Connect with us

Vijesti

George Soros: “Nisu takav problem Mađarska i Poljska iako su protiv vrijednosti EU-a, moja najveća briga je ‘protueropski’ Salvini i Italija”

Published

on

George Soros, svjetski poznati burzovni mešetar i kontroverzni poduzetnik, osnivač Otvorenog društva, dao je intervju za La Repubblica, koji je prenio poslovni.hr.

U intervjuu Soros govori o aktualnim zbivanjima u svijetu, SAD-u, Europi i pandemiji koronavirusa.

Novi koronavirus omeo je život svake osobe na Zemlji. Kako Vi vidite situaciju?

Mi smo u krizi, najgoroj krizi u mom životu nakon Drugog svjetskog rata. Opisao bih ju kao revolucionarni trenutak kad je raspon mogućnosti puno veći nego u normalnim vremenima. Ono što je nepojmljivo u normalno vrijeme postaje ne samo normalno, nego se stvarno događa. Ljudi su dezorijentirani i prestrašeni. Rade stvari koje su loše za njih i loše za svijet.

Jeste li i Vi zbunjeni?

Možda nešto manje od većine ljudi. Razvio sam konceptualni okvir koji me stavlja nešto ispred većine.

Dakle, kako vidite situaciju u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama?

Mislim da je Europa jako ranjiva, puno više od Sjedinjenih Američkih Država. Sjedinjene Države su jedna od najdugovječnijih demokracija u povijesti. Ali, čak i u Sjedinjenim Američkim Državama, prevarant poput Trumpa može biti izabrani predsjednik i podrivati demokraciju iznutra.

Ali u SAD-u imate dugu tradiciju provjera, ravnoteže i uspostavljenih pravila. A iznad svega imate Ustav. Tako da sam uvjeren da će se pokazati da je Trump prijelazni fenomen koji će, nadam se, otići u studenom. Ali on je i dalje jako opasan, bori se za vlastiti život i učinit će sve kako bi ostao na vlasti, jer je povrijedio Ustav na puno različitih načina, a ako izgubi na predsjedničkim izborima, smatrat će se odgovornim.

Ali Europska unija je puno ranjivija, jer je nekompletna unija. I ima puno neprijatelja, unutrašnjih i vanjskih.

Tko su unutrašnji neprijatelji?

Postoji puno vođa i pokreta koji se suprotstavljaju vrijednostima na kojima je ustanovljena Europska unija. U dvije zemlje zapravo su zarobili vlade, Viktor Orbán u Mađarskoj i Jaroslaw Kaczyński u Poljskoj. U isto vrijeme, Poljska i Mađarska primaju najveći dio novca iz strukturnih fondova koje distribuira EU.

Ali moja je najveća briga zapravo Italija.

Vrlo popularan protueuropski vođa, Matteo Salvini, puštao je korijene dok nije precijenio vlastiti uspjeh i raspustio vladu. To je bila fatalna greška. Njegova popularnost sad pada. Zapravo ga je zamijenila Giorgia Meloni iz stranke Fratelli d’Italia, koja je još veći ekstremist. Trenutna je vlada jako slaba.

Zajedno se drže samo kako bi izbjegli izbore na kojima će pobijediti protueuropske snage. A to je zemlja koja je najstrastvenije podržavala Europu. Jer su ljudi vjerovali EU više nego vlastitim vladama. Sada je istraživanje javnog mnijenja pokazalo da se broj ljudi koji podržavaju Europu smanjuje i da nestaje potpora ostanku u Eurozoni. Ali Italija je jedna od najvećih članica, previše je važna za Europu. Ne mogu zamisliti EU bez Italije. Veliko je pitanje hoće li EU moći osigurati dostatnu pomoć za Italiju.

Europska je unija upravo odobrila 750 milijardi eura fonda za oporavak…

To je točno. EU je napravila vrlo važan pozitivan korak prema svom obvezivanju da posude novac s tržišta u puno većoj količini nego ikada prije. Ali nakon toga je nekoliko zemalja, takozvana Štedljiva petorka – Nizozemska, Austrija, Švedska, Danska i Finska – uspjelo smanjiti učinkovitost postignutog sporazuma. Tragedija je u tome što su te zemlje u osnovi proeuropske, ali su vrlo sebične. I jako su štedljive. I, prvo su dovele do sporazuma koji će se pokazati neodgovarajućim. Smanjenje planova za klimatske promjene i politiku obrane posebno je razočaravajuće. Drugo, žele biti sigurni da se novac pravilno troši. To stvara probleme južnim zemljama koje su najjače pogođene virusom.

….

Ne može li kancelarka Merkel, koja je odlučna da njemačko predsjedanje bude uspješno, napraviti nešto po tom pitanju?

Ona daje sve od sebe, ali se bori s duboko ukorijenjenom kulturološkom opozicijom: njemačka riječ Schuld ima dvostruko značenje. Znači dug i krivnju. Oni koji su dužni su krivi. Ta činjenica ne priznaje da i kreditori mogu biti krivi. Ovo je kulturološko pitanje koje je usađeno jako, jako duboko u Njemačku. Uzrokovalo je sukob kad se osjećate Nijemac i Europljanin u isto vrijeme. I to objašnjava nedavnu odluku Njemačkog Vrhovnog suda koja je u suprotnosti s Europskim Sudom pravde.

Tko su vanjski neprijatelji Europe?

Ima ih puno, ali svi dijele zajedničku osobinu: suprotstavljaju se ideji otvorenog društva. Postao sam oduševljeni zagovornik EU, jer ju smatram utjelovljenjem otvorenog društva na europskoj razini. Rusija je bila najveći neprijatelj, ali ju je Kina nedavno pretekla. Rusija je dominirala nad Kinom dok predsjednik Nixon nije shvatio da bi otvaranje i izgradnja Kine mogli oslabiti komunizam i u Sovjetskom Savezu. Da, on je smijenjen, ali je zapravo bio, zajedno s Kissingerom, veliki strateški mislilac. Njihovi su potezi doveli do velikih reformi Deng Xiaopinga.

Danas su stvari puno drugačije. Kina je predvodnik u umjetnoj inteligenciji. Umjetna inteligencija stvara instrumente nadzora koji pomažu zatvorenim društvima, a predstavlja smrtnu opasnost za otvorena društva. Ona pomiče jezičac na stranu zatvorenih društava. Danas je Kina daleko veća opasnost za otvorena društva od Rusije. A u SAD-u postoji dvostranački konsenzus koji je Kinu proglasio strategijskim suparnikom.

Vratimo se na novi korona virus, pomaže li on ili šteti otvorenim društvima?

Definitivno šteti, jer su instrumenti nadzora koje je proizvela umjetna inteligencija vrlo korisni u dovođenju virusa pod nadzor, a to te instrumente čini prihvatljivijim čak i u otvorenim društvima.

….

Nedavno ste donirali 220 milijuna dolara u fond za rasnu jednakost i crnačka pitanja. Kako ocjenjujete pokret Crni životi vrijede (Black Lives matter)?

Stvarno vrijede, jer je ovo prvi put da je velika većina populacije, osim crnog stanovništva, prepoznala da postoji sustavna diskriminacija crnaca koju se može pratiti sve od ropstva.

Mnogi kažu da je, nakon bolesti COVID-19 i iskustva rada od kuće, budućnost gradova i metropola osuđena na propast.

Mnoge će se stvari promijeniti, ali je prerano predvidjeti kako. Sjećam se da su, nakon uništenja Blizanaca 2001., ljudi mislili da nikad neće željeti živjeti u New Yorku, a za nekoliko godina su to zaboravili.

…..

Cijeli intervju možete pročitati ovdje

Izvor: croativ.net/La Reppublica

Advertisement

Vijesti

Ivana hrabro – Milanoviću: Što je dopušteno Jupiteru, nije volu. A u demokraciji on nije Jupiter

Published

on

Ivana Petrović komentirala je komunikaciju predsjednika Zorana Milanovića, a na samom početku odgovorila mu je i na kritiku koju joj je uputio u utorak iz Ludbrega.

“Predsjednik vjerojatno pokušava dići rejting koaliciji lijevoga centra, pretpostavljam, u jednom dijelu biračkog tijela. Hoće li u tome uspjeti, ja to ne znam”, na početku je rekla Petrović i ustvrdila da se predsjednik od početka mandata počeo obrušavati na ljude iz političkog, javnog i medijskog prostora.

“Mene to, moram priznati, najmanje tangira jer on time ipak najviše govori o sebi, ali ipak bih ga htjela ispraviti – ja nisam rekla da je HDZ stožerna stranka govoreći o HDZ-u. Neka još jednom pregleda, ja sam rekla da je HDZ bez dvojbe stranka koja je u temeljima naše državnosti, što je točno, da HDZ zna odraditi neke velike procese, zadnji su bili Schengen i eurozona, javlja Dnevnik.

Ja sumnjam da bi, primjerice, ne znam, Arsen Bauk Schengen s toliko prepreka mogao odraditi, kao što je to učinio dominantno ministar Božinović, ali sam i nakon toga rekla da je HDZ stranka koja svojim jalovim unutarstranačkim kompromisima, bez da se pročisti, kompromisom s dokazano lošim članstvom, sebi navukla na vrat brojne korupcijske afere, tako je doslovno glasio citat”, rekla je Petrović gostujući u Dnevniku Nove TV.

U nastavku je dodala i kako je kazala da je SDP bivša stožerna stranka lijevoga centra, koju je raskolio Peđa Grbin.

“Kada ja to negdje kažem, onda mi kažu ‘ma ne, to ti je počelo za vrijeme Milanovića’. OK, započeo Milanović, Grbin dovršio. Raskolio je jednu veliku i važnu stranku koja je mogla, da je ostala cjelovita, s dobrim programom, komotno čak i sama dobiti ove izbore”, komentirala je Petrović, prenosi Teleskop.hr.

“Predsjednik se ponaša kao politički piroman. Zapravo, u skladu s onime što je rekla stranka Fokus kada je izišla, a to je da nije njihov cilj postići spaljenu zemlju. On upravo to radi. Ne znam koliko mu je to zapravo pametno. On se doista ponaša kao politički piroman i nemam se ja namjeru ovdje s njim obračunavati. Neka govori što govori, ali mislim da mu to nije pametno”, zaključila je Ivana Petrović.

Na pitanje hoće li događaji vezani za Milanovića utjecati na odnose unutar SDP-ove koalicije, Petrović je kazala: “Vidimo da već utječu.”

“Za mene je ključno pitanje, on, predsjednik republike, koji želi postati premijer, on naziva ustavne suce gangsterima, on ocrnjuje gospođu Omejec i ja doista očekujem od nadležne pravobraniteljice da se oglasi, kao i od ženskih udruga da se oglase jer ovo je izvan svake pameti. Što se tiče Ustava, oni ga tumače nekom svojom akrobatikom”, kazala je Petrović i prokomentirala upozorenje koje je Ustavni sud uputio Milanoviću.

“Institut upozorenja Ustavni sud kreirao je 2013. godine zbog lex Perković, i to zbog Peđe Grbina koji je takve gluposti govorio na nadležnom sudu da ga je gospođa Barić pitala: ‘Kako ste vi uopće prošli ispit iz Ustavnoga prava?’, ja se toga sjećam.

Dakle, moje je pitanje podržavaju li ove stranke koje su ostale uz takav krnji, raskoljeni SDP kakav jest, taj narativ. Jesu li za njih ustavni suci gangsteri, jesu za njih svi ti ljudi nikakvi, nevaljali, zli? Je li to i njihov potpis?” upitala je Petrović.

“Hrvatski narod nije glup. Ako građani Republike Hrvatske smatraju na ovim izborima da HDZ treba otići, on će otići. Predsjednik republike ovakvim govorom podcjenjuje birače u Hrvatskoj.

I nije mu ovo prvi put. On je hodao kad je bio premijer s našim prilogom, koji je napravila kolegica i koji je opovrgavao njegovu tezu o građanskom ratu, i on je branio tu tezu pred novinarima, hodao je sa svojom bivšom glasnogovornicom, lupao o tablet i puštao taj prilog. Nakon što je Međunarodni sud pravde 2009. proglasio nadležnost u sudovanju Hrvatske protiv Srbije za genocid, to je sud koji sudi samo sporove među državama i da je taj sud prosudio da je to bio građanski rat, a ne međunarodni sukob, onda ne bi proglasio nadležnost.

Da ne kažem na sudu za bivšu Jugoslaviju da je već bilo oglašeno nekoliko presuda za međunarodni sukob. On je kolegi Žabec nedavno uskratio akreditaciju. Mi smo godine kad smo ušli u EU bili pred aktivacijom suspenzivne klauzule po odgovarajućem članku europskog ugovora zbog lex Perković. To su sve činjenice”, navela je komentatorica Nove TV Ivana Perković.

“Ja bih samo savjetovala predsjedniku da pripazi na svoje zdravlje i, drugo, budući da on voli citate, spomenula bih onaj ‘što je dopušteno Jupiteru, nije volu’, samo obratno. Dakle, u demokraciji on nije Jupiter, u demokraciji su Jupiter oni koji odlučuju. Ja bih to sve obrnula. Dakle, nije volu dopušteno, Jupiteru je, to govori Ustav i to je gospođa Omejec jučer jako lijepo objasnila”, zaključila je Petrović.

Podsjetimo, danas je Milanović u svom nastupu Ivanu Petrović, uglednu komentatoricu NOVE TV, nazvao dežurnom kreštalicom.

Continue Reading

Vijesti

Nema bolje evangelizacije nego kad tata klekne pred Gospodina…

Published

on

Nema bolje evangelizacije nego kad tata klekne pred Gospodina, pred križ – jer tata ne kleči pred nikim, nego pred Bogom.

To su slike koje se duboko urezuju u srce djece.

Kad muškarac klekne, kad se muškarac obrati Bogu – cijelo stablo ozdravlja, sve ozdravlja.

Nema jačeg frajera nego obraćenog muškarca koji je u Kristu, koji je njegov vojnik! Neka nam Gospodin udijeli radostan i blagoslovljen dan!

Alan Hržica/mreze

Continue Reading

Vijesti

Starešina: “Ako poruči premijeru da ‘širi dimnu zavjesu‘ i da nadležnost nije važna, pitam se – za koga sad radi Laura?”

Published

on

Nakon mnogih, u Rumunjskoj traljavo odrađenih postupaka pod američkim sponzorstvom, ali ne vidjevši aferu vlastitog brata, tešku 30 milijuna €, pitam se za koga, ova predstavnica Ceausescuove zlatne mladeži (kći komunističkog tužitelja) – danas radi?

Očekivala sam da će glavna europska tužiteljica Laura Codruţa Kövesi za neslužbeni ulazak u hrvatsku izbornu kampanju pričekati barem raspisivanje izbora. Krenula je prije, intervjuom na televiziji N1 prošle nedjelje. Nemam uopće problem s time da Ured europskog tužitelja (EPPO) bude aktivan i u izbornoj kampanji. Naprotiv.

Novac iz europskih fondova toliki je mamac (i hrvatskim) klijentelističkim lobijima povezanima s izvršnom (političkom vlašću) da u Hrvatskoj teško nalazi put prema onima koji bi se njime koristili kao potporom razvoju, osobito kad je riječ o manjim i srednjim poduzetnicima.

Prečesto se njime potpomažu pašnjaci bez krava i ovaca, izmišljeni voćnjaci i tulipani, a bliskost vlasti u prednosti je nad kvalitetom projekta. I logično mi je i da uoči izbora europsko tužiteljstvo naloži neko zvučnije uhićenje kako bi poslalo poruku da nadzire trošenje europskog novca, da se prijevare i potkradanje ne isplate.

No očekujem da pritom ne izlazi iz svoje uloge zaštitnika europskog novca i nadzornika njegova trošenja te da se služi sredstvima primjerenima standardima kaznenih postupaka u demokratskim državama. A da se suzdrži od poteza koji ostavljaju dojam pokušaja političkog utjecaja na izbore.

Plenković treba ustrajati

Prozvavši nekoliko puta tijekom intervjua premijera Andreja Plenkovića za ‘podizanje dimne zavjese‘ jer je osporio EPPO-ovu mjerodavnost za istrage zloporabe novca na Geodetskom fakultetu, koji prema tvrdnjama hrvatske vlade nije bio iz fondova EU-a, nego iz hrvatskoga državnog proračuna, Kövesi je duboko zagazila u sferu politike.

Europska tužiteljica može sutra zatražiti uhićenje Andreja Plenkovića ako do njega vode tragovi nezakonitoga trošenja europskog novca. Ali nije primjereno da politički proziva predsjednika hrvatske vlade insinuirajući prikrivanje kriminala. I da pritom banalizira pitanje mjerodavnosti u pravosudnim postupcima, kao nešto nevažno. Jer za nju je, navodno, važno samo – je li se dogodila prijevara.

U zapadnoj je pravnoj tradiciji pitanje odgovornosti početna točka svakoga pravosudnog postupka, točka na kojoj taj postupak pada ili ide dalje. Bilo bi zanimljivo vidjeti reakciju ako Kövesi jednoga dana odluči pokrenuti istragu trošenja novca iz francuskog ili njemačkog državnog proračuna.

Hrvatska ima vrlo neugodna iskustva s banalizacijom pitanja mjerodavnosti u slučaju tužiteljica Haaškog suda (i Arbour i Del Ponte) i njihovim ‘misijama‘ pisanja povijesti i donošenja pravde, a da bi danas kao članica EU-a bez propitivanja mjerodavnosti prihvatila svaku aktivnost nove europske misionarke pravde. Zato se nadam da će Plenković u ovom slučaju ustrajati u zaštiti nacionalnoga pravosudnog suvereniteta. I da bi učinio isto da je riječ o Sandri Benčić ili Ivanu Penavi, a ne o Nini Obuljen Koržinek. S druge strane, bilo bi mi drago vidjeti i što više EPPO-ovih postupaka zbog zloporabe europskog novca koji se zasnivaju na čvrstim dokazima, prikupljenima praćenjem tragova novca, a ne na medijskoj distribuciji privatnih poruka.

Za koga sad radi Laura?

Danas, u vrijeme pojačanoga ruskoga hibridnog rata i pokušaja utjecaja na izbore u Europi, osobito je važno da (i) glavna europska tužiteljica djeluje striktno unutar svojeg mandata. U slučaju Kövesi to je dodatno važno jer njezino obiteljsko i profesionalno nasljeđe u Rumunjskoj pozivaju barem na oprez. Kći rumunjskoga javnog tužitelja iz vremena Ceauşescua i juniorska košarkaška reprezentativka (oboje upućuje na bliskost komunističkoj dubokoj državi) ekspresni profesionalni procvat doživjela je nakon 2000., pod okriljem američke administracije koja je od nje napravila ikonu borbe protiv korupcije u Rumunjskoj.

Optužila je Kövesi mnogo vladinih dužnosnika. No suđenja su pokazala da su joj predmeti bili odrađeni traljavo, na krilima politike i medijskih kampanja, uz pomoć obavještajnih službi. Mnogi su poslije pali na sudu, uključujući i postupak protiv bivšeg premijera Victora Ponte, kojeg je 2016. natjerala na ostavku.

No sumnjivu klijentelističku aferu svojeg brata Sergiua Lascua, člana Uprave rumunjskoga državnog distributera plina Trasgaza, i njegove supruge, tešku tridesetak milijuna eura, nije primijetila. Odrađena američka antikorupcijska agenda u Rumunjskoj donijela joj je imenovanje na dužnost glavne europske tužiteljice. Ne vjerujem u tužitelje koji djeluju kao produžena ruka politike. Zato, kada Kövesi poruči hrvatskom premijeru (ma tko bio) da ‘širi dimnu zavjesu‘ i da mjerodavnost nije važna, ja se pitam – za koga sad radi Laura?

Višnja Starešina / Lidermedia

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved