Connect with us

Vijesti

HRVATSKI RATNIK Zašto Hrvati Plaćaju Previsoku Cijenu Za El. Energiju?

Published

on

Vlada RH pilatovski je oprala ruke i širokom ekonomski niskopismenom puku podvalila populističku priču o svojoj dubokoj brizi za običnog čovjeka kao posljedici eksplozivnog rasta cijena el. energije, pa je stoga blokirala rast cijene el. energije za kućanstva do travnja naredne godine – piše Anđelko Jeličić u Hrvatskom ratniku.

Naravno da se cijena bilo kojeg proizvoda, a osobito el. energije gdje smo svojim pogrešnim i kriminalnim politikama doveli zemlju u duboku ovisnost od uvoza, određuje cijenom sastavnica koje sudjeluju u formiranju predmetne cijene. Stoga nije moguće el. energiju ekonomski utemeljeno prodavati po cijeni od 50 eura za MWh dok se ista zbog hirovitosti i manipulacija burzovnih špekulanata uvozi po cijeni i do 400 eura za MWh. Kao posljedicu administrativnog uplitanja u tržišne zakonitosti imat ćemo višemiljardske gubitke ionako katastrofalnom kadrovskom politikom izmasakriranog HEP-a, te njegovu investicijsku „sterilizaciju“ za više narednih vrlo izazovnih tranzicijskih godina. U isto vrijeme cijeli niz nezaštićenih poduzeća koja u svom finalnom proizvodu imaju visok udio el. energije morat će bankrotirati. Ona poduzeća koja uspiju preživjeti bit će primorana ugrađivati u svoje finalne proizvode preskupu cijenu struje koja je viša čak i do 3 puta (u nekim slučajevima još i viša) od one koju su prethodno plaćali, pa tako svjedočimo poskupljenjima gotovo svih prehrambenih proizvoda za više od 30%. Isti rast cijene bilježe gotovo sve usluge i proizvodi potrebni za normalan život čovjeka.

Dok svjedočimo ekonomskoj kataklizmi zbog rata koji se vodi energentima i za energente, pitamo se je li Hrvatska trebala biti dovedena u ovakvu situaciju i zbog čega naša država pored Luksemburga spada u zemlje s najnižom samodostatnošću u proizvodnji el. energije u Europi? Razlog leži isključivo u nesposobnim, korumpiranim i lažljivim političarima, i nesposobnom i nekompetentnom politički postavljenom menadžmentu HEP-a koji nisu napravili ništa na realizaciji izgradnje u prvom redu hidroelektrana na neiskorištenim vodnim kapacitetima kao ni proizvodnim objektima koji se koriste energijom vjetra i sunca.

Zanimljivo je da su se sve političke nomenklature razbacivale najčešće nerealnim brojevima kada je riječ o izgradnji energetskih kapaciteta, pa je tako još notorni Damir Polančec davne 2008. godine referirajući se na „Program rada uprave HEP-a“ iz 2004., donešen od strane posrnule uprave pok. Ivana Mravka, tvrdio da će hrvatska do 2020. godine izgraditi 3.500 MW, a od 2015. smo po njemu trebali izvoziti viškove el. energije. Slična očekivanja su ugrađena i u Program razvoja energetskog sektora Hrvatske usvojen 16.10.2009. od strane Hrvatskog Sabora gdje se definira da će se do 2020. izgraditi barem 2.400 MW, a do 2012. se trebala donijeti odluka o izgradnji Nuklearne elektrane.

Stupanjem na energetsku scenu Radimira Čačića 2012. godine stigla su i obećanja da će se do 2020. godine investirati 12 milijardi eura u energetiku, a od čega bi 9 milijardi bilo dodijeljeno elektroenergetici, a epilog bi bio energetska samodostatnost istekom investicijskog razdoblja. U vrijeme kada je u hrvatski javni prostor lansirano ovo obećanje, HEP je Hrvatskoj osiguravao oko 70% potreba vlastitom proizvodnjom el. energije, a sada se iz HEP-ove proizvodnje pokriva manje od 60% potrošnje u državi. Jedino što je Čačić u svom kratkom mandatu uspio ostvariti je osnivanje CEI-a (Centar za investicije u energetici) i raspisati natječaj za konzultante za pravne i financijske poslove vrijedne preko 100 milijuna kuna. Čačićev stil je u cijelosti preuzeo njegov nasljednik Ivan Vrdoljak koji je dodatno „obogatio“ hrvatsku energetsku scenu otvarajući širom otvorena vrata infiltraciji PPD-a kao najjačeg energetskog igrača s nominalnim vlasnikom, svojim prijateljem Pavom Vujnovcem.

Kao jedan od najsveobuhvatnijih dokumenata koji stručno i utemeljeno obrađuje temu mogućih neiskorištenih hidropotencijala Hrvatske je studija hrvatske Komore inženjera građevinarstva „Program iskorištenja slobodnog hidropotencijala u Republici Hrvatskoj“ napravljena 2012. god., a prema kojoj se u državi može iskoristiti hidropotencijala gotovo jednako već iskorištenim kapacitetima. Prema navedenoj studiji Hrvatska je u mogućnosti sagraditi još 60 hidroelektrana ukupne instalirane snage 1.942 MW uz prosječnu godišnju proizvodnju od 5.578 GWh. S obzirom na to da se dio ovog potencijala nalazi na graničnim vodotokovima s Mađarskom, Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom, procjenjuje se da Hrvatskoj pripada oko 1.675 MW snage i 4.400 GWh prosječne godišnje proizvodnje energije. Tome treba dodati i nove reverzibilne elektrane čijom bi se izgradnjom dobilo još oko 1.000 MW snage.

Dakle, stoga što Hrvatska nije iskoristila moguće hidropotencijale, u Crno i Jadransko more protiče energetski neiskorištene vode u vrijednosti od blizu milijarde eura godišnje kalkulirajući cijenu kWh po trenutnim prosječnim cijenama na HUPEX-u, nama referentnoj burzi u Budimpešti.  

Studija navodi procjenu vrijednosti investicije od 3,4 milijarde eura, što je gledano iz današnje perspektive vrlo podcjenjen iznos. Bez obzira na sasvim izvjesne visoke troškove izgradnje mogućih objekata neiskorištenih hidropotencijala, uspoređeno s cijenom MW instaliranog kapaciteta potrebnih za izgradnju vjetroelektrane i sunčane elektrane, neosporno je da je za nacionalno gospodarstvo dugoročno gledano korist iznimno visoka, a početni visoki troškovi izgradnje mogu se mudrom državnom politikom suportirati na isti način kako je to urađeno s vjetro i solarnim elektranama. Pored toga što je voda kao energent gotovo besplatna, ovim investicijama regulirali bi se vodotokovi i spriječile ogromne štete od poplava, te osigurala uredna vodoopskrba građana i značajnih poljoprivrednih površina vodom, pa čak bi se osigurala i plovnost rijekom Savom do istočnih predgrađa grada Zagreba. Ono što je najdragocjenije, većina tako dobivene el. energije bila bi regulaciona – vršna energija, a ona je najskuplja i nužna je za prihvat u elektroenergetski sustav neupravljivih vjetro i solarnih kapaciteta. Jedna od najvećih vrijednosti je i činjenica da bi 85% vrijednosti dotičnih hidroelektrana bila domaća industrijsko građevinska komponenta, i njihovom izgradnjom nedvojbeno bi se desio multiplikativni efekt na cjelokupno gospodarstvo. Postoji jedna studija iz 2015. godine koju potpisuju profesori Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Jakovčević i Lovrinović, a prema kojoj bi HEP-ove investicije u proizvodne objekte do razine godišnjeg investicijskog potencijala ove kompanije podigle ukupni BDP Hrvatske za 2%.

Najnovija „Strategija energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050.“ usvojena od strane Hrvatskog sabora dana 28.02.2020., poučena prethodnim promašajima prema jednom scenariju predviđa izgradnju 1.522 MW do 2030. god odnosno 2.063 MW po drugom scenariju, i to isključivo obnovljivih izvora el. energije. Nevolja je u tome što se zakonopisac kao ni zakonodavac ne opterećuje s nedostatnim stručnim kadrovskim resursima nakon zapošljavanja – uhljebljavanja preko 3.000 nestručnih i podkapacitiranih djelatnika kroz stranačke sheme HDZ-a, SDP-a i osobito HNS-a koji je apsolutni šampion u kadroviranju i besramnom masakriranju državne elektroenergetske kompanije koja je nakon njihove uprave postala krajnje sterilna za bilo kakav ozbiljniji projekt. Zanimljivo je da se ipak na godišnjoj razini investiralo prosječno 3 milijarde kuna, a da se ništa od toga nije osjetilo na podizanju proizvodnih kapaciteta i podizanju efikasnosti HEP-a, štoviše sredstva su se trošila u promašene i tehnološki nadživljena rješenja u proizvode koje niti jedna ozbiljna elektroenergetska kompanija u Europi ne bi ni pod koju cijenu kupila (najočigledniji primjer navedene tvrdnje su promašena nabavka raznovrsnih beskorisnih brojila miljardske vrijednosti koji ne mogu ni u kojem slučaju biti sastavnica smart grid rješenja koja su aplicirana u gotovo svim europskim elektroprivredama).

Kao rezime ove teme stoji činjenica da su raspoloživi kapaciteti HEP-ovog proizvodnog sustava, unatoč nabacivanju tisućama megawata novih kapaciteta i milijardama eura investicija od strane neodgovornih političara kao i nestručnih sabornika koji su donosili razne Strategije koje se nisu ni u tragovima realizirale, odnosno postojeće stanje još gore nego je to bilo 2010. godine. Nitko po isteku razdoblja na koje su se navedene strategije odnosile nije postavio pitanje zbog čega je došlo do totalnog fijaska u realizaciji usvojenih državnih dokumenata, a da ne govorimo o krivcima za neuspjeh i njihovoj odgovornosti. Dok god se ne uspostavi takav sustav polaganja računa za neučinjeno i odgovornosti ključnih ljudi Hrvatska neće biti ozbiljna država, a mladi i stručni ljudi će u stampedu bježati preko granice prema uređenim državama koje im pružaju kakvu takvu perspektivu.

Dok se naša politička i stručna javnost godinama vrtila u jalovim nadmudrivanjima, mudra i državotvorna Slovenija je izgradila čak 10 hidroelektrana u našem susjedstvu na Savi. Podsjećanja radi navodim neke zaustavljene projekte kao što su izgradnja Dubrovnika2, Omble, Kosinja, Senja, 5 HE na Savi, HE na Dravi,…

Inače treba se prisjetiti da je druga hidroelektrana u svijetu, a prva u RH izgrađena iste daleke 1895. godine kad i prva hidroelektrana na Nijagari.

Izgradnjom energetskih objekata, navedenih u Studiji Hrvatske komore inženjera građevinarstva, nacionalnom elektrogospodarstvu osigurala bi se elektroenergetska samodostatnost i to s čistom i obnovljivom jeftinom energijom, pa čak i omogućio izvoz viškova, a naše gospodarstvo ne bi bilo u bankrot poziciji i moglo bi osigurati svoju konkurentnost na svjetskom tržištu roba i usluga.

Postoji li objašnjenje za očitu političku državnu opstrukciju izgradnje novih obnovljivih izvora električne energije?

Gotovo svi stručni ljudi koje sam konzultirao, kako iz HEP-a tako i oni koji bi trebali biti angažirani na izgradnji ovih proizvodnih elektropostrojenja, sumnjaju da odgovor leži u činjenici da trgovci električne energije koji Hrvatsku opskrbljuju istom daju desetine milijuna eura provizije kupcima el. energije, a od tog novca mogu se nahraniti, pored politički postavljenog nestručnog menadžmenta HEP-a, i čitav niz državnih dužnosnika?

izvor: Udruga Hrvatski Ratnik/Anđelko Jeličić

Prilog – linkovi na izvore-dokumente koji su se koristili u tekstu

5 free Magazines from HKIG.HR (yumpu.com)

Šibenski portal

Narodne novine

Narodne novine

http://www.energetika-net.com

http://www.energetika-net.com/

Vijesti

Mirotvorci u stoljeću svjetskih ratova i revolucija

Published

on

Pred predstojeće europske parlamentarne izbore, Hrvatska paneuropska unija – Ogranak Split i Hrvatska udruga Benedikt pozivaju vas sutra (četvrtak), 6. lipnja s početkom u 18 sati na tribinu: Mirotvorci u stoljeću svjetskih ratova i revolucija: Coudenhove-Kalergi, Stjepan Radić, Mahatma Gandhi. Razmišljanja pred Europske izbore u XXI. stoljeću.

Glavni govornik: akademik Mislav Ježić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije. Prisutnima će se obratiti: prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, prof. dr. sc. Ivan Pavić, predsjednik splitskog ogranka Hrvatske paneuropske unije i Radoslav Zaradić, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt.

Tribinu će voditi Marija Barić Đurđević, Hrvatska paneuropska unija.

U konferencijskoj dvorani hotela Dioklecijan u Splitu (Splitska kuća zdravlja), Kranjčevićeva 45.

Hrvatska udruga Benedikt

Continue Reading

Vijesti

PONOSAN NA KORJENE Najtrofejniji američki trener jučer dobio hrvatsko državljanstvo

Published

on

Bill Belichick posjetio Vatrene: “Ponosan na hrvatske korijene”

Gost hrvatske nogometne reprezentacije danas je bio Bill Belichick, najtrofejniji trener u povijesti američkog nogometa s osam osvojenih naslova Super Bowla.

Foto: Drago Sopta/HNS

Nakon što je uoči prijateljske utakmice između Hrvatske i Sjeverne Makedonije dobio na dar uokvireni dres s brojem osam i prezimenom Biličić na leđima, kao podsjetnik na njegove hrvatske korijene, Belichick je posjetio Vatrene poslije ručka i u ugodnom druženju usporedio neke svoje najveće uspjehe s onim hrvatske nogometne reprezentacije.

Belichick je kao pomoćni trener osvojio dva prstena s New York Giantsima, a potom je kao glavni trener poveo New England Patriotse do šest naslova prvaka. Nakon kratkog videa o njegovoj karijeri, Belichicku je dobrodošlicu ispred Saveza poželio glasnogovornik Saveza, Tomislav Pacak:

“Među nama ima dosta ljubitelja NFL-a, ali za one koji manje prate football, danas je s nama najveći trener američkog nogometa u povijesti, ili možda jednostavnije, Guardiola, Ancelotti i Mourinho u jednoj osobi. Lijepo je vidjeti koliko ističete svoje hrvatske korijene i privilegija nam je ugostiti vas ovdje u Rijeci”.

Belichick je u Hrvatsku stigao na poziv Petea Radovicha, još jednog izuzetnog uspješnog Hrvata u Americi koji je kao TV producent osvojio čak 45 Emmyja. Radovich je kratko predstavio Belichicka i dao uvod u nekoliko anegdota koje je proslavljeni trener podijelio s igračima:

“Kad su 2014. godine na Svjetskom prvenstvu u Brazilu igrali Hrvatska i Meksiko, kladio sam se kondicijskim trenerom New England Patriotsa, koji je Meksikanac, i izgubio okladu jer je Hrvatska doživjela poraz pa sam morao biti odjeven tipično meksikanski, s velikim sombrerom na glavi. Tri godine poslije vi ste, dečki, pobijedili Meksiko 2:1 pa je on morao nositi hrvatsku kapu, hrvatsku zastavu i dres Luke Modrića. Bila je to slatka osveta, ha, ha, ha…“, istaknuo je Belichick, od jučer državljanin Republike Hrvatske, koji je redovito u svojim medijskim nastupima isticao svoje hrvatsko podrijetlo i tijekom nekih najvažnijih utakmica u svojoj karijeri nosio na rukavu hrvatsku trobojnicu.

Foto: Drago Sopta/HNS

“Ponosan sam na svoje hrvatske korijene, moji djed i baka su došli u SAD 1910. godine iz Draganića i imali težak život, ali je zato moj otac, također trener američkog nogometa, uspio doživjeti svoj američki san. Jučer sam postao hrvatski državljanin, sad sam jedan od vas, bez obzira na to što ne pričam hrvatski. Čast mi je biti u vašem društvu, gledao sam jučerašnju utakmicu i zaista ste bili fantastični”.

Belichick je iz prve ruke mogao objasniti kako je u sportu najzahtjevnije uzastopno postizati vrijedne rezultate, poput Vatrenih, koji su se s dva posljednja svjetska prvenstva vraćali s odličjima.

“Često u sportu znamo čuti kako momčadi koje su došle do samog kraja, a nisu uspjele, kažu da će se vratiti sljedeće sezone, a to nije jednostavno jer moraš proći sve iznova. Jednako tako, naravno da je lakše doći do vrha, nego ostati na vrhu jer postaneš meta i jer si postavio standarde svima drugima i svi žele dostići tvoju razinu. Za mene je sve u izgradnji momčadi iz sezone u sezonu i postizanju prave razine forme kad je to najpotrebnije, u mom slučaju tijekom studenoga, prosinca i siječnja, u vašem slučaju uoči velikih natjecanja”, objasnio je Belichick.

Izbornik Dalić i kapetan Modrić uručili su Belichicku potpisani dres i potpisanu loptu, a Belichick je uzvratio potpisanim loptama za američki nogomet. 

U nekoliko rečenica objasnio je i svoj odnos s najvećim quarterbackom u povijesti NFL-a, Tomom Bradyjem.

“Tom je nevjerojatan igrač, vrlo pametan, onaj koji pokreće momčad i gradi uspjehe momčadi. Međutim, on je zadužen samo za jedan segment igre, jer kad odvojeno igraju obrana i napad. Dakle, ako momčad želi uspjeti, mora biti dobra u svim segmentima igre. Tom Brady je bio sjajan igrač u sjajnim momčadima, u društvu ostalih odličnih igrača”, zaključio je Belichick, koji se poslije obraćanja Vatrenima zadržao u kratkom razgovoru s kapetanom Lukom Modrićem, koji u hrvatskim, ali i svjetskim okvirima zaslužuje usporedbe s Tomom Bradyjem. Zbog svega što je napravio s Hrvatskom i Real Madridom. Neki će reći i zbog godina, ali u slučaju obojice, i Bradyja i Modrića, one su bile i ostale samo broj.

Ipak ima jedna razlika. Brady je u 46. rekao zbogom aktivnom igranju, Luka je još uvijek na velikoj sceni. I tek mu je 38!

Foto: Drago Sopta/HNS izvor: HNS
Continue Reading

Vijesti

Nova knjiga o Chestertonovom pogledu na katoličko socijalno učenje

Published

on

Uredio predsjednik Društva Gilberta Keitha Chestertona, ‘Lokalizam’ postavlja pitanje bi li Chestertonove ideje za organiziranje društva doista funkcionirale – piše Fr. Michael Rennier

U burnim studentskim danima, kad sam bolno tražio svoj odrasli identitet, isprobao sam puno novih filozofija. Izludio bih svoje roditelje nasumičnom izjavom da sam postao socijalist ili monarhist ili anarhist. Otprilike u to vrijeme sam saznao za nešto što se zove “distributizam”. Nisam imao pojma što je to bilo osim da je imalo neke veze s ekonomijom i da su ljudi koji su bili u katoličkim krugovima bili skloni tome.

Kad god sam čuo da se govori o distributizmu, to je uvijek bilo povezano s katoličkim socijalnim učenjem, srednjim vijekom i G.K. Chestertonom. Tijekom tog vremena prije mog obraćenja, sve katoličko još mi je bilo tajanstveno i donekle odbojno. Iz tog razloga, iako sam čitao nešto Chestertona i sviđao mi se njegov rad, nikad se nisam potrudio dublje čitati o njegovim idejama o distribuciji.

Promjena imena i nova knjiga

Pretpostavljam da čak ni unutar same Katoličke crkve koncepti koji leže u osnovi distribucije nisu široko shvaćeni. Samo ime je čudno. Je li distribucija politička filozofija? Neka vrsta krštene verzije socijalizma? Zahtijeva li to okretanje protiv bogatih i raspodjelu njihove imovine drugima putem kaznenih poreza ili sile? Možda ova nerazriješena pitanja pomažu objasniti zašto bi nestalo malo katolika izvan predanih chestertonovaca označilo sebe kao distributiste.

Chesterton Society želi sve to promijeniti. Konkretno, Dale Alquist predvodi inicijativu za točnije preimenovanje distributivnih načela kako bi ljudi zapravo mogli shvatiti o čemu se radi. Njegov prijedlog je da se to jednostavno nazove “lokalizam”.

Alquist objašnjava svoje razmišljanje u uvodu u Localism: Coming Home to Catholic Social Teaching (Lokalizam: Povratak doma katoličkom socijalnom nauku) iz Sophia Institute Pressa. To je jedna od knjiga na Aleteijinoj ljetnoj listi knjiga za odrasle 2024.

Nije politička filozofija nego način života

Prvo, iako se lokalizam bavi načinom na koji su ljudske zajednice uređene, to nije politička filozofija koja bi se mogla naći u bilo kojoj knjizi ili kojoj bi se pridržavala određena politička stranka. Lokalizam ne zagovara nikakav određeni oblik vlasti ili političara. To je način života namijenjen svima, bez obzira na društvene slojeve, društvene klase, količinu bogatstva i nacije.

Općenito govoreći, ideja iza lokalizma prilično je jednostavna, toliko da mi se, kad sam je prvi put čuo, učinilo da nije ništa više od zdravog razuma. Lokalizam je ideja da vlasništvo nad dobrima, zemljom, poslom, imovinom i slobodom treba distribuirati što je moguće šire na što je moguće više ljudi. Ova zajednička dobra ne bi trebala biti prikupljena u posjed vrlo malobrojnih.

U praksi se ova ideja pretvara u podršku lokalnim zajednicama, obiteljima i vlasništvu malog poduzetništva. Izgleda kao da imate vlastiti vrt, snažnu lokalnu zajednicu, inicijativu da budete kreativni i štedljivi kako biste svoj dom učinili lijepim i sposobnost da zaradite za pristojan život bez nepotrebnog miješanja vlade. Lokalizam djeluje po katoličkom principu supsidijarnosti, što znači da sve što se može učiniti na lokalnoj razini treba ostati na lokalnoj razini.

Iz tog razloga, lokalizam se suprotstavlja socijalističkoj kolektivizaciji ili drugim oblicima društvene organizacije gdje bi sile poput nacionalnih vlada, globalističke kontrole gospodarstava ili velikih kapitalističkih poduzeća koncentrirale vlasništvo među manje ljudi.

Korijeni lokalizma

Mnogi su iznenađeni kada otkriju da lokalistička načela postoje već dugo vremena i imaju katolički pedigre. Papa Lav XIII tvrdi u svom iznimno utjecajnom društvenom dokumentu, Rerum Novarum, napisanom 1891., da što više ljudi zaslužuje imati priliku postati vlasnicima. Ovaj koncept vlasništva uključuje posjedovanje dijela proizvodne imovine, mjesto u sindikatu, malo poduzeće i, da, čak i vlasništvo nad donošenjem zakona, izborom političkog vodstva i načinom na koji zajednica upravlja sama sobom.

Kako objašnjava Lav XIII., Crkva podupire promicanje ljudskog dostojanstva, što uključuje ali nije ograničeno na ekonomsku i društvenu slobodu. Obitelj i mjesna župa naša je najvažnija društvena jedinica. Svaka politička intervencija koja ih slabi je preuzimanje vlasti koja nije pošteno zaslužena.

Pozivanje na razgovor

Lokalizam je pokušaj da se Chestertonove zdravorazumske ideje ponovno učine široko dostupnima. Namijenjeno je potaknuti razgovor. Ne razgovor o određenoj političkoj teoriji ili političkoj stranci, već o tome kako mi kao pojedinci živimo svoje živote. Svi bismo trebali imati pravo glasa u tome što će nam se dogoditi i kako ćemo koristiti svoje slobode doprinosa općem dobru.

Za mene to znači ulaganje velike većine moje energije u moju obitelj, moj brak, moju župu, moj grad i dobro djelo koje mi je Bog osobno dao da izvršim. Ne gubim vrijeme brinući se o stvarima koje su izvan moje mogućnosti promjene. Umjesto toga, uzgajam maline, kupujem lokalno, podržavam privatno katoličko školovanje i školovanje kod kuće i glasam na lokalnim izborima. Ova mala mjesta, naši domovi i obitelji, kaže Chesterton, mjesto su gdje će se “sačuvati sjeme civilizacije”.

Vrijednost štedljivosti

Zbog potpune transparentnosti, napisao sam esej koji je uključen u Localism. Moj esej govori o tome kako je štedljivost kreativna i lijepa. Kada koristimo svoje talente za izradu dobrih i korisnih predmeta za naše domove i župe, oni na kraju ispadaju puno ljepši od ekvivalenta masovne proizvodnje. Lokalni napori, na primjer, izravno su odgovorni za zapanjujuće veličanstvene katedrale gotičke Europe. Te su bogomolje uglavnom rezultat lokalnih obrtnika koji su radili u zajednicama koje su njegovali, i kao takve te katedrale stoje kao spomenici ljubavi.

Pročitao sam sva poglavlja u Localismu i potpuno sam uživao u svakom prilogu. Eseji su različiti, ali postoji zajednička tema: da lokalizam nije apstraktan, kompliciran, okrenut unatrag ili naivan. Upravo suprotno, to je put naprijed. To je najpotpuniji zagrljaj našeg upravljanja kako bi ova zemlja procvjetala i odražavala Božju ljepotu. Pročitajte ovu knjigu ako ste zainteresirani za praktične savjete kako živjeti kreativnije, s više slobode i više radosti u životu koji vam je dan i koji je jedinstveno vaš.

Fr. Michael Rennier/Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved