Connect with us

Vijesti

Imunolog Srećko Sladoljev ulazi u politiku: Kome se pridružio?

Published

on

Platformi Dosta pljačke, danas se pridružio poznati znanstvenik, imunolog i zviždač dr. Srećko Sladoljev, piše 24 sata.

“Doktor Sladoljev svakako je najpoznatiji zbog svog rada u Imunološkom zavodu, zbog dugogodišnjeg upozorenja na uništavanje Imunološkog zavoda, ali i zbog upozoravanja na prevare oko COVID 19”, rekao je Ivan Vilibor Sinčić i dodao:

“Drago mi je da se našoj platformi već ranije pridružila inicijativa Naša krv za naše zdravlje koja ima razrađen projekt kako obnoviti Imunološki zavod i to bez dodatnih novaca iz državnog proračuna”.

“Čujemo zadnjih dana gospodina Beroša i njegova obećanja o Imunološkom zavodu, to nije točno, on laže, gospodin Kujundžić je prije njega lagao, lagali su i svi prije njih. Ne samo da nisu ništa napravili nego je Imunološki iz godine u godinu sve više tonuo dok su ministri koji su se izmjenjivali postavljali svoje podobne direktore. Borili smo se i u dosadašnjim sazivima za Imunološki zavod, borit ćemo se i dalje”, rekao je Sinčić.

“Moja odluka za ulazak u politiku, odluka je od prije nekoliko dana kada sam pročitao slogan Hrvatske demokratske zajednice o sigurnoj Hrvatskoj. Ja bih rekao da mi trebamo sigurnost za sve, a ne samo za elitu. To je moj slogan”, izjavio je Dr. Srećko Sladoljev i dodao:

“Mojim ulaskom u Sabor narod će reći što misli o koruptivnoj politici stranaka koje se izmjenjuju već 30 godina, a i o mjerama koje su pokrenute za suzbijanje famozne nove bolesti koja je poznata po kašljanju i temperaturi i sa kojom umiru oni koji i inače trebaju umrijeti. Oni koji su zdravi niti ne znaju da su od te bolesti bolesni”.

“Cijeli moj život obilježen je ratom na terenu, ratom protiv korupcije. Dobio sam u životu čak 8 upozorenja pred izvanredni otkaz, preživio sam sva, a sve uprave su smijenjene. U posljednjih 30 godina niti jedna uprava nije doživjela kraj svog mandata. Ja sam doživio svoju mirovinu zato što sam bio ustrajan i zato što sam imao fokus, zato što sam govorio istinu, zato što sam znao za što se borim. Ja sam simbol naroda”, zaključio je.

“Iako sam sve bitke dobio ja nažalost nisam iskusio pobjedu protiv korupcije. Epicentra korupcije gdje sam sjedio jeste neman sa stotinu glava, tamo gdje odrežete jednu glavu odmah dvije ili tri narastu. Treba preseliti ratište u dvorište korupcije, izvorište korupcije, a to je nažalost i na našu sramotu Hrvatski sabor”, dodaje.

Ivan Lovrinović: Veliko mi je zadovoljstvo što je našoj platformi Dosta pljačke pristupio ugledni znanstvenik dr. Srećko Sladoljev. On je primjer čovjeka i znanstvenika koji nije savio kralježnicu kada su ju drugi savijali. Koji je govorio kada su drugi šutjeli i koji ponovno smogao snage da se uključi u borbu za jedno od najvažnijih neovisnosti, a to je zdravstvena neovisnost – rekao je Ivan Lovrinović i dodao:

“Svjedoci smo manipulacija na svim područjima, prodaji laži, ali kad se hoće i kad se zna, onda se i može. U svakom segmentu imamo po nekoliko ljudi popust Sladoljeva, ali oni su stjerani u kut jer su smetali. On je poruka, nas troje ovdje smo poruka da nismo svi savili kralježnicu”. Autor: dnevno

Vijesti

BiH Vrijeme za hrvatsku nacionalnu drskost?!

Published

on

U okolnostima kada bošnjački gazija sarajevskim studentima povjerava kako je pronašao poštenog Hrvata-nasljednika po svojoj mjeri, a pregovori HDZ-a, Trojke i SNSD-a sve više sliče na one kada se spašavala SFRJ, Hrvati moraju izići iz (dosadašnje) puke retorike i uzeti ono što im pripada.

Dragan Čović: „Ponosni smo što jesmo veliki narod u BiH“.

Piše: Josip Vričko, Katolički tjednik

Prije 13-14 godina, komentirajući političke okolnosti u Bosni i Hercegovini, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić kazao je, pomalo i prkosno, kako hrvatski narod nema fenomen kuhanja žabe – trpjet će samo do određenog trenutka. A, evo, danas, kada je političko ozračje u nas vjerojatno gore negoli je bilo kada je biskup Ratko posegnuo za ovom uistinu ilustrativnom prispodobom, podsjetimo na sindrom kuhane žabe.

Kada, dakle, žabu bacite u vruću vodu, ona bi refleksno skočila van zbog osjećaja topline, odnosno ugroženosti. Kada je pak stavite u hladnu vodu pa je postupno grijete, žaba će mirno čekati da ju skuhate.

Ima još „Komšića“…

Ukoliko uopće postoji ikakva dvojba u kojoj su Hrvati (trenutačno) poziciji, govor Željka Komšića na sarajevskom Fakultetu političkih nauka uoči ovogodišnjeg Dana neovisnosti, zorno pokazuje kako bi i taj bošnjački gazija i njegovo biračko tijelo, u konkretnom slučaju vrlo mlado, tu (hrvatsku) žabu najradije utopili. Odmah! Sad, u hladnoj ili vreloj vodi –  svejedno. Pitali su, naime, sarajevski studenti svoga dragoga gosta, štoviše zamjerili mu: zašto nije spremio nasljednika za iduće izbore, kada ode iz Predsjedništva, da BiH ima koga birati. „Nemojte biti uvjereni kako je to tako. Ali nemojte očekivati, ostale su dvije i pol godine do izbora, da sada govorim o tim stvarima, o tom potom. To je jedna od stvari o kojima razmišljam, neću da kažem da me muče. Mislim da sam pronašao pogodnu osobu. Ostaje mi samo da tu osobu uvjerim da krene u tom pravcu jer mislim kako može pobijediti“, poručio je Ljiljan Zlatni, što je, dakako, izazvalo egzaltiranost, gotovo domoljubni trans mladeži u multi-kulti bastionu podno Trebevića.

I dok je, eto, on tješio „sarajevsku budućnost“ najavom kako ima još „Komšića“, u Mostaru su HDZ, Trojka i SNSD, gotovo u „sudačkoj nadoknadi“, pokušavali ispuniti (briselske) uvjete kako bi sredinom travnja Europska unija konačno amenovala službeni početak pregovora s, više-manje, posljednjom pretendenticom u europskoj čekaonici. O nekoliko je zakona riječ, ali Izborni je, sudeći prema svim dosadašnjim vijestima sa sličnih summita u Sarajevu i/li Laktašima, ono što Hrvatima i Bošnjacima nikako ne ide od ruke. (Srbima je ionako svejedno.) Slijedom čega, a poglavito zbog činjenice kako prijeti realna opasnost da najbrojniji narod instalira „novog Komšića“ – k’o da (već) dvojica nisu dovoljna?! – evo još malo(g) vremeplova.

Nije fer, ali

„Ponosni smo što jesmo veliki narod u BiH. To treba čuti svatko tko misli da može u ime nas donositi odluke. Mi smo danas u prigodi da pošaljemo jasnu poruku, tu smo, razvijat ćemo se, graditi, unatoč pokušajima da nas se zaustavi. Mnogi su se potrudili da pokušaju odgoditi odluku najviše pravne instance države, da onemoguće ono što nam je Ustavni sud definirao – a to je hrvatskom narodu drugi neće birati predstavnike. Jer taj narod je dio BiH, ima svoj ponos, skupo je platio svoj opstanak. Predstavljanje hrvatskog naroda na svim administrativnim razinama vlasti u BiH ustavna je kategorija naše zemlje BiH. Ali koliko god se oni trudili različitim nastojanjima, iz onoga što je ostalo u zakonskim okvirima, kada je u pitanju izborno zakonodavstvoneće moći birati za nas“, naglasio je Dragan Čović 10. kolovoza 2018. na Dan Općine Široki Brijeg.

Lider najjače hrvatske stranke u BiH i dalje je na toj crti. Međutim, od njegova nadahnuta govora u Hercegovini ljutoj, Bošnjaci su još jedanput uspjeli instalirati svoga Hrvata u troglavi državni vrh. A u aktualnim okolnostima, sudeći makar po tomu koliko ovo pripetavanje oko ispunjavanja europske zadaće traje, između Trojke – probosanske kako su se samopromovirali – i SDA nema značajnije razlike u poimanju legitimnog predstavljanja u državi s dva entiteta i tri naroda.

Istina, (tzv.) probosanski lider Elmedin Konaković odmah je nakon posljednjih izbora, u brojnim intervjuima, kazao kako je izbor bošnjačkoga gazije i ustavan i zakonit – ali kako nije fer. Uz to, prisegnuo je, čak i hrvatskim medijima, kako je i osobno bio njegov fan te otkrio – za one koji su to ionako već znali – kako je plan bio da se SDP, preko eto takvog Hrvata, približi hrvatskom narodu u BiH, da se raširi u Hercegovini i Posavini.

Guvernerska manira

„U političkom smislu ne mislim da se učinilo išta dobro ili da je on napravio išta dobro što bi našoj djeci olakšalo budućnost. Također, Komšić je kroz vrijeme potpuno homogenizirao hrvatski narod oko HDZ-a, a politički pluralizam u hrvatskom narodu je vrlo slabo razvijen“, posuo se malo i pepelom taj bivši član SDA, koja je u dva navrata – uz potporu, doduše neslužbenu, Islamske zajednice u BiH – prepisala ovaj socijaldemokratski urnek pa svoga poštenog Hrvata instalirala u hrvatsku fotelju kad je god to mogla.

I nije, dakako, šokantno samo to što je Mostar dobio prefiks (mada…) – bosanski, nego ponajprije to što je zapadni dio toga grada anatemiran kao šovinistički. Baš, uostalom, kao što je u komunizmu (zapadna) Hercegovina stigmatizirana kao – ustaška. I sustavno zapostavljana u ex-SFRJ. Što u znatnoj mjeri baštini bošnjačka politika – uporno radeći Beograd od Sarajeva

Čović je inače kronični optimist glede bosanskohercegovačke europske perspektive. Dojam je, međutim, kako je u posljednje vrijeme (malo) pokoleban. Tako je početkom veljače upozorio kako se eto događa da se partneri usuglase, a onda neki od njih pregovaraju s nekim drugim. Nije, istina, precizirao koji su to drugi. No nije teško detektirati kako je riječ o strancima – zapadnim veleposlanstvima, tim i 30 godina nakon Daytona neizostavno važnim akterima pred i post izbornih procesa u nas. Uostalom, na gotovo svako, a osobito u kontekstu aktualnih sastanaka vladajućih stranka, spominjanje legitimnih predstavnika, oglašava se Veleposlanstvo SAD-a u BiH. Onako baš u sad već kronično guvernerskoj maniri.

I, ne samo to. Slučaj južna plinska interkonekcija, taj, po stavu HDZ-a, strateški interes hrvatskog naroda u BiH, govori kolika su očekivanja sarajevske političke (i ine) čaršije od Washingtona.

Bastion šovinizma?!

Nakon što su se 24. veljače u Zagrebu sastali hrvatski premijer Andrej Plenković, vlasnik (a i novinar) Face TV Senad Hadžifejzović uznemirio je svoje gledateljstvo: „Današnji sastanak Plenkovića i Čovića u Zagrebu je bitan, ali izjava nakon sastanka šokantna. Plenković je javno dao podršku Čoviću za Južnu gasnu-plinsku interkonekciju, ali pod Čovićevim uvjetima. Izjava Plenkovića je totalna kontra Amerikancima.“

Uz to, većina bošnjačkih medija zagrebački je sastanak sestrinskih stranaka sublimirala stavljajući (bezmalo) zajednički naslov: „Ovo se Amerikancima neće svidjeti!“ Gotovo, također, da i nema bošnjačkog portala ili novine koji nisu prenijeli, većina u cijelosti, tekst iz New York Timesa o izgradnji južne interkonekcije koja, veli taj list, izaziva etničke nesuglasice. I baš kao što je gazdu gore rečene televizije šokiralo zagrebačko suglasje Plenkovića i Čovića, tako je, ali uistinu, šokantan članak američkoga dnevnika u komu se uz ino kaže: „Lider bosanskih Hrvata Dragan Čović kaže kako podržava predloženi zapadni plinovod, ali želi ga staviti pod nadzor kompanije koju će voditi etnički Hrvati, umjesto postojećeg operatera plinovoda, BH Gasa sa sjedištem u Sarajevu, a koji vode Bošnjaci. Kompanija koju Čović želi stvoriti nalazila bi se u bosanskom gradu Mostaru, etnički mješovitom, ali dugom bastionu hrvatskog šovinizma“, piše NYT prije 15-ak dana.

Želje i pozdravi

I nije, dakako, ovdje šokantno što je Mostar dobio prefiks (mada…) – bosanski, nego to što je zapadni dio toga grada anatemiran kao šovinistički. Baš, uostalom, kao što je u komunizmu (zapadna) Hercegovina stigmatizirana kao – ustaška. I sustavno zapostavljana u ex-SFRJ. Što u znatnoj mjeri baštini bošnjačka politika – uporno radeći Beograd od Sarajeva – uz potporu tzv. međunarodne zajednice. Tako evo pregovori po FBiH sve više sliče onima iz ranih 1990-ih kada se sastančilo po zbratimljenim republikama kako bi se spasila Jugoslavija. A o čemu je, u biti, riječ, plastično je objasnio prvi u Hrvata na „slučaju plin“.

„…Postoje dva pitanja, jedno je opravdanost svega toga kako bi se strateški izbjegla ovisnost o bilo kome te da imate povezanost i s jedne, druge i treće strane. To poštujemo i želimo, ali ne želimo biti naivni. Ne bih želio da danas, sutra zbog političke krize netko zatvori plinovod iz Sarajeva u Posušju. Okolnosti su u BiH takve da moramo uvažavati entitetsku i županijsku nadležnost“, kazao je Čović, ponovno „šokirajući“ mnoge…

Za što, u biti, nije bilo razloga jer ovo oko (ne)puštanja, Sarajevo je nedavno (umalo) imalo prigodu osjetiti na svojoj koži. Posljednjeg se dana prošle godine oglasio Nedeljko Elek. „Upravo me zvao predsjednik Republike Srpske Dodik. Uvažavajući predsjednikov zahtjev, poduzeće Sarajevo-plin iz Istočnog Sarajeva neće sutra isključiti plin susjedima. Sretnu Novu godinu Sarajlijama želimo uz ruski plin od predsjednika Dodika i kolektiva iz Istočnog Sarajeva“, poručio je (malo…) ironično taj direktor Sarajevo-plina.

Dosta je gutanja

Na to je, dakle, mislio Čović kada je tumačio zašto „hrvatska strana“ inzistira na spoju plinskih mreža Hrvatske i BiH preko Zagvozda s odvojcima prema Mostaru i Travniku što bi ovoj zemlji omogućilo pristup LNG terminalu na Krku.

Nakon svega, spomenimo, a što je u stanovitoj mjeri u vezi i s onom žabom biskupa Ratka i s Čovićevim širokobriješkim nadahnućem, netom objavljenu studiju Sociologija hrvatskog društva dr. Ivana Burića, u kojoj autor, prepričajmo ga, uz ino poručuje kako Hrvati (ma gdje bili) moraju podići razinu pozitivne nacionalne drskosti, inovativnosti i prodornosti. Umjesto (samo) puke retorike. Kredibilitet povijesni i svaki drugi sigurno imaju, pa uistinu nema više potrebe – evo još jedne prispodobe iz životinjskog carstva – gutati žabe.

Zapravo „Komšiće“ – i/li slične mu evo najavljene nasljednike.

izvor: Nedjelja.ba

Continue Reading

Vijesti

Britanski parlamentarac Andrew Bridgen traži smrtnu kaznu za Bill Gatesa zbog zločina protiv čovječnosti…

Published

on

Britanski zastupnik Andrew Bridgen zatražio je da Bill Gates i “Covid elita“ dobiju smrtnu kaznu za navodne “zločine protiv čovječnosti” tijekom pandemije Covida – piše Antonio Klasić na Epoha portalu

Bridgen je uputio poziv tijekom zasjedanja parlamenta u Westminsteru ovog tjedna, navodeći da je uvijek bio protiv smrtne kazne, ali “događaji su me natjerali da preispitam svoj stav”

“Možemo li voditi raspravu o zločinima protiv čovječnosti i odgovarajućoj kazni za one koji produžavaju, kuju urotu i zataškavaju te zločine”, nastavio je Bridgen. “Zločini su toliko ozbiljni da bi konačna kazna mogla biti neophodna.” Pogledajte:

“Vladini čelnici diljem svijeta i drugi među njima sudjelovali su u nečemu što predstavlja izdaju javnosti”, izjavio je Bridgen odgovarajući na licemjernu repliku svoje kolegice Penny Mordaunt (koja je dugogodišnja članica WEF-a).

Bridgen je također kontaktirao načelnika metropolitanske policije Marka Rowleya kako bi organizirao trosatni sastanak na kojem će stručnjaci i zviždači pružiti dokaze da su kriminalne aktivnosti provodili najviši članovi vlade i državne službe u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Prošlog je tjedna Bridgen otkrio da mu je viši ministar u britanskoj vladi rekao detalje plana korištenja turbo-raka za depopulaciju svijeta.

Bridgen je objasnio da se incident dogodio u čajani u Westminsterskom parlamentu, gdje mu je neimenovani viši ministar rekao da će “brzo umrijeti od raka” jer je bio prevaren da uzme cjepivo tijekom pandemije.

“Možete reći što god želite”, rekao je ministar Bridgenu. “Nije važno. Vi ste cijepljeni. Uskoro ćete umrijeti od raka.

Bridgen je bio zastupnik za sjeverozapadni Leicestershire od 2010. Postao je istaknuti glas u borbi protiv globalističkog autoritarizma u Ujedinjenom Kraljevstvu, prosvjedujući protiv obaveznog cjepiva protiv Covida, karantena i obveznog nošenja maski.

Bridgenovo pravodobno upozorenje o vrtoglavom porastu smrti od raka uslijed cjepiva mRNA dolazi u trenutku kada zaposlenici Pfizera počinju širiti vijest o prijevari.

Prema Pfizerovom insajderu koji upozorava da je svatko cijepljen mRNA hodajuća tempirana bomba koja čeka da eksplodira. Pogledajte video:

izvor: Epoha.com.hr

Continue Reading

Vijesti

Podcast Velebit – Zdenko Lozo: Tko su ruski igrači u Hrvatskoj?

Published

on

Gost u Podcastu Velebit je novinar i geopolitički analitičar Zdenko Lozo.

Tijekom služenja vojnog roka u Bijeljini 1986. godine, uhićen je od KOS-a i suđen na Vojnom sudu u Sarajevu na 2 godine zatvora. Istragu je vodio general Aca Vasiljević.

Sudionik je Domovinskog rata u operacijama od Kupresa, Zapadne Bosne i Južnog sektora do Oluje. Nakon osamostaljenja je radio u HIS-u, a potom u SOA-i kao analitičar za gospodarske analize i energetiku, te s njom povezane transportne pravce i skladištenje, preradu, eksploataciju, istraživanje, prodaju ugljikovodika i analizu ruskih planova energetskog pokoravanja Europe.

Zajedno s Tomislavom Jonjićem uređivao je Imotsku krajinu i 7Dnevno. Objavljuje u portalima Kamenjar i Dalmacija danas.

– Sve o energetici kao geopolitici.

– Ruska priča na Balkanu i u RH te u Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj i Sloveniji. Njene namjere i uspjesi penetracije.

– Milanović kao ruska marioneta. Način njihova targetiranja, pridobivanja i financiranja.

– Hrvatske energetske kompanije INA, HEP, JANAF i Plinacro.

– Političke stranke, poglavito tzv. desnica. Načina nastajanja, planovi, gazde…

– Svjetski geopolitički tektonski pomaci.

Pogledajte i poslušajte na Podcastu Marka Juriča i Projekta Velebit

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved