Svako malo u vremenima poput ovih, vremenima kada toliki broj katolika napušta vjeru ili je olako shvaća, dobro se prisjetiti proroka Ilije u njegovim najtežim trenutcima. Bio je u pećini, umoran i istrošen, toliko depresivan da je jedva mogao jesti.

Bila su to vrlo mračna vremena, kada je veliki broj Židova napustio čašćenje Gospodina i kleknuo pred Baalom. Jezabela, supruga židovskog kralja Ahaba, odigrala je glavnu ulogu u ovoj rasprostranjenoj i rastućoj apostaziji. Ilija se borio i borio protiv toga, i ponekad osjećao posve sam.

Pa se tako, bježeći od kraljice Jezabele i duboko obeshrabren njegovim židovskim narodom, koji su bili ili previše zbunjeni ili previše uplašeni da se odupru religiji Baala, Ilija osjećao posve sam. Možda je mislio da je jedan od posljednjih koji revnuje za pravu vjeru. U špilji, Ilija izriče svoju tužaljku.

Ondje je ušao u neku špilju i prenoćio u njoj. I gle, eto k njemu riječi Jahvine: »Što ćeš ti ovdje, Ilija?« On odgovori: »Revnovao sam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili tvoj Savez, srušili tvoje žrtvenike i pobili mačem tvoje proroke. Ostao sam sâm, a oni traže da i meni uzmu život.« (1 Kr 19, 9-10).

Ali Bog ne želi ni čuti za ovakav očaj ili jadikovanje, pa kaže Iliji:

»Idi, vrati se istim putem u damaščansku pustinju. Kad dođeš, pomaži ondje Hazaela za kralja aramskog. Pomaži Jehuu, sina Nimsijeva, za kralja izraelskoga i pomaži Elizeja, sina Šafatova, iz Abel Mehole, za proroka namjesto sebe. Koji utekne od mača Hazaelova, njega će pogubiti Jehu; a tko utekne od Jehuova mača, njega će pogubiti Elizej. Ali ću ostaviti u Izraelu sedam tisuća, sve koljena koja se nisu savila pred Baalom i sva usta koja ga nisu cjelivala. (1 Kr 19, 15-18).

Dakle, ima i drugih! Mali je to ostatak da budemo jasni, ali Ilija nije jedini. Mali ostatak ostaje vjeran i Bog će sve obnoviti, surađujući s njima.

Iliji je zapovjeđeno da ne upada u malodušnost, nego da nastavi propovijedati i pomaže vođe i proroka koji će nastaviti propovijedati poslije njega.

Ovo je, dakle, pouka za sve nas.

U vremenima poput ovih, teško je ne osjećati se kao Ilija: duboko razočaran, pa čak i obeshrabren zbog propadanja našega društva. Koliko naših sunarodnjaka, pa i vjernika kleči pred Baalom našeg vremena, prihvaćajući doktrine demona? Koliki su zavedeni od strane Jezabele i lažnih religija Baala našega vremena, otklanjajući križ u zamjenu za udobnost i sebične želje? I tako sada, kao i tada, mnogima je rečeno da žrtvuju svoju djecu, ubijaju nevine (nazvavši to “izbor”, ili “žensko zdravstvo”, ili “reproduktivne slobode”). Tu je i rašireno nerazumijevanje braka; bjesomučni razvodi, suživot i blud; djeca se rađaju izvan svetog braka; u društvu postoji rasprostranjeno prihvaćanje istospolnih zajednica, čak se otvoreno slave homoseksualne aktivnosti. Sve to ozbiljno šteti djeci, uništavajući obitelj, jedinu instituciju koja može dobro odgojiti djecu.

Eutanazija je ponovno u vijestima, a čini se da se i poligamija nazire na horizontu.

Dakle, danas živimo u kulturi pobune. I, nažalost, previše nas u Crkvi (čak i među svećenstvom i crkvenom hijerarhijom) je opčinjeno, podliježući lažnom suosjećanju.

No, da ne bismo postali poput Ilije u špilji, obeshrabreni i na rubu očaja, moramo ponovno čuti Božje riječi Iliji: Ostavit ću u Izraelu sedam tisuća, sve koljena koja se nisu savila pred Baalom i sva usta koja ga nisu cjelivala.

Bog ima način kako će raditi s ostacima kako bi se obnovilo kraljevstvo. Tajanstveno, On dopušta neku vrstu rezidbe, da otpadnu oni koje On naziva kukavicama (npr. Suci 7, 3; Otk 2, 8). No, s onima koji su ostali, On može ostvariti veliku pobjedu.

Uzmite u obzir da je, u podnožju križa, samo jedan biskup (tj, jedan svećenik, jedan čovjek) imao hrabrosti biti tamo. Samo četiri ili pet žena imale su tu istu hrabrost. Ali Isus je bio s njima. I s ovim ostatkom, samo djelićem njegovih sljedbenika, On je pobijedio.

Dakle, ostanimo čvrsti; ostanimo sigurni; ne smijemo očajavati. Postoji sedam tisuća koji nisu kleknuli pred Baalom ovog vremena. S malom skupinom, Gospodin može pobijediti. Jeste li među tih sedam tisuća? Ili ste odani nekim baalima? Gdje stojite?

Iliju je Bog podsjetio kako nije sam. Postoje mnoge dobre duše koje se još uvijek mogu naći. Potražite ih; izgraditi saveze i budite se spremni oduprijeti, boriti protiv dolazećih i već prisutnih napada.

Nisam siguran u krajnju sudbinu Zapadne kulture (iskreno, ne izgleda dobro). Nisam siguran jesu li ovo Posljednji dani ili samo kraj jedne ere. Ali u jedno sam siguran: Isus pobjeđuje, pa tako i svi koji stoje s njim i ustraju do kraja.

Ustani, Ilija. Prorokuj, čak i ako te ubiju zbog toga. Nastavi propovijedati dok se posljednja duša ne obrati.

Msgr. Charles Pope s bloga Community in Mission

“Pričekajte desetljeće i vidjet ćemo da se AI integrira u naše svakodnevne živote na načine koje ne možemo ni zamisliti. Moramo ući u to širom otvorenih očiju.” – piše Theresa Civantos Barber.

Umjetna inteligencija je glavna tema ovih dana, i općenito ne na dobar način.

Naslovi poput “Studenti koriste umjetnu inteligenciju za varanje na ispitima”, “Dvosjekli mač umjetne inteligencije”, “Umjetna inteligencija dovodi do novih vrsta prijevara” i “Trebam li se bojati umjetne inteligencije?” baš ne ulijevaju povjerenje.

Prebirući kroz sve to izazivanje straha, mogli biste se zapitati trebate li se zapravo zabrinuti. A ako postoji zabrinutost oko umjetne inteligencije, što je to točno?

Ostati čovjek u eri umjetne inteligencije

Nova knjiga, Staying Human In an Era of Artificial Intelligence, Josepha Vukova, bavi se pitanjima koja proizlaze iz novih oblika umjetne inteligencije i objašnjava ih iz razumne, kršćanske perspektive. Obratili smo se autoru kako bismo saznali više o dobrim i lošim stranama ove tehnologije u usponu.

Vukov je izvanredni profesor na Odsjeku za filozofiju na Sveučilištu Loyola u Chicagu, pomoćni direktor Hankovog centra za katoličku intelektualnu baštinu na Loyoli i član pridruženog fakulteta za katoličke studije i psihologiju. Na nacionalnoj razini također služi kao potpredsjednik Filozofa u jezuitskom obrazovanju.

Važno je biti informiran i svjestan onoga što dolazi u svijetu umjetne inteligencije, rekao je Vukov u intervjuu za Aleteiju.

“Upravo sada živimo u danima Divljeg zapada razvoja umjetne inteligencije”, rekao je. „Mnoge aplikacije zapravo nisu ništa drugo doli ‘zgodni trikovi’. Ali pričekajte desetljeće ili dva i sumnjam da ćemo vidjeti AI integriranu u naše svakodnevne živote na načine koje sada ne možemo ni zamisliti. Ako se želimo suočiti s tim desetljećima, moramo ući u njih širom otvorenih očiju.”

Prava zabrinutost zbog uspona umjetne inteligencije

Jedna od najjezivijih perspektiva sudnjeg dana u vijestima je ideja da umjetna inteligencija postigne svijest, neka vrsta Ex Machina scenarija. Je li tako nešto stvarno zabrinjavajuće?

“Nisam osobito zabrinut zbog toga što će AI postići svijest. Katolička tradicija zapravo ima resurse da objasni zašto to ne bi trebalo biti velika briga”, rekao je Vukov. “Ljudi nisu, kaže nam Katekizam, samo duše, nego duše i tijela zajedno. I prilično je očito da umjetna inteligencija nije utjelovljena na način na koji su ljudi utjelovljeni. Dakle, bilo koja vrsta svijesti ili inteligencije koju AI postigne, po definiciji, neće biti usporediva s ljudskom sviješću ili inteligencijom.”

Ako ne svijest, koja je stvarna zabrinutost oko rasta ove tehnologije?

“To ne bi trebalo značiti da nemamo razloga za brigu”, rekao je Vukov. “Većina glavnih briga koje imam u vezi s tim iskreno su manje blistave brige.”

Jedna od briga je kako su modeli umjetne inteligencije izgrađeni – “ili da upotrijebimo tehnički izraz, obučeni” – i koliko su tvrtke transparentne u pogledu te obuke. Drugi je proliferacija AI sadržaja koji je vrlo teško otkriti kao generiran AI-om.

“Radim na sveučilištu, pa su moji kolege stalno zabrinuti zbog gotovo nemogućnosti otkrivanja eseja generiranih umjetnom inteligencijom”, rekao je.

Čovjek ili AI?

Iako je to stvarna briga, to je samo vrh ledenog brijega.

„Razmislite o implikacijama za politički diskurs, društvene medije, vojnu korisničku službu, zdravstvenu skrb i obrazovanje. Umjetna inteligencija se koristi – ili će uskoro biti implementirana – u svim tim područjima,” rekao je.

Nemogućnost razlikovanja sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom i sadržaja generiranog ljudima utjecat će na svako od ovih područja. “Što se događa kada ne znamo postoji li iza avatara čovjek ili umjetna inteligencija, a gotovo je nemoguće uočiti razliku?”

Posljednja zabrinutost zbog uspona umjetne inteligencije? “U iskušenju ćemo svi imati da ga koristimo više nego što je zdravo”, iskreno će Vukov. “Ima li nešto loše u korištenju ChatGPT-a za pomoć u poslu?

Ne mislim tako. Ali što se više oslanjam na to, to manje unosim svoju ljudskost u svoje svakodnevne zadatke. Kao i sve tehnologije, AI ima kapacitet pomoći nam, ali i umanjiti našu ljudskost. I brinem se da ćemo se za samo nekoliko godina naći da smo kolektivno i nereflektirano odabrali potonju opciju.”

Dobre vijesti o AI

Te su zabrinutosti stvarne, ali su u ravnoteži s obećavajućim i pozitivnim upotrebama rastuće AI tehnologije.

“Papa Franjo je istaknuo da umjetna inteligencija može biti od pomoći za uklanjanje ‘mukotrpnosti’ iz određenih vrsta posla i za rad s podacima”, rekao je Vukov.

Budući da umjetna inteligencija može identificirati obrasce u podacima koje je ljudima vrlo teško primijetiti, ove tehnologije mogu znatno olakšati posao. “Svatko tko radi u životu 21. stoljeća može prepoznati područja svog radnog dana koja se smatraju ‘mukotrpnim radom'”, rekao je. “Ako AI može pomoći eliminirati neke od ovih zadataka iz našeg radnog života kako bismo se mogli usredotočiti na značajnije zadatke, to je dobra stvar.”

Ključ uspjeha umjetne inteligencije

Vukov je dao ključ za razumijevanje kako dobro koristiti AI: “AI najviše obećava i najučinkovitije je kada ga koriste ljudi koji su već stručnjaci u relevantnom području.”

AI je usporedio s tezaurusom, alatom koji pisca stručnjaka čini boljim, a amatera lošijim. “AI će biti od velike pomoći za pisanje koda, ako već znate kako kodirati. Pomoći će u boljoj medicinskoj skrbi, ako je koriste stručni medicinski stručnjaci,” i tako dalje, rekao je.

AI ima potencijal biti od ogromne pomoći, ali ne na način na koji bismo mogli misliti. “Nije da možemo zamijeniti AI za stvarnu ljudsku stručnost. Umjesto toga, potrebna vam je ljudska stručnost za učinkovito korištenje umjetne inteligencije”, rekao je.

Vukovljevo stručno mišljenje osvježavajući je kontrast većem dijelu priče o umjetnoj inteligenciji. Iako postoji stvarna zabrinutost, dobre strane ove tehnologije u usponu su značajne.

Možemo se nadati da će uz neke zdravorazumske smjernice AI učiniti stručnjake još boljim u svom poslu i eliminirati naporan rad, oslobađajući vrijeme radnika za humanije i ugodnije poslove.

izvor: Aleteia

U nedavnom odgovoru, bolje rečeno ‘pljuvačini’ po prof. Jurčeviću, Plenković je nervozno spomenuo neke medije, koje ga očito jako nerviraju, a u tom kontekstu i ‘razne Mrežnice’, kao trn mu u oku.

Baš prije tri dana, dr Slavko Kulić je gostovao u podcastu Mrežnica s dramatičnim naslovom: Hrvatska je umirući bolesnik, autokratska vlast dovest će nas do kraja.

Profesor Slavko Kulić, znanstvenik i istraživač u području filozofije, političkih znanosti, ekonomije, prava i sociologije, član Lisabonskog savjeta, Ekonomskog foruma, Komisije za denuklearizaciju Europe i Komisije za etiku, autor 400 znanstvenih radova i 70 knjiga.

U kratkim crtama, prof. Kulić u brutalnoj analizi aktualnog trenutka svijesti: svijet – Europa – Hrvatska.

“Kultura laži i cinizma dovela je do toga da drukčije mišljenje više nije moguće”
“Četvrti svjetski rat počeo je 1997. godine i vodi se za izvore i prostor”
“Vlast je izvezla pismene, uvezla bespismene”
“U Hrvatskoj je jednoumlje”
“Vlast na dug nema legitimitet”
“Sabor je produžena ruka autokratske vlasti u Hrvatskoj”
“Hrvatska i Europa više ne odlučuju ni o čemu”