Možda su Mustač i Perković pomogli 90-ih Hrvatskoj, ali bolje epizode života nikada ne brišu one mučne i negativne iz kojih postoji moralan izlaz, a to je da se prizna grijeh, pokaje i zatraži oprost. Perković i Mustač nikada se nisu suočili sa svojom mračnom prošlosti, nego su do zadnje kapi krvi branili ne samo svoje nekadašnje uloge, nego i sustav iz kojega su proistekli, pa su i odgovornost i za užasno ubojstvo i Đurekovića, a vjerojatno nedugo poslije i njegova jedinog sina Damira, kao i sva druga ubojstva, prebacivali su na tzv. ekstremnu hrvatsku emigraciju.
Može se, dakako, tražiti milost i za one koji ne uspijevaju proći taj proces unutarnjega samopročišćenja, ali onda to mora postati načelo koje vrijede za sve…
Ali ovo je zemlja u kojoj nema načela pa se Hrvati desetljećima progone i osuđuju na drakonske kazne za stvarne i izmišljene zločine, a za zastrašujuće zločine nad Hrvatima već sto godina nikada nitko nije odgovarao, a kada se dogodi da to učini neko strano sudstvo, kao u ovom slučaju, onda se traži milost, nešto što za hrvatske osuđenike nitko nikada nije tražio…
“Partizanski sudac Ranogajec tražio je uhićenje i popa Dukljanina – i taj ima svoju ulicu!”
Ovo je zemlja u kojoj Mile Budak ne smije imati ulicu, a Jure Francetić ni grob, premda im nitko nikada nije dokazao ni osudio za bilo kakav zločin, a oficir JNA Vladimir Ranogajec koji je potpisao smrtnu presudu ne samo čuvenome hrvatskome patologu Ljudevitu Juraku, nego za još oko pet tisuća nedužnih osoba, ima je u glavnome gradu. (“Partizanski sudac Vlado Ranogajec tražio je uhićenje i popa Dukljanina iz 12. stoljeća”)
Ovo je zemlja u kojoj se ni nakon godinu dana od popisa stanovništva ne zna broj Srba.
Ovo je zemlja u kojoj se ne smije znati koliko godina imaju umirovljenici partizani kojih je oko tisuću, premda je od svršetka toga rata prošlo čak 77 godina, ovo je zemlja u kojoj se ne smije znati ni koliko su prosječno stare njihove udovice kojih je oko pet tisuća i nasljeđuju, kao u plemstvu, njihove mirovine…
Ovo je zemlja u kojoj se ne smije znati kolikom broju agresora, a ne samo Savi Štrpcu, Hrvatska isplaćuje mirovinu i za godine ratovanja protiv Hrvatske.
Ovo je zemlja koja ne zna ni koliko je potrebno potpisa na referendumu da bi bio legalan.
Ovo je zemlja u kojoj se elita klanja tuđim nedokazanim i nepostojećim žrtvama čak i nad praznim jamama, ali izbjegava odati počast žrtvama vlastitoga naroda koje izviru iz svakoga kvadrata zemlje natopljene hrvatskom krvlju.
To je dugotrajni stoljetni destruktivni antihrvatski proces u koji se uklapa i ovo traženje oprosta ubojicama Hrvata.
Generali potpisnici pristali su na podmukli stereotip koji se prakticira u politici kako bivše Jugoslavije tako i današnje samostalne Hrvatske da su Hrvati vječni krivci i da za njih nema ni pravde, ni oprosta, ni milosti jer su tobože na pogrešnoj strani povijesti, a svi oni koji su ih zatirali su tobože vječni pravednici kojima se može i oprostiti prošlost jer su navodno na pravoj strani povijesti.
Hrvatska se stidi svojih generala…
U tom smislu ogorčenje javnosti ovim Nobilovim i generalskim pismom možda je još više krik iz dubine očaja jedne nacije protiv stoljetne izopačenosti i nepravde, političkoga i duhovnoga ugnjetavanja, nego što je refleks protiv samih besramnih generala i udbaškoga dvojca. Narod je možda u generalima još i vidio jednu od zadnjih crta obrane nacionalnoga ponosa, ali sada je i ona pala i generali preko noći postadoše nacionalna sramota. Hrvatska ih se danas stidi.
Kad se idoli ruše, oni ne padaju polako nego strmoglavo, napisao je Nietzsche. Bilo je i vrijeme za to jer je hrvatski narod predugo bio žrtva zablude o lažnim legendama i veličinama, od koji su neki izdali narod mnogo prije od ovoga potpisa potpore ubojicama, samo to puk nije htio vidjeti. Zato je ovo možda i trenutak otrežnjenja: ljudi se trebaju identificirati s idejom svoje domovine, a s ne pojedincima koji tu ideju zlorabe.
Još važnije je spoznati duboki nehumani i stoljetni proces ubijanja Boga u Hrvata, dio kojega su, svjesno ili nesvjesno, potpisnici generali te mu se suprotstaviti novim nacionalnim preporodom i romantizmom, pojedinačno i kolektivno.
Bivši saborski zastupnik, general Ante Prkačin u jednom prošlogodišnjem Podcastu Bura govorio je o budućnosti, sadašnjosti i prošlosti BiH. Istaknuo je kako ovakva BiH nema smisla ni budućnosti te kako je nužno drastično promijeniti situaciju u BiH.
Interesi BiH i hrvatskog naroda u BiH su često dijametralno suprotni, rekao je, te dodao kako su Hrvatska i BiH jedinstveni geopolitički prostor. Govoreći o naravi rata u BiH, istaknuo je kako se u BiH dogodio i građanski rat i agresija Srbije ali kako je građanski rat bio neusporedivo žešći. Također, govorio je o razlikama između rata u Hrvatskoj i BiH te o ulozi Srba u tim ratovima.
Otkrio je i zašto voli Bošnjake kao narod te zbog čega je uvijek bio i danas jest blagonaklon prema tom bh. narodu. Govorio je i o razlikama između Bošnjaka i Bosanaca te o svom dobrom odnosu s akademikom Suadom Kurtćehajićem.
Namjera je bila, objasnio je, da se pod imenom Bošnjaci integriraju svi muslimani s prostora bivše Jugoslavije u jedan nacionalni korpus. No, veli kako je protokom vremena tu nastao problem jer danas treba na drugi način graditi BiH.
Govorio je o tomu kako akademik Kurtćehajić pokušava sad “prevesti” dovoljan broj Bošnjaka u nacionalne Bosance kako bi se stvorile pretpostavke za izgradnju građanske BiH. Problem u tom procesu je, veli, što se tomu opire jak muslimanski faktor.
Iznio je i pikanteriju kako je noć prije snimanja podcasta, u Sarajevu s akademikom Kurtćehajićem u striptiz baru raspravljao o povijesnim temama.
“One se vrte a nas dva pametujemo”, rekao je te dodao kako je “barska ptica”.
Prkačin je u razgovoru s urednikom i voditeljem Podcasta Bura Juricom Gudeljom naveo i kako se pojavljivanje Željka Komšića najviše razbija o glavu upravo Bošnjacima jer njegova pojava dovodi do erodiranja države BiH.
Također, osvrnuo se i na ulogu međunarodnog faktora u BiH, posebice Washingtona i Bruxellesa, kazavši kako su u BiH napravili nesagledive greške.
U dijelu emisije u kojem se osvrnuo na povijest BiH, Hrvatske i Srbije, između ostaloga, rekao je kako BiH nikad nije bila povijesna država. Naveo je i kako je Bošnjacima najlakše vladati, posebice u odnosu na Srbe ali i Hrvate. Stoga je potrebno “razbiti” bošnjačku akademsku zajednicu za koju smatra da nije kvalitetna.
Istaknuo je i kako srpski nacionalistički pokret najuspješniji nacionalistički projekt u povijesti jer su “Srbi iz ničega stvorili i naciju i državu”. Naveo je i razloge zbog kojih Srbi nisu bježali pred naletom Osmanlija.
Govoreći o bošnjačkom nacionalizmu, ocijenio je kako bi moglo doći do unutarbošnjačkog sukoba između sekularnog i muslimanskog elementa. BiH se lako može urediti, dodao je, ako međunarodni faktor to želi.
Objasnio je zašto se razočarao u Domovinski pokret, iznio planove za predstojeće parlamentarne izbore u Hrvatskoj te implicitno najavio povratak u politiku bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.
Također, iznio i svoje mišljenje o Zlatku Hasanbegoviću, Andreju Plenkoviću, Gordanu Grliću Radmanu, Gordanu Jandrokoviću i drugim ličnostima iz svijeta politike.
Američki predsjednik Donald Trump zatražio je od svojih savjetnika da zauzmu oštriji stav prema carinama dok se administracija priprema za veliki zaokret u globalnom trgovinskom ratu, objavio je Washington Post u subotu, pozivajući se na četiri upućena izvora, piše HRT.
Unatoč pozivima saveznika s Wall Streeta i Capitola da se toj problematici pristupi na drugačiji način, Trump inzistira na sveobuhvatnim trgovinskim mjerama kojima želi preoblikovati američko gospodarstvo, navodi Washington Post, prenosi Reuters.
Prema istom izvoru, Trump neprestano naglašava svojim savjetnicima da želi nastaviti s pojačavanjem trgovinskih mjera, a u posljednje vrijeme ponovno je oživio ideju o univerzalnoj carini koja bi se primjenjivala na većinu uvoza, bez obzira na zemlju podrijetla.
Trump je, prema Washington Postu, izrazio žaljenje što tijekom prvog mandata nije uveo opsežnije carine te krivi savjetnike koji su ga nagovorili da odustane od tog plana. Ipak, nije posve jasno koliko ozbiljno se razmatra ideja o univerzalnoj carini.
Predsjednik Trump je uvjeren da carine koriste SAD-u vraćanjem radnih mjesta u proizvodnji i povećanjem državnih prihoda za milijarde dolara, piše Washington Post.
U petak je Trump izjavio da je spreman sklapati dogovore s državama koje žele izbjeći američke carine, ali da će takvi sporazumi biti mogući tek nakon što njegova administracija 2. travnja objavi recipročne mjere.
Koncert Marka Perkovića Thompsona, koji će se održati 5. srpnja na zagrebačkom hipodromu, oborio je sve rekorde brzine prodaje ulaznica s preko 130.000 prodanih primjeraka u prvih šest sati. Ovim je postignućem postao najveći i najbrže prodani koncert u povijesti Hrvatske i ovog dijela Europe.
Interes za koncert ne jenjava, s milijun i pol posjetitelja u šest sati koji su pohrlili na stranicu Entrio kako bi osigurali svoje mjesto na ovom povijesnom događaju.
“U virtualnoj čekaonici nalazilo se preko 200,000 ljudi u svakom trenutku, što je izazvalo povremene tehničke poteškoće unatoč detaljnim pripremama i povećanim kapacitetima naše serverske infrastrukture,” rekli su iz Entria.
Poteškoće su se pojavile i zbog višestrukih pokušaja hakerskih napada, ali su uspješno spriječene zahvaljujući brzoj reakciji tima od 14 inženjera koji je radio na optimizaciji sustava tijekom cijelog dana.
“Svjesni smo da su neki od naših korisnika doživjeli frustracije zbog otežane kupnje ulaznica i dužeg vremena čekanja, posebice oni koji su čekali u redu na kiši diljem Hrvatske. Iskreno se ispričavamo zbog svih neugodnosti,” dodali su iz Entria.
Unatoč izazovima, zahvalnost se izražava svim fanovima, kao i Thompsonu i njegovom managementu, čiji su strpljenje i povjerenje rezultirali ovim izuzetnim uspjehom.
“Ovakav interes potvrđuje neizmjernu popularnost Marka Perkovića Thompsona i značaj ovog koncerta ne samo za publiku u Hrvatskoj nego i šire,” zaključili su iz Entria (Hercegovina.info)
Web stranica croativ.net koristi cookies kako bi poboljšali iskustvo. Nastavkom korištenja ove stranice slažete se sa našim uvjetima korištenja. PostavkePRIHVAĆAM
Privacy & Cookies Policy
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.