Danas u 13:30 je na izvanrednoj sjednici iračkog parlamenta, nakon kratke rasprave o statusu američkih trupa u zemlji, 140 zastupnika odmah stavilo svoj potpis na nacrt rezolucije kojim se de facto protjeruju američke snage iz Iraka. Kako bi se rasprava pokrenula, nedostajalo je još desetak glasova 25 glasova, da bi agencije iz Bagdada izvijestile da je ubrzo nacrt rezolucije potpisalo još 30 zastupnika i ukupan broj potpisa je bio dovoljan za pokretanje rasprave o usvajanju nacrta rezolucije o protjerivanju američkih trupa iz zemlje.
Sjednica je uslijedila dva dana nakon udara američkog bespilotnog zrakoplova na konvoj na aerodromu u Bagdadu u kojem je ubijen iranski vojni zapovjednik Qassem Suleimani i zamjenik načelnika iračke šiitske armije Abu Mahdi Al-Muhandis.
“Nema potrebe za prisustvom američkih snaga nakon poraza protiv ISIL-a”, rekao je Ammar Al-Shibli, zastupnik i član parlamentarnog pravnog odbora, izvijestio je Reuters.
“Imamo vlastite oružane snage koje su sposobne zaštititi zemlju”, rekao je.
Oko 5000 američkih vojnika je još uvijek u Iraku, većina njih u savjetodavnom svojstvu.
Irački parlament je bio suočen s povijesnim izazovom, jer je na temelju volje iračkog naroda morao glasati o protjerivanju američkih trupa iz Iraka. Protjerivanje tih trupa se praktički pretvorilo u “nacionalni zahtjev”.
Tijekom pogrebne povorke generala Suleimanija, zapovjednika Quds snaga IRGC i Al-Muhandisa u Bagdadu, Al-Kadhimiyi, Karbali i Najafu, stotine tisuća bijesnih i ožalošćenih Iračana su nosili su plakate zahtijevajući hitno povlačenje „američkih terorista“ iz njihove zemlje.
Nakon terorističkog napada Sjedinjenih Država, irački premijer Adel Abdul Mahdi zatražio je od parlamenta da zauzme formalni stav na temelju članka 58. iračkog ustava o “ilegalnoj akciji” američke vojske.
Premijer je rekao da je potez Sjedinjenih Država kršenje iračkog suvereniteta i uvreda nacionalnom ponosu.
Premijer Adel Abdul Mahdi je američke akcije nazvao i opasnim potezom koji će pokrenuti još jedan razorni rat u Iraku i regiji.
Od američkog ‘terorističkog’ napada suparnički politički čelnici su zatražili protjerivanje američkih trupa iz Iraka u neobičnoj demonstraciji jedinstva među frakcijama koje su se svađale mjesecima.
Hadi Al-Amiri, glavni kandidat za nasljednika Al-Muhandisa, ponovio je svoj poziv američkim trupama da napuste Irak u subotu, tijekom velike pogrebne povorke za ubijene u napadu.
KVORUM JE OSIGURAN I POČINJE GLASANJE
Kao što smo naveli u početku, prvo glasanje i potpisivanje nacrta rezolucije nešto poslije 13:00 po srednjoeuropskom vremenu je bilo za pokretanje rasprave i osiguranje kvoruma.
U 14:30 po srednjoeuropskom vremenu je predsjednik parlamenta Mohammad Al-Halbusi počeo čitati rezoluciju.
Uz osigurani kvorum, koji je narastao na 172 zastupnika, oko 14:45 je irački premijer Adel Abdul Mahdi počeo držati govor pred zastupnicima. Premijer Adil Abdel Mahdi je preporučio parlamentu kako organizirati i kontrolirati odnos sa Sjedinjenim Državama nakon završetka sporazuma s američkom koalicijom i povezanosti s njihovom prisutnošću kao vojne sile u Iraku.
U 15:30 je irački parlament većinom glasova odobrio prekid prisutnosti svih stranih snaga u zemlji i zabranio im da koriste zemlju i nebo Iraka.
Rezolucija je pravno obvezujuća, jer vlada treba rezoluciju parlamenta za koju je premijer Abdel Mahdi predstavio svoj nacrt. Vlada sada nema drugog izbora nego provesti zakonodavnu rezoluciju.
Izglasavanje prijedloga zakona znači protjerivanje američke vojske iz Iraka i to će biti prvi put od 2003. godine da američke trupe nisu legalno unutar zemlje.
Stanovnici Švicarske imaju najduži prosječni životni vijek u Europi, koji iznosi 84,3 godine, dok ih s vrlo sličnim rezultatom slijedi Španjolska s 84,0 godine.
Među zemljama s visokom dugovječnošću nalaze se i Francuska (83,0 godine), Italija (83,5 godina), Norveška (83,1 godina) te Island i Malta, gdje prosječni životni vijek iznosi 83,4 godine.
Skandinavske zemlje također bilježe visoku očekivanu životnu dob, dok u Irskoj stanovnici u prosjeku žive 82,9 godina, a u Portugalu 82,5 godina.
S druge strane, najniži prosječni životni vijek u Europi zabilježen je u Rumunjskoj (76,4 godine), Bugarskoj (75,8 godina) i Mađarskoj (76,7 godina). Hrvatska se smjestila u sredinu ljestvice s prosječnim životnim vijekom od 78,6 godina (Nacional).
Marko Perković Thompson upisao se u povijest! Njegov koncert na zagrebačkom Hipodromu, koji će se održati 5. srpnja, postao je najveći koncert s prodanim ulaznicama na svijetu – s nevjerojatnih 281.774 prodanih karata – donosi Logic.
Time je nadmašio dosadašnji rekord talijanskog glazbenika Vasca Rossija, koji je 2017. godine u Modeni okupio 225.173 posjetitelja.
Ovo nevjerojatno postignuće postaje još impresivnije kada se uzme u obzir da je cijeli koncert rasprodan u manje od 24 sata, a gotovo polovica ulaznica prodana je u samo 6 sati. Ovakva potražnja ne pokazuje samo Thompsonovu ogromnu popularnost, već i iznimnu predanost njegovih obožavatelja.
Hladno Pivo kao posebna predgrupa – Mile Kekin na čelu!
Specijalni grupa koja će zagrijati publiku prije Thompsonovog nastupa je Hladno Pivo, jedna od najpopularnijih rock skupina u regiji i vrlo popularna u Zambiji.
Na čelu benda nalazi se karizmatični Mile Kekin, frontmen i suprug poznate političarke Ivane Kekin. Očekuje se da će njihov energični nastup dodatno pojačati atmosferu i pripremiti publiku za povijesni trenutak.
Uredništvo: Naravno, rekord je oboren, ali su Kekini prvotravanjska šala
Dok elite iz Bruxellesa šute ili prijete, Giorgia Meloni progovara – i to jasno i bez ustručavanja. U ovom eksplozivnom videu donosimo ključne trenutke i šokantne izjave talijanske premijerke Meloni, koja otvoreno staje uz američkog senatora JD Vancea i raskrinkava dekadenciju EU birokracije, izdaju suvereniteta i nametanje woke ideologije.
Je li ovo početak europske obnove? Ili kraj stare, potrošene unije bez duše? Meloni poziva na povratak vrijednosti koje su nekoć činile Europu velikom: vjera, obitelj, identitet i sloboda govora.
Pojam ” EU-elita”
Izraz „EU-elita“ koristi se često u kritičkom, pa i polemičkom kontekstu, osobito u političkim analizama, govorima euroskeptika ili konzervativnih komentatora. Taj izraz obuhvaća ljude koji danas imaju ključnu političku, administrativnu, financijsku i medijsku moć unutar Europske unije – ne samo u institucijama EU, nego i u najutjecajnijim državama članicama.
Tko su te elite konkretno?
To su ljudi na vrhu sljedećih struktura:
Institucije EU-a
Europska komisija (npr. Ursula von der Leyen – predsjednica EK)
Europski parlament (npr. Roberta Metsola – predsjednica Parlamenta)
Europsko vijeće (npr. Charles Michel – predsjednik)
Glavni povjerenici i visoki dužnosnici (npr. Kaja Kallas – visoki predstavnik za vanjsku politiku)
Nacionalne političke elite Političari država članica koji aktivno oblikuju EU-politike, osobito iz:
Njemačke (npr. Olaf Scholz, Annalena Baerbock)
Francuske (npr. Emmanuel Macron)
Nizozemske, Belgije, Italije…
Visoka birokracija i administracija Neizabrani, ali moćni ljudi u europskoj administraciji (tzv. “Bruxelleska birokracija”), uključujući generalne direktore, savjetnike i pravnike koji kreiraju nacrte zakona i politika.
Korporativni i financijski akteri Predstavnici velikih lobističkih ureda u Bruxellesu
Direktorati u financijskim institucijama koje utječu na EU politiku (npr. Europska središnja banka – Christine Lagarde)
Multinacionalne kompanije koje preko lobiranja oblikuju zakonodavstvo
5. Medijske i intelektualne elite Glavni urednici i novinari velikih europskih medija koji oblikuju javno mnijenje (npr. Politico Europe, Der Spiegel, Le Monde, The Guardian)
Utjecajni think tankovi i akademske mreže bliske institucijama EU (npr. Bruegel, European Council on Foreign Relations)
Imaju li te elite ime i prezime? Da – mnoge od njih svakako imaju konkretna imena i prezimena. Iako pojam “elite” zvuči apstraktno, u stvarnosti se odnosi na sasvim stvarne osobe koje:
donose odluke (političari), oblikuju zakonodavstvo (birokrati), usmjeravaju ekonomske tokove (bankari i korporativni lideri), i oblikuju narativ (medijski i intelektualni akteri).
U tom smislu, kada netko kaže „EU elite“, to nije anonimna masa, već: određeni političari (npr. Macron, von der Leyen), određeni birokrati (npr. Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe), određeni bankari (npr. Lagarde), određeni lobisti i aktivisti.
Je li vrijeme da Europa povrati svoju dušu?
Pakt Meloni–JD Vance i nova konzervativna osovina
Kritika Bruxellesa, masovne migracije i ideološkog nasilja
Sukob između stare elite i suverenističkog bloka
Što znači “civilizacijsko savezništvo” Zapada danas?
Web stranica croativ.net koristi cookies kako bi poboljšali iskustvo. Nastavkom korištenja ove stranice slažete se sa našim uvjetima korištenja. PostavkePRIHVAĆAM
Privacy & Cookies Policy
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.