Vijesti
Imati dr VIDU POPOVIĆA 11 godina na kormilu Hrvatske udruge Benedikt, bio je pogodak u sridu – VIDE, HVALA TI!
Riječ zahvalnosti dr. Vidi Popoviću, dugogodišnjem predsjedniku Udruge, uputila je aktuelna članica Upravnog vijeća.. Prenosimo.
Dragi naš Vide,
Ovo nije oproštaj od tebe, iako si “abdicirao” s mjesta predsjednika naše Udruge. Ti ostaješ s nama kao podrška, oslonac i orijentir na novoj dionici puta koju smo upravo otvorili. Ostavština koju nam s pažnjom predaješ je velika, vrijedna, zalog i nadahnuće za budućnost Hrvatske udruge Benedikt. Hvala ti Vide, za tvoj trud, pažnju, znanje, umijeće, promišljanje, spretnost u pronalažnju mogućih rješenja i kada nisu na dohvatu. Hvala ti za tvoju odvažnost u izazovima. Preuzeo si kormilo Udruge na početku 2011.ohrabren optimizmom vedrog duha p.Josipa Marcelića i don Mladena Parlova, naših duhovnika, koji su osjetili pravi trenutak za dobar početak kao odgovor na potrebe našeg društva i čovjeka u njemu. Zauzimanje i promicanje kršćanskih, domoljubnih i rodoljubnih vrjednota u društvu bio je put kojim je Hrvatska udruga Benedikt s tobom i torbom prepunoj planova, krenula na put. Svaki novi korak donosio je novo ohrabrenje. Nizale su se aktualne teme s poznatim imenima predavača, novinara, književnika, vojnih i društveno političkih analitičara, povjesničara, demografa, profesora i znanstvenika, utopista i optimista, dramatičara i tragičara….. Otvarali su se novi pogledi na stvarnost vremena u kojem smo živjeli kao i na događaje iz bliže i daleke prošlosti. Istina je dobila pravo govora , spoznaja istine na stranicama naše povijesti dobila je pravo javnosti kao i promicanje kršćanskih vrjednota u društvu. Borci za ljudska prava obespravljenih postaju sve glasniji, demografski problemi zvone na uzbunu. To je bilo naše vrijeme! Hrvatska udruga Benedikt je uhvatila povoljan vjetar, razvila jedra, isplovila na pučinu s tobom, svojim vještim kapetanom na kormilu.
>> SKUPŠTINA HRVATSKE UDRUGE BENEDIKT I NOVO VODSTVO
Razboritost, oprez, propitivanje, balansiranje, bili su tvoji kompasi , nisu te iznevjerili. Sjećanje na Domovinski rat , žrtve, strahote stradanja, bile su još svježe, a Vukovar i Škabrnja kao temelj hrvatske države i simbol hrvatskog stradanja i otpora prisutni su u svakom kutku naše domovine. Hrvatska udruga Benedikt je osjetila duboku emociju Grada heroja i njemu uz bok heroine Škabrnje i 2012. pokrenula, sada već tradicionalnu, kulturno –društvenu manifestaciju Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju, najprije u Splitu, a potom u mnogim mjestima Dalmacije , ponekad u trajanju čak do 11 dana. Vrlo sadržajna manifestacija pod visokim pokroviteljstvom , tada aktualne, predsjednice Republike Hrvatske, poštovane gospođe Kolinde Grabar Kitarović, a kasnije pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja. Veliki doprinos dugujemo i vjernoj članici Vini Rakić i njezinoj ideji spomen čina I u mom gradu Vukovar svijetli ,koji je ostvario njezinu i našu želju za postavljanje spomenika Vukovaru. Bilo je to vrijeme zanosa, velikog optimizma,ponosa i ugleda. Sjećamo se vrijednih dokumentarnih filmova kao Nisam se bojao umrijeti, 2016., redatelja Jakova Sedlara, o hrabrosti i domoljublju g.Antona Kikaša ili filma Magistrala ratnog zločina, 2018. Potom, predstavljanja vrlo zanimljivih knjige, tema i autora, kao napr. Hrvatski patriotizam dr.sc. Zdravka Tomca, predavanje povjesničarke dr.sc. Vlatke Vukelić Djeca stradalnici u Domovinskome ratu , potresno predavanja g. Ivana Turudića predsjednika Hrvatskih logoraša srpskih logora , a pamtimo neustrašivog i nadasve zanimljivog dragovoljca g. Boška Ramljaka ….. Posebna zasluga Hrvatske udruge Benedikt i tvoja , njezinog tadašnjeg predsjednika u suradnji s Upravnim odjelom za prosvjetu i kulturu u Splitu, je poziv na natječaj za likovni ili literarni uradak na temu Domovinskoga rata , učenicima osnovnih i srednjih škola naše županije. Bilo je to 2015.Tako smo 2019. imali rekordan odaziv škola i učenika. Odabrane literarne uratke u prozi ili stihu njihovi autori , učenici predstaviti su publici u prigodi svečane glazbeno-scenske večeri naslovljenu divnim stihom pjesnika Drage Ivaniševića, Hrvatska je riječ koju naučih od majke. Ali, to nije sve, jer prigodu su iskoristili i učenici Glazbene škole Josipa Hatze iz Splita, pjevački učenički zbor iz Kaštel Gomilice, mladi plesači u prekrasnim narodnim nošnjama iz KUD-a Jedinstvo. Mladi su nas uvjerili da je naš trud vrijedan pažnje jer istina o Domovinskome ratu živi u njihovoj memoriji . Je li to dovoljno? Uvijek se može i više! Zato, naša uspješno započeta misija zahtjeva nastavak i to zajedno, uporno, tvrdoglavo, ljubavlju i ciljem za istinu.
Naš, vrlo pronicljiv projekt, VIDIK FEST , festival demokracije i kulture dijaloga u našem gradu, od početka, 2012. pokušava otkriti probleme koji “žuljaju” građane Splita i naše društvo u cjelini, ali i ponuditi rješenja. Evo nekoliko vrijednih i zanimljivih tema koje su tada privukle pozornost naših građana:
Uloga medija u izgradnji društva 2018. Odgovore je pokušao ponuditi poznati novinarski dvojac Višnja Starešina i Tihomir Dujmović.
Europarlamentarci : Okrugli stol s poštovanom Marijanom Petir i g. Ivicom Tolićem
Uloga znanosti i vjere i uvaženi gosti,prof.dr.sc. Tonči Matulić i prof. dr.sc. Ivica Grković.
Hrvatski demografski trendovi i prof.dr.sc. Anđelko Akrap.
Pregled petogodišnjeg djelovanja Hrvatske udruge Benedikt objavili smo 2016. u knjizi Hrvatska udruga Benedikt, pet godina, poslanje, kultura, tribine.
Duhovnost i briga o duhovnom rastu članova Udruge, brižno se njegovala u Udruzi, posebice u prvim godinama rada. Nezaboravne su duhovne obnove don Mladena Parlova održane u Duhovnom centru u Livnu ili kod časnih sestara Ančela na Kamenu …Pamtimo i duhovne obnove fra Ivana Matića u Franjevačkom klerikatu u Splitu ….U lijepom I trajnom sjećanju ostaju nam naša prigodna druženja kod Školskih sestara franjevki na Lovretu..
Dragi moji , ovo je samo sićušan dio iz radne bilježnice našega Vide koju je korona zatvorila i držala u zatočeništvu više od duge dvije godine, ali i ugasila našu mrežnu stranicu.. Ostadosmo u gluhoj tišini…nevidljivi i nečujni….
Otvorena radna bilježnica je pred nama, mrežna stranica aktivna i čekaju radni nastavak. Sigurna sam da ćemo im udahnuti život , svi zajedno u sinergiji nastojeći polako uhvatiti korak s vremenom i problemima u njemu. Tu je i naš novoizabrani predsjednik, dugogodišnji marni član , Radoslav Zaradić, koji se već svojom ozbiljnošću, kreativnošću,znanjem i radom potvrdio. Ali, da neće biti jednostavno, u to smo sigurni, ali ne odustajemo.
Tebi, dragi Vide, hvala od srca za sve učinjeno. Zahvalni smo za doprinos na prepoznatljivosti Udruge u našem gradu, županiji i diljem naše Domovine. Zahvalni smo za poštovanje koje je Hrvatska udruga Benedikt uživala s tobom na kormilu. Hvala na poticanju i njegovanju ljudskih i kršćanskim vrjednota koje su u temeljima našeg malog “Ustava” i djelovanja. Hvala za brojne uglednike koji su nas posjetili, ostavili trag, bili naši gosti i postali naši vjerni prijatelji i predavači…
Jednom riječju, HVALA TI ZA SVE!!!
Hrvatska udruga Benedikt/ Margita Vučetić
Vijesti
Legenda o Ludbergi
Ludberga je rođena 1. travnja 1141. godine, nedaleko od Varaždinskih Toplica kao kćerka upravitelja imanja grofa Bele II. Stasala je u prelijepu i obrazovanu djevojku kad ju je zaveo vitez Ulrik piše Selo.hr.
Pokajavši se, Ludbrega je požrtvovno brinući se o svom sinčiću Theobaldu živjela isposničkim životom, pomažući siromašnima i bolesnima. Pokajnički život prekinuo je ponovno nečastivi u liku eremita i zaveo je po drugi put. Bježeći pred njim, našla je utočište u jednoj od malenih vinogradarskih kućica pokrivenih slamom koje još od rimskih vremena ukrašavaju vinorodna brda iznad Iovie. Ludberga je počela obrađivati vinograd i postala je vješta i poznata vinogradarka.
Svoje je vino darivala crkvama, kapelicama i samostanima za sveti obred, a legenda kaže da je njeno vino jednom čak ubrzalo izbor pape u Viterbu, jer je kardinal iz Budima, čudotvorno točivši vino iz nepresušne bačve skratio vrijeme konzistorijuma. I Theobald je postao vinogradar koji je svoje umijeće usavršio u dalekoj Burgundiji gdje je nastavio tradiciju pravljenja najboljih vina. U svojim zrelim godinama Ludberga je još uvijek bila izrazito lijepa i nečastivi je odlučio opet je staviti na kušnju.
Pojavio se u liku prebogatog grofa koji ju je htio zavesti i preoteti joj vinograd. Ali ovaj put se nije dala prevariti. Sav jed zbog bijede i nesreća proživljenih u mladosti kulminirao je u furioznom naletu bijesa. Nečastivog je pomoću drvenog križa takvom silinom zabila u zemlju da je na suprotnoj strani zemljine kugle eksplodirala Antipodravina i od nje je preostao samo vulkanski otočić Antipodes.
Na taj događaj ukazuje izvor slane vode koja se i danas može zapaliti jer dolazi iz samog središta Zemlje.
TZ Ludbreg
Vijesti
Bivši gradonačelnik iz Zelenih o uspjehu AfD kod mladih: Svakodnevno doživljavaju što znači ilegalna migracija
Masovne migracije kao jedan od razloga uspjeha desnice kod mladih. Popularni gradonačelnik njemačkog Tübingena Boris Palmer uspjeh stranke Alternativa za Njemačku (AfD) među mlađim glasačima propisao je posljedicama masovne migracije.
Zanimljivo je da je Palmer bio dugogodišnji član stranke Zelenih, no izbačen je kada je počeo upozoravati na masovne migracije – donosi Narod.hr.
“Svakodnevno doživljavaju što znači ilegalna migracija. Prije svega, mladići koji su došli sami mijenjaju životnu sredinu mladih. U parku, u klubu, na ulici, u autobusu, na kolodvoru, u školskom dvorištu”, napisao je Palmer na Facebooku u ponedjeljak.
Palmer je nekoć bio gradonačelnik iz redova Zelene stranke. No kako je postajao sve poznatiji po svom javnom izražavanju protiv masovne imigracije i drugih političkih tabua, stranka je radila na njegovom izbacivanju. Unatoč tome, ostao je toliko popularan među građanima svog grada da su ga izabrali kao neovisnog gradonačelnika, što znači da Tübingenom upravlja neovisno o bilo kojoj političkoj stranci, prenosi Remix.
Tvrdi da ljevica šteti zaštiti klime
Upozorio je da svatko tko je u kontaktu s mladim ljudima u Njemačkoj zna da oni opetovano primjećuju “njihov strah od sklonosti migranata prema nasilju”, ali da se to stajalište ne shvaća ozbiljno ili “diskreditira kao rasizam”.
Palmerovu tvrdnju podupiru podaci o kriminalu u zemlji iz federalnog ministarstva unutarnjih poslova. Oni pokazuju da je nasilni zločin dosegao rekordne razine 2023., pri čemu su stranci počinili šest od deset nasilnih zločina. Njegov stav o nasilju migranata u vlakovima također je potkrijepljen podacima. Što se tiče školskog sustava, štetan učinak migranata, uključujući i nasilje, otvorena je tema u njemačkim medijima.
Nadalje, Palmer ukazuje na “dogme budnosti i otvorenih granica” koje ne odgovaraju stvarnosti života mladih ljudi. Kao rezultat toga, “oni se preorijentiraju i glasaju za stranku koja barem ne odbacuje njihovu zabrinutost kao lošu i pogrešnu od samog početka.”
Palmer tvrdi da AfD neće “riješiti problem” i kaže da većina mladih nije “dovoljno glupa” da vjeruje da AfD to može učiniti. Međutim, ti mladi ljudi neće glasati za stranke koje ih pokušavaju označiti kao rasiste ili kao dio problema.
Rekao je da ljevica samo šteti zaštiti klime, jer borbu protiv klimatskih promjena povezuje s borbom protiv desnice.
AfD je nakon nedjeljnih izbora za EU postao druga najveća njemačka stranka u Europskom parlamentu osvojivši 16 posto glasova. AfD je obećao deportirati milijune migranata, boriti se protiv migrantskog kriminala i osigurati njemački školski sustav.
izvor: Narod.hr
Vijesti
Zanemareni dragulj u tradicionalnom rimskom misalu: Euharistijsko srce Isusovo
Ako ste se ikada rano pojavili u crkvi i zatekli sebe kako tiho listate svoj ručni misal – recimo, pretisak Dnevnog misala Svetog Andrije iz 1945. – možda ste naletjeli na dio formulara mise koji vam možda nije poznat zbog rijetkosti njegove upotrebe.
Neke od njih bit će identificirane kao zavjetne mise, poput Mise Muke Gospodinove, Mise za razrješenje raskola, Mise za oproštenje grijeha ili Mise za sretnu smrt. Kako bih volio da naši svećenici češće koriste ove zavjetne mise – piše Peter Kwasniewski, u OnePeterFive.
Drugi se pak mogu nazvati “blagdanima koji se drže u nekim vjerskim zajednicama i na nekim mjestima” ili “lokalnim svetkovinama”, poput sv. Ivane Orleanske 30. svibnja, Prečistog Srca Blažene Djevice Marije, sv. John Fisher i Thomas More 9. srpnja, sv. Petar Claver 9. rujna, sveti Ivan de Brébeuf, Isaac Jogues i drugovi 26. rujna ili, intrigantno, blagdan svetih relikvija koje se čuvaju u crkvama biskupije 5. studenoga Sveti Ivan Nepomuk 16. svibnja, sveta Rita od Cascie 22. svibnja, Spomendan svih svetih papa 3. ili 4. srpnja (datumi se razlikuju) i Gospa od Čudotvorne medaljice 27. studenog bili bi daljnji primjeri.
Stariji misali mogu imati još egzotičnije mise, kao što su misa Presvetog lica Isusova, misa svetog koplja i čavala, misa pet svetih rana. Neke od njih mogao bi koristiti svaki svećenik, dok bi za druge bilo potrebno posebno dopuštenje. Misal je nekoć bio ispunjen tim dubokim “pobožnim” misama, koje su (nepotrebno je reći) racionalistički progresivistički liturgičari mrzili. “Tako srednjovjekovno! Tako pijetetski! Tako nebiblijski! Tako…”
Sve što treba učiniti je proučavati ove mise uz molitvu da bi se vidjelo koliko je glupo i štetno ovo ideološko odbacivanje. Oni su, zapravo, duboko svetopisamski, duboko katolički – ali u duhu Tridentskog sabora, u duhu liturgijsko-sakramentalne mistike. Možda su zato odbijeni.
U ovo doba liturgijske godine, kada Sveta Majka Crkva slavi, po zapovijedi samoga Gospodina Isusa, svetkovinu Presvetoga Tijela Kristova (Corpus Christi), nalazimo jednu takvu jedinstvenu misu koja zaslužuje da bude oživljena u naše vrijeme: svetkovina Euharistijskog Srca Isusova, koja se slavi u četvrtak unutar oktave Presvetog Srca – to jest pretposljednjeg dana osmine.
Ovaj je blagdan prije nešto više od stotinu godina, 9. studenog 1921. godine, ustanovio papa Benedikt XV. Njegovo pravo – antifone, molitve, čitanja, čak, čini se, i predslovlje – izuzetno je lijepo, bogato materijalom za meditaciju. Za one koji imaju dnevni misal sv. Andrije, misa se nalazi na str. 1840. Radi lakšeg snalaženja, ovdje sam uključio stranice oltarnog misala iz 1952. tiskanog u New Yorku, kao i stranice Liber Usualis na dnu ovog članka.
S obzirom na ono što sam gore rekao, nitko se neće iznenaditi kada čuje da je ova misa, s trinaest sličnih, uklonjena iz misala iz 1962. dekretom izdanim 14. veljače 1961., nakon novog kodeksa iz 1960. rubrike Ivana XXIII. (Ovdje je ispričana cijela priča.) Razlozi navedeni za potiskivanje toliko su slabi i sumnjivi koliko se može zamisliti. Međutim, s osjećajem olakšanja primjećuje se da čak i dekret iz 1961. čini iznimke iz “doista posebnih razloga”. E sad, to je moj koncept otvorenog kraja! Uistinu poseban razlog danas je taj što živimo u razdoblju iznimne desakralizacije koja iziskuje povećanje pobožnosti prema otajstvima našega Gospodina, Gospe i svetaca. Štoviše, Benedikt XVI. dao nam je “sveto i veliko” načelo.[1] Takve mise pobožnosti ne trebaju nikakvo izvanjsko opravdanje za svoje oživljavanje. Opravdani su svojim autoritativnim uvodom, poviješću upotrebe i svojim intrinzičnim sadržajem: justificata in semetipsa. Štoviše, moglo bi se dodati da je Liber Usualis često uključivao pjesme za blagdan Euharistijskog Srca čak i nakon 1961., i, štoviše, da Baronijev misal, koji je, ako ništa drugo, pretjerano nalik na 1962., također uključuje pravila za to (vidi str. 1752). Ovdje se razaznaju jasne oznake sensus fidei fidelium.
U međuvremenu, u zemlji čudesa, američki biskupi najavili su “Nacionalnu euharistijsku obnovu” od 2022. do 2025. godine. Ovaj birokratski napor, koji će uključivati Euharistijski kongres vrijedan 28 milijuna dolara, osuđen je na neuspjeh sve dok se temeljni uzroci uobičajene euharistijske ravnodušnosti i nevjerice — naime, pričest koja se daje u ruke ljudima koji stoje u redu, pričest nezaređeni službenici i automatska pričest za sve, uključujući otvoreno zagovornike pobačaja – ostaju neriješeni.
A ova se zla ne mogu poništiti dok se ne riješi njihov temeljni uzrok, naime, oblik mise potpuno odgovarajući u svojim rubrikama i podložan izboru ad libitum svojih slavljenika. Zato će statistike, kad dođe 2025., pokazati iste depresivne rezultate kao i prije; osim što se sa sigurnošću može predvidjeti da će više katolika nego ikada pomagati u TLM-ovima. Tu se događa i odvijat će se euharistijsko oživljavanje koje planira Božja Providnost.
Ono što je potrebno nisu blistavo pakiranje, sinodalni procesi, dijeljenje i briga, uglađeni YouCats i ostala previše ljudska rješenja za koja je USCCB specijaliziran. Ono što je potrebno je i izazovnije i lakše dostupno: ponovno poniranje u mistične dubine Presvete Euharistije putem tradicionalnih liturgijskih obreda Crkve, zajedno s euharistijskim ozdravljenjem za grijehe počinjene protiv Gospodina u Presvetom Sakramentu… Ta je naknada, uostalom, bila razlog zašto je naš Gospodin zatražio, preko svete Margarete Marije Alacoque, poseban blagdan dan nakon osmine Tijelova, što danas nazivamo blagdanom Srca Isusova.
Riznica naše katoličke vjere već je prepuna svim sredstvima za popravak i obnovu. Nemojmo sjediti i jadikovati što su zli ljudi pokušali uzeti ovo blago; umjesto toga, ustanimo i budimo proaktivni u njihovom vraćanju.
-
Vijesti3 tjedna ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti7 dana ago
Spomen pohod na Jazovku: Obilježavanje zločina nad ranjenicima iz zagrebačkih bolnica, od strane partizana
-
Vijesti3 tjedna ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti2 tjedna ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti2 tjedna ago
Preminuo je Louis d’Alencourt ‘apostol posljednjih vremena’
-
Vijesti2 tjedna ago
UVIJEK ČETVRTKOM Blagdan Tijelova – što danas točno slavimo?
-
Vijesti3 tjedna ago
HRVATSTVO u Istri – iz prve ruke… kao i hrvatska stradanja
-
Vijesti3 tjedna ago
Kako je John Ford u svoje filmove unosio srce Isusovo