Connect with us

Vijesti

NAPETO! Irački parlament zakonom traži „odlazak američke vojske iz zemlje“

Published

on

Danas u 13:30 je na izvanrednoj sjednici iračkog parlamenta, nakon kratke rasprave o statusu američkih trupa u zemlji, 140 zastupnika odmah stavilo svoj potpis na nacrt rezolucije kojim se de facto protjeruju američke snage iz Iraka. Kako bi se rasprava pokrenula, nedostajalo je još desetak glasova 25 glasova, da bi agencije iz Bagdada izvijestile da je ubrzo nacrt rezolucije potpisalo još 30 zastupnika i ukupan broj potpisa je bio dovoljan za pokretanje rasprave o usvajanju nacrta rezolucije o protjerivanju američkih trupa iz zemlje.

Sjednica je uslijedila dva dana nakon udara američkog bespilotnog zrakoplova na konvoj na aerodromu u Bagdadu u kojem je ubijen iranski vojni zapovjednik Qassem Suleimani i zamjenik načelnika iračke šiitske armije Abu Mahdi Al-Muhandis.

“Nema potrebe za prisustvom američkih snaga nakon poraza protiv ISIL-a”, rekao je Ammar Al-Shibli, zastupnik i član parlamentarnog pravnog odbora, izvijestio je Reuters.

“Imamo vlastite oružane snage koje su sposobne zaštititi zemlju”, rekao je.

Oko 5000 američkih vojnika je još uvijek u Iraku, većina njih u savjetodavnom svojstvu.

Irački parlament je bio suočen s povijesnim izazovom, jer je na temelju volje iračkog naroda morao glasati o protjerivanju američkih trupa iz Iraka. Protjerivanje tih trupa se praktički pretvorilo u “nacionalni zahtjev”.

Tijekom pogrebne povorke generala Suleimanija, zapovjednika Quds snaga IRGC i Al-Muhandisa u Bagdadu, Al-Kadhimiyi, Karbali i Najafu, stotine tisuća bijesnih i ožalošćenih Iračana su nosili su plakate zahtijevajući hitno povlačenje „američkih terorista“ iz njihove zemlje.

Nakon terorističkog napada Sjedinjenih Država, irački premijer Adel Abdul Mahdi zatražio je od parlamenta da zauzme formalni stav na temelju članka 58. iračkog ustava o “ilegalnoj akciji” američke vojske.

Premijer je rekao da je potez Sjedinjenih Država kršenje iračkog suvereniteta i uvreda nacionalnom ponosu.

Premijer Adel Abdul Mahdi je američke akcije nazvao i opasnim potezom koji će pokrenuti još jedan razorni rat u Iraku i regiji.

Od američkog ‘terorističkog’ napada suparnički politički čelnici su zatražili protjerivanje američkih trupa iz Iraka u neobičnoj demonstraciji jedinstva među frakcijama koje su se svađale mjesecima.

Hadi Al-Amiri, glavni kandidat za nasljednika Al-Muhandisa, ponovio je svoj poziv američkim trupama da napuste Irak u subotu, tijekom velike pogrebne povorke za ubijene u napadu.

KVORUM JE OSIGURAN I POČINJE GLASANJE

Kao što smo naveli u početku, prvo glasanje i potpisivanje nacrta rezolucije nešto poslije 13:00 po srednjoeuropskom vremenu je bilo za pokretanje rasprave i osiguranje kvoruma.

U 14:30 po srednjoeuropskom vremenu je predsjednik parlamenta Mohammad Al-Halbusi počeo čitati rezoluciju.

Uz osigurani kvorum, koji je narastao na 172 zastupnika, oko 14:45 je irački premijer Adel Abdul Mahdi počeo držati govor pred zastupnicima. Premijer Adil Abdel Mahdi je preporučio parlamentu kako organizirati i kontrolirati odnos sa Sjedinjenim Državama nakon završetka sporazuma s američkom koalicijom i povezanosti s njihovom prisutnošću kao vojne sile u Iraku.

U 15:30 je irački parlament većinom glasova odobrio prekid prisutnosti svih stranih snaga u zemlji i zabranio im da koriste zemlju i nebo Iraka.

Rezolucija je pravno obvezujuća, jer vlada treba rezoluciju parlamenta za koju je premijer Abdel Mahdi predstavio svoj nacrt. Vlada sada nema drugog izbora nego provesti zakonodavnu rezoluciju.

Izglasavanje prijedloga zakona znači protjerivanje američke vojske iz Iraka i to će biti prvi put od 2003. godine da američke trupe nisu legalno unutar zemlje.

The National

Vijesti

ŽIVOTNI VIJEK u europskim državama: GDJE SE najdulje živi?

Published

on

Stanovnici Švicarske imaju najduži prosječni životni vijek u Europi, koji iznosi 84,3 godine, dok ih s vrlo sličnim rezultatom slijedi Španjolska s 84,0 godine.

Među zemljama s visokom dugovječnošću nalaze se i Francuska (83,0 godine), Italija (83,5 godina), Norveška (83,1 godina) te Island i Malta, gdje prosječni životni vijek iznosi 83,4 godine.

Skandinavske zemlje također bilježe visoku očekivanu životnu dob, dok u Irskoj stanovnici u prosjeku žive 82,9 godina, a u Portugalu 82,5 godina.

S druge strane, najniži prosječni životni vijek u Europi zabilježen je u Rumunjskoj (76,4 godine), Bugarskoj (75,8 godina) i Mađarskoj (76,7 godina). Hrvatska se smjestila u sredinu ljestvice s prosječnim životnim vijekom od 78,6 godina (Nacional).

Continue Reading

Vijesti

Hladno Pivo kao predgrupa Thompsonovom rekordnom koncertu! Uzbudila se i Ivana Kekin…

Published

on

Marko Perković Thompson upisao se u povijest! Njegov koncert na zagrebačkom Hipodromu, koji će se održati 5. srpnja, postao je najveći koncert s prodanim ulaznicama na svijetu – s nevjerojatnih 281.774 prodanih karata – donosi Logic.

Time je nadmašio dosadašnji rekord talijanskog glazbenika Vasca Rossija, koji je 2017. godine u Modeni okupio 225.173 posjetitelja.

Ovo nevjerojatno postignuće postaje još impresivnije kada se uzme u obzir da je cijeli koncert rasprodan u manje od 24 sata, a gotovo polovica ulaznica prodana je u samo 6 sati. Ovakva potražnja ne pokazuje samo Thompsonovu ogromnu popularnost, već i iznimnu predanost njegovih obožavatelja.

Hladno Pivo kao posebna predgrupa – Mile Kekin na čelu!

Specijalni grupa koja će zagrijati publiku prije Thompsonovog nastupa je Hladno Pivo, jedna od najpopularnijih rock skupina u regiji i vrlo popularna u Zambiji.

Na čelu benda nalazi se karizmatični Mile Kekin, frontmen i suprug poznate političarke Ivane Kekin. Očekuje se da će njihov energični nastup dodatno pojačati atmosferu i pripremiti publiku za povijesni trenutak.


Uredništvo: Naravno, rekord je oboren, ali su Kekini prvotravanjska šala

Continue Reading

Vijesti

ŠOKANTNO! Giorgia Meloni: Budućnost kontinenta ne će pisati neizabrani birokrati u Bruxellesu nego građani i vođe, koji ih slušaju

Published

on

Dok elite iz Bruxellesa šute ili prijete, Giorgia Meloni progovara – i to jasno i bez ustručavanja. U ovom eksplozivnom videu donosimo ključne trenutke i šokantne izjave talijanske premijerke Meloni, koja otvoreno staje uz američkog senatora JD Vancea i raskrinkava dekadenciju EU birokracije, izdaju suvereniteta i nametanje woke ideologije.

Je li ovo početak europske obnove? Ili kraj stare, potrošene unije bez duše?
Meloni poziva na povratak vrijednosti koje su nekoć činile Europu velikom: vjera, obitelj, identitet i sloboda govora.

Pojam ” EU-elita”

Izraz „EU-elita“ koristi se često u kritičkom, pa i polemičkom kontekstu, osobito u političkim analizama, govorima euroskeptika ili konzervativnih komentatora. Taj izraz obuhvaća ljude koji danas imaju ključnu političku, administrativnu, financijsku i medijsku moć unutar Europske unije – ne samo u institucijama EU, nego i u najutjecajnijim državama članicama.

Tko su te elite konkretno?

To su ljudi na vrhu sljedećih struktura:

  1. Institucije EU-a

Europska komisija (npr. Ursula von der Leyen – predsjednica EK)

Europski parlament (npr. Roberta Metsola – predsjednica Parlamenta)

Europsko vijeće (npr. Charles Michel – predsjednik)

Glavni povjerenici i visoki dužnosnici (npr. Kaja Kallas – visoki predstavnik za vanjsku politiku)

  1. Nacionalne političke elite
    Političari država članica koji aktivno oblikuju EU-politike, osobito iz:
  • Njemačke (npr. Olaf Scholz, Annalena Baerbock)
  • Francuske (npr. Emmanuel Macron)
  • Nizozemske, Belgije, Italije…
  1. Visoka birokracija i administracija
    Neizabrani, ali moćni ljudi u europskoj administraciji (tzv. “Bruxelleska birokracija”), uključujući generalne direktore, savjetnike i pravnike koji kreiraju nacrte zakona i politika.
  2. Korporativni i financijski akteri
    Predstavnici velikih lobističkih ureda u Bruxellesu

Direktorati u financijskim institucijama koje utječu na EU politiku (npr. Europska središnja banka – Christine Lagarde)

Multinacionalne kompanije koje preko lobiranja oblikuju zakonodavstvo

5. Medijske i intelektualne elite
Glavni urednici i novinari velikih europskih medija koji oblikuju javno mnijenje (npr. Politico Europe, Der Spiegel, Le Monde, The Guardian)

Utjecajni think tankovi i akademske mreže bliske institucijama EU (npr. Bruegel, European Council on Foreign Relations)

Imaju li te elite ime i prezime?
Da – mnoge od njih svakako imaju konkretna imena i prezimena. Iako pojam “elite” zvuči apstraktno, u stvarnosti se odnosi na sasvim stvarne osobe koje:

donose odluke (političari),
oblikuju zakonodavstvo (birokrati),
usmjeravaju ekonomske tokove (bankari i korporativni lideri),
i oblikuju narativ (medijski i intelektualni akteri).

U tom smislu, kada netko kaže „EU elite“, to nije anonimna masa, već:
određeni političari (npr. Macron, von der Leyen),
određeni birokrati (npr. Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe),
određeni bankari (npr. Lagarde),
određeni lobisti i aktivisti.

Je li vrijeme da Europa povrati svoju dušu?

  • Pakt Meloni–JD Vance i nova konzervativna osovina
  • Kritika Bruxellesa, masovne migracije i ideološkog nasilja
  • Sukob između stare elite i suverenističkog bloka
  • Što znači “civilizacijsko savezništvo” Zapada danas?

Talita Orešković, yt kanal MarsoniaNews

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved