinka Požežanac u Vjera.hr.

1. Namirnice poput zobi, smeđe riže, ječma i kruha od cjelovitog zrna pšenice pružaju bitne hranjive tvari poput vlakana, vitamina i minerala koji podupiru zdravlje srca i poboljšavaju rad probave. Cjelovite žitarice imaju nizak glikemijski indeks, što pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi,  jednog od čimbenika dugovječnosti. Ali ne i jedinog.

2. Proteini biljnog podrijetla

Ljudi koji žive do 100 godina obično se uvelike oslanjaju na proteine ​​biljnog podrijetla. Grah, leća, slanutak i tofu ne služe samo kao izvrsni izvori proteina, već također sadrže vitalne hranjive tvari poput željeza, vlakana i esencijalnih masnih kiselina bez zasićenih masti koje se nalaze u životinjskim proizvodima. Uključivanje biljnih proteina u dnevne obroke može smanjiti upalu i smanjiti rizik od kroničnih bolesti.

3. Fermentirana hrana

Fermentirana hrana glavna je namirnica u prehrani mnogih stogodišnjaka. Jogurt, kefir, kiseli kupus, miso i kimchi unose u organizam korisne probiotike. Oni pomažu u održavanju zdravlja crijeva, što pomaže imunološkoj funkciji, mentalnom zdravlju i ukupnoj dugovječnosti. Fermentacija također povećava sadržaj hranjivih tvari u hrani, čineći je još korisnijom.

4. lisnato povrće

Zeleno lisnato povrće kao što su špinat, kelj, blitva i raštika često se pojavljuju na tanjurima onih koji žive do 100. Ovo povrće je bogato vitaminima, mineralima i antioksidansima koji štite tijelo od oksidativnog stresa i upala, a oboje utječe na starenje i kronične bolesti.

5. orašasti plodovi i sjemenke

Šaka orašastih plodova ili malo sjemenki svaki dan tipično je za stogodišnjake. Orašasti plodovi i sjemenke bogati su zdravim mastima, proteinima i vlaknima. Redovita konzumacija može smanjiti razinu kolesterola i smanjiti rizik od srčanih bolesti. Bademi, orasi, lanene sjemenke i chia sjemenke posebno su korisni za zdravlje srca i kognitivne funkcije.

6. Male porcije nemasnog mesa

Dok se mnogi stogodišnjaci usredotočuju na biljnu prehranu, oni koji jedu meso skloni su odabrati nemasne opcije poput piletine, puretine i ribe i konzumirati ih umjereno. Ključ su male porcije. Ovo meso osigurava esencijalne proteine ​​i hranjive tvari bez viška kalorija ili masti, što može doprinijeti srčanim bolestima.

7. Puno vode

Održavanje hidratacije ključno je za očuvanje zdravlja u bilo kojoj dobi, a oni koji žive do 100 godina piju puno vode tijekom dana. Voda podupire rad bubrega, pomaže probavi i održava kožu zdravom i otpornom, što je sve od ključne važnosti za starenje tijela.

8. Svježe voće

Voće je značajan dio prehrane za dugovječnost zbog visoke razine vitamina, minerala i antioksidansa. Bobičasto voće, jabuke, naranče i grožđe omiljeni su među stogodišnjacima. Ovo voće može smanjiti upalu i povezano je s manjim rizikom od razvoja kroničnih bolesti poput bolesti srca i raka.

9. Biljni čajevi

Mnogi ljudi koji žive do 100 godina svakodnevno piju biljne čajeve. Čajevi poput zelenog, crnog i oolonga bogati su antioksidansima koji se bore protiv upala i smanjuju rizik od kroničnih bolesti. Biljni čajevi također mogu ponuditi umirujuće djelovanje, što pomaže u smanjenju stresa, značajnog čimbenika preranog starenja.

10. Maslinovo ulje

U regijama poznatim po velikom broju stogodišnjaka, kao što je Mediteran, maslinovo ulje je primarna mast koja se koristi u kuhanju. Maslinovo ulje sadrži mononezasićene masti i antioksidanse, što ga čini izvrsnim za zdravlje srca i protuupalnim svojstvima. Korištenje maslinovog ulja za kuhanje ili u salatama može značajno utjecati na dugovječnost smanjujući rizik od bolesti.

11 minimalno prerađene hrane

Jedna od najvažnijih tajni dugovječnosti je minimalna konzumacija prerađene hrane. Stogodišnjaci teže jesti hranu što je moguće sličniju svom prirodnom stanju. Prerađena hrana često je bogata nezdravim mastima, šećerima i solima, što može dovesti do zdravstvenih problema poput pretilosti, dijabetesa i bolesti srca.

12. Začini i bilje

Dodavanje začina i bilja ne samo da poboljšava okus hrane bez dodatnih kalorija, već također pruža brojne zdravstvene prednosti. Kurkumu, đumbir, češnjak i cimet obično koriste oni koji žive do 100. Ovi začini poznati su po svojim protuupalnim i antioksidativnim svojstvima, koji su ključni za dugoročno zdravlje.

13. Redoviti, uravnoteženi doručak

Stogodišnjaci često naglašavaju važnost započinjanja dana hranjivim doručkom. Ovaj obrok postavlja metabolički ton za dan i daje potrebnu energiju za početak jutarnjih aktivnosti. Tipičan doručak može uključivati ​​kombinaciju cjelovitih žitarica, voća i izvora proteina kao što su jogurt ili jaja. Ova ravnoteža osigurava stalnu opskrbu energijom i sprječava padove usred jutra, što može dovesti do nezdravih grickalica. Osim toga, obilan doručak može podržati kognitivnu funkciju i fizičko zdravlje, a oboje je ključno za dugovječnost.

Četvrta Božja zapovijed

Posljednje, no ne i manje važno nego čak i presudno je jedna od Božjih zapovijedi u kojoj Bog jasno govori tajnu dugovječnosti. Kaže:

“Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji.”

S obzirom da je Božja riječ istinita, vječna i nepromijenjiva možemo samo razmatrati kolike smo posljedice živjeli ili možda još živimo, zanemarivši ovu ovu Riječ živoga Boga koji želi da živimo dugo i dobro.

Kroz mjesec studeni će se održati predstavljanje knjige u raznim gradovima u Hrvatskoj (prema rasporedu na plakatu),

Hrvatska pravoslavna crkva – preporod,

autora Aleksandra,

arhiepiskopa Hrvatske pravoslavne crkve

s posebnim geslom “Povijest je učiteljica života” – nove povijesne činjenice o preporodu Hrvatske pravoslavne crkve.

Admiral Davor Domazet Lošo analizira nikad turbulentnije geopolitičke događaje: moguće širenje rata u Europi, nuklearni sukob…

Koja su nova doktrinarna načela primjenjena u napadu na Kursk, što nosi BRICS, kakva oružja ima Zapad, a kakva Rusija?

Ovaj put admiral Domazet stavlja akcent na nove tehnologije i njihovu primjenu u taktici i geopolitici.

Što će biti s Trumpom?