U današnju nedjelju, 8. prosinca, katolički puk pali drugu adventnu svijeću. Prošao je prvi tjedan iščekivanja i bdijenja, a već počinje drugi. Dolazak Kralja je sve bliže, zato se usklik Došašća pojačava i još jače zvoni vjernima: “Bdijte!“

Uz drugu nedjelju Došašća posebno se veže i lik sv. Ivana Krstitelja, koji je pripremao put našem Spasitelju.

Ali, danas opet s radošću pozdravljamo (jedan marijanski blagdan, koji se doduše, ove godine prebacuje i slavi na 9. prosinac) Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije. Začeće novog čovjeka je čudesni događaj, veličanstveni trenutak ljudske suradnje s Bogom u stvaranju novog bića. Nismo bezgrešni, štoviše, svi smo grešni.

S jedne strane postoje osobni grijesi koje čini svaki čovjek, a s druge strane govorimo o nasljednom, izvornom, istočnom grijehu, s kojim se čovjek prema nauci Crkve rađa. Za taj izvorni grijeh nismo osobno krivi jer on „istječe“ od prvog ljudskog para, Adama i Eve, i svaki ga novi čovjek u času svoga začeća nasljeđuje. Po crkvenom nauku taj se „istočni“ grijeh uklanja i briše krštenjem.

Današnji blagdan nas uči da taj praroditeljski, istočni grijeh (od glagola „isteći“) na Mariju nije prešao. Usred općeg nereda jedno je Božje stvorenje ostalo savršeno. Blažena Djevica Marija jedina je među nama ostala netaknuta. Mariju je Bog od toga grijeha sačuvao već u krilu njezine majke Ane jer je nju unaprijed odabrao da bude majka Isusu Kristu. Radi se o otajstvu naše vjere, a teologija smatra da Marija nije učinila ni osobnih grijeha. Drugi vatikanski sabor uči o Marijinom bezgrešnom začeću: „Nije čudo da je kod svetih otaca (Germana, Anastazija Antiohijskog, Andrije Kretskog, Sofronija) nastao običaj po kojem su Bogorodicu nazivali svu svetom i slobodnom od svake grešne ljage, oblikovanu od Duha Svetoga i učinjenu novim stvorenjem. Urešena već od prvog časa svoga začeća sjajem sasvim osobite svetosti, nazaretska je Djevica po Božjoj zapovijedi bila pozdravljena od anđela navještenja kao milosti puna…“. Zbog nadasve uzvišenog sadržaja ovog nauka o Mariji uveden je u kalendar i ovaj marijanski blagdan „bez istočnoga grijeha začete Djevice i Bogorodice Marije“.

Bezgrešno začeće vjernički puk slavio je od davnina u različitim dijelovima svijeta, na Istoku od VII. stoljeća, a na Zapadu od VIII. stoljeća. Papa Siksto IV. proširio je 1476. svetkovinu na cijelu Crkvu. Dogmu o bezgrešnom začeću proglasio je papa Pio IX. na današnji dan, 8. prosinca 1854.

Četiri godine nakon proglašenja dogme Marija se u Lurdu ukazala Bernardici Soubirous i znakovito se predstavila: „Ja sam Bezgrešno Začeće“. Blaženu Djevicu Mariju bez grijeha začetu kao svoju zaštitnicu štuju od zemalja: Argentina, Brazil, Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Guam, Nikaragva, Panama, Portugal, Tanzanija, Tunis, SAD, Korzika, te profesije bačvari, suknari, tapetari, goblenari, ali i mnoge biskupije, naselja, župe i crkve diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Malešnica-Oranice, Zagreb-Dubrava, Soblinec kod Sesveta, Komletinci kod Otoka, Bilje u Baranji, Valpovo, Nova Gradiška, Vetovo kod Kutjeva, Mače, Lepoglava, Veli Brgud kod Matulja, Sveti Ivanac nad Rašom kod Žminja, Sutivanac kod Barbana, Galižana kod Vodnjana, Glavotok na Krku, Barbat-Pag, Zadar-Puntamika, Murvica kod Poličnika, Šibenik-Crnica, Kaštel Štafilić, Kučine kod Solina, Gornja Podstrana, Dračevica kod Nerežišća na Braču, Murvica kod Bola na Braču, Vela Luka-Kale na Korčuli, Zakamenje u Donjoj Bandi kod Orebića, Dubrave kod Brčkog, Crkvica kod Zenice, Vijaka kod Vareša, Vrhbosanska nadbiskupija, Vidoši kod Livna, Jablanica, Posušje, Tihaljina kod Gruda, Hrasno kod Hutova, Privalj kod Širokog Brijega, Bačka Palanka, Vrbas).

Župa Jastrebasko | Croativ.net