Kako ne bi vodio velike sukobe, Trump stvara manje – donosi vrsni analitičar bloga Moon of Alabama na portalu Maurizio Blondet-a
Jučer, tijekom medijskog događaja, novoizabrani predsjednik Donald Trump održao je jedan od svojih tipičnih lutajućih govora ( video, transkript ) u kojem skače s jedne teme na drugu bez ikakve veze.
Uglavnom se radilo o njegovim planovima za nadolazeću vladavinu. Obećao je više poreznih olakšica za bogate, odbacivanje ekoloških propisa i povećanje proizvodnje nafte i plina.
Ali ono što je privuklo pozornost većine promatrača bile su njegove ideje o vanjskoj politici.
Trump odbija dalje poticati sukobe s najočitijim “neprijateljima”: Rusijom, Kinom i Iranom. Umjesto toga, skreće pozornost javnosti pružajući nove mete: Kanadu, Grenland i Panamu.
Trump je rekao da razumije stav Rusije o članstvu Ukrajine u NATO-u. Čini se da on doista namjerava stati na kraj tom sukobu:
Morat ćemo riješiti neke velike probleme koji se trenutno događaju. To ćemo morati riješiti s Rusijom, Ukrajinom, to je katastrofa. Gledam brojke svaki tjedan… Dakle, i to ćemo morati popraviti. To je teško pitanje, puno teže nego što bi bilo prije nego što je počelo, mogu vam to reći.
I:
Dakle, znate, veliki dio problema bila je Rusija mnogo, mnogo godina, mnogo prije nego što je Putin rekao, NATO-u nikada ne bi trebala biti uključena Ukrajina. Sad su rekli ovo — bilo je kao u kamenu zapisano. I negdje usput, Biden nije rekao ne, trebali bi se moći pridružiti NATO-u. Pa, onda Rusija ima nekoga na svom pragu i mogao bih razumjeti njezine osjećaje u vezi s tim, ali u tim je pregovorima napravljeno mnogo pogrešaka. A kad sam čuo kako Biden pregovara, rekao sam da ćemo završiti u ratu, a pokazalo se da je to bio vrlo ružan rat. I mogao bi eskalirati, taj bi rat mogao eskalirati i postati puno gori nego što je sada.
Pa, želim reći da se to uvijek podrazumijevalo. Zapravo, mislim da su imali dogovor, a onda ga je Biden prekršio. Imali su dogovor koji bi bio zadovoljavajući za Ukrajinu i za sve ostale. Ali Biden je rekao, ne, morate biti u mogućnosti pridružiti se NATO-u.
I dalje vrši pritisak na zemlje NATO-a da plaćaju više novca američkoj ratnoj industriji. Ali ne čini se da je spreman na dogovor; više novca u zamjenu za nastavak rata u Ukrajini. To je samo njegov uobičajeni način pritiska na svoje saveznike.
Trumpa potom pitaju kada će se sastati s Putinom:
Pa, ne mogu vam reći, ali znam da bi se Putin želio sastati s nama. Mislim da nije primjereno da se sretnemo prije 20., što mrzim jer svaki dan ljudi ginu, mnogo, mnogo mladih ljudi, vojnika. Znate, zemlja je vrlo ravna i stotine tisuća vojnika sa svih strana, stotine tisuća sa svih strana su mrtvi i leže po poljima posvuda, nema ih tko pokupiti, mine su posvuda, to je katastrofa.
…
Nadam se da imam – šest mjeseci. … Ne, mislim – nadam se puno prije šest mjeseci. Gledajte, Rusija gubi puno mladih, a isto tako i Ukrajina i to nije trebalo početi. Ovo je rat koji se nikada nije trebao dogoditi. Ja vam jamčim da sam ja bio predsjednik tog rata nikada ne bi bilo.
Nastavak tog rata za Trumpa doista ne dolazi u obzir, barem za sada. Činjenica da on otvoreno priznaje stratešku zabrinutost Rusije, Ukrajine u NATO-u, daje mi neku nadu da će pronaći način za rješavanje sukoba.
Tijekom svog govora Trump uopće nije spomenuo Kinu, čak ni kao glavnog konkurenta ili čak kao “neprijatelja”. Kina se spominje samo u kontekstu Panamskog kanala (više o tome kasnije).
Trump pokazuje kartu na kojoj je Kanada dio SAD-a. I on govori o aneksiji…
Trump je također odbio govoriti o Iranu:
P: Zadnji put kad ste bili ovdje, postavljeno vam je pitanje o mogućnosti da SAD pokrene preventivni napad na Iran. Rekao si da nećeš odgovoriti na to pitanje.
Trump: I rekao sam da ne govorim o tome… to je vojna strategija. … Gledajte, to je vojna strategija i ja ne odgovaram na vaša pitanja o vojnoj strategiji. u redu Još jedan. Briane, samo naprijed. Briane.
Trump je tako odbacio tri potencijalna sukoba, s Rusijom, Kinom i Iranom, koji su dugo bili na naslovnicama. Vjerojatno osjeća da se u njima nema što osvojiti.
Ali budući da mora hraniti i medije i svoje MAGA sljedbenike, on umjesto toga izmišlja nove sukobe koji bi se čak mogli pokazati pobjedljivima.
Zašto ne uzeti Kanadu i integrirati je u same SAD? Uzmimo Grenland od Danske da bolje pozicioniram SAD na Arktiku – ili vratimo Panamski kanal:
Panamski kanal je sramota, ovo što se dogodilo Panamskom kanalu. Jimmy Carter im ga je dao za 1 dolar i trebali su se dobro ponašati prema nama.
…
Dali smo ga za dolar, ali dogovor je bio da nas moraju pošteno tretirati. Ne ponašaju se pošteno prema nama. Više naplaćuju naše brodove nego brodove iz drugih zemalja. Naplaćuju našu mornaricu više nego mornarice drugih zemalja, rugaju nam se jer misle da smo glupi, ali više nismo. Tako da se s njima upravo sada raspravlja o Panamskom kanalu. Prekršili su svaki aspekt sporazuma, prekršili su ga i moralno. I žele našu pomoć jer curi i nije u dobrom stanju i žele da damo 3 milijarde dolara da to popravimo. Rekao sam, dobro, zašto ne uzmete novac od Kine, jer Kina ga zapravo preuzima.
Kina se nalazi na oba kraja Panamskog kanala. Kina upravlja Panamskim kanalom i oni dolaze vidjeti tog Bidena, tog tipa kojem nikada nije trebalo dopustiti da se kandidira za predsjednika. Naravno, ni to nije trebala učiniti jer se to nikada nije dogodilo. Dvojicu sam morao prebiti, a ne jednu. Ali oni žele 3 milijarde dolara za popravak Panamskog kanala kojim upravlja Kina i zarađuje mnogo novca, Kina.
Jedan od najprofitabilnijih objekata ikada izgrađenih, jer imate brodove u redu za povratak na Floridu, iskreno, i oni nastavljaju dolaziti. A brojke su nevjerojatne, od 0,5 do 1 milijun dolara po brodu. I oduzeli su nam, što znači da smo im dali za dolar, ali to se neće dogoditi. Ono što su nam učinili, natjerali su nas da platimo — pretjerano su naplatili naše brodove, preskupo su naplatili našu mornaricu, a onda kad im treba novac za popravke, dođu u Sjedinjene Države da to sastave, a mi ne dobijemo ništa.
Većina Trumpovih tvrdnji je lažna. Cijene za prolaz kroz kanal ovise o veličini broda, a ne o njegovoj nacionalnosti. Kina ne upravlja kanalom, ali je zakupila lučki prostor s obje strane. Najveći problem kanala je nedostatak svježe vode potrebne za rad. Ograničava broj brodova koji mogu proći kroz njega.
Ali u svakom slučaju, kao i postojeći sukobi oko Kanade i Grenlanda, izvrsna je tema za skretanje pozornosti s drugih sukoba.
Sjetite se Ronalda Reagana koji je stvarao male sukobe, poput Grenade, kako bi mogao slobodno sklapati dogovore sa sovjetskim “carstvom zla”.
Kao što Gilbert Doctorow primjećuje:
Logika koju vidim je da je ratoborni stav o sukobima napravljenim po narudžbi koji se mogu riješiti po niskoj cijeni za Washington, poslovični udarac u dupe koji je Ronald Reagan prakticirao s velikim učinkom, namijenjen pružanju pokrića za ono što bi se inače činilo biti ponižavajući poraz za Washington ako bi smanjio vojnu pomoć Kijevu i pasivno promatrao kako Kremlj prisiljava režim Zelenskog na kapitulaciju.
Dean Baker iznosi sličnu, ali širu tezu:
Dean Baker @DeanBaker13 – 18:31 UTC · 7. siječnja 2025. Trump je prilično pametan, zaključio je da bi bilo preteško obračunati se s očiglednim neprijateljima SAD-a poput Rusije, Kine ili Sjeverne Koreje, pa je odlučio uzeti saveznike poput Danska i Kanada. Vrlo je MAGA!
Trump želi izbjeći najveće potencijalne sukobe, jer je njima preteško upravljati i pobijediti. Umjesto toga, stvara vlastite male sukobe tik uz američko dvorište.
To je dobar trik i mogao bi čak imati uspjeha.
Panama će vjerojatno prihvatiti neke popuste na kanalu ili prioritet za američke brodove. Kanada bi mogla popustiti u trgovinskim pitanjima. A EU, koja se nije čak ni bunila kad su joj SAD digle u zrak glavni izvor energije, mogla bi predati Grenland čak i bez buke.
Sve tri potencijalne pobjede MAGA bi pozdravila.
izvor: