Connect with us

Vijesti

Ivica Šola o Tomaševiću: SAVEZNICI U ZLU! Ne treba svaki (historijski) otpad razvrstavati. Europa ih je svrstala sve u istu kantu

Published

on

U svijetu ima oko 20 tisuća živih vojnika 2. svjetskog rata, antifašista, koji su ratovali protiv Hitlera, od čega ih 40 tisuća živi u Hrvatskoj. Ova sprdnja pade mi napamet dok sam gledao proslavu jednog pseudodogađaja koji je danas u Hrvatskoj državni blagdan, Dan antifašističke borbe.

Hasanbegović je prije par godina točno rekao da se na taj dan obilježava “apokrifni događaj” na kojem slušamo papagajska ponavljanja o tome što se dogodilo 22. lipnja. Povijesna stvarnost je banalna.

Naime, 22. lipnja 1941. nije utemeljen nikakav partizanski odred. To je izmišljen događaj. Ne postoje nikakvi dokumentarni dokazi. Toga datuma Hitlerova je Njemačka napala Sovjetski Savez. Prekinula je dotadašnje savezništvo, političko i vojno. Skupina sisačkih komunista taj dan odlazi u šumu, a to nije bila Brezovica. Oni odlaze na neku vrstu konzultacijskog ladanja – što učiniti u novonastalim okolnostima kada su se dva saveznika, komunist Staljin i nacist Hitler razišli. Kako god vrednovali tu baštinu zvanu Dan antifašističke borbe, taj dan nije se dogodilo apsolutno ništa. Samo zbunjenost nad razlazom dva zločinca od kojih je jedan, Staljin, bio šef naših komunista, piše Ivica Šola u Slobodnoj Dalmaciji.

Saveznici u zlu

Par desetaka hrvatskih komunista na tom pseudosastanku ostali su zatečeni Hitlerovim napadom na SSSR, do tada im naci/fašizam nije smetao. Naprotiv, šutke su prešli preko zločinačkog pakta Ribbentrop – Molotov, u kojem su 1939. Hitler i Staljin jasno definirali da se radi o sporazumu o nenapadanju, prijateljstvu (!) i vojnoj suradnji (!). Podijelili su interesne sfere, zajedno napali Rumunjsku i Poljsku, Staljin, u dogovoru s Hitlerom, stavio svoju čizmu na Baltičke zemlje i Finsku, a hrvatski komunisti i drug Tito ni u peti nisu imali ustanak protiv naci/fašizma jer su bili saveznici. U zlu.

Tek kada Hitler okreće ploču i operacijom Barbarossa napada SSSR, a suradnici Hitlera, komunisti, najednom postaju antifašisti. O takvim “antifašistima” i takvom “antifašizmu” svoj pravorijek još 2009. godine dala je Europska unija proglasivši 23. kolovoza (dan sklapanja pakta Ribbentrop – Molotov) “Europskim danom sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.” To je jedini dan koji u kontekstu borbe dva zla, sovjetskog i jugoslavenskog komunizma i nacifašizma, historijski i vrijednosno ima smisla obilježavati.

Zvati sebe antifašistom samo zato što si se borio protiv fašista i jedan totalitarizam, jednu krvavu kupelj zamijenio drugom, jest cinizam. Antifašizam, naime, ne definira se činjenicom da si se borio protiv fašista, jer i talijanska mafija se borila protiv fašista i surađivala sa saveznicima, već je antifašizam prije svega sustav vrijednosti koji uključuje ljudska prava, političke i ine slobode, a ovaj antifašizam koji smo u srijedu proslavili, osim što je povijesni falsifikat, zapravo bi točnije bilo nazvati crveni fašizam.

Paradoks takve vrste “antifašizma” gledamo i gledali smo baš na prostoru bivše Jugoslavije i na području bivšeg Sovjetskog Saveza danas. I Putin je uvjereni antifašist koji već godinama rehabilitira Staljina. Pa onda, kao Staljin zajedno s Hitlerom u Poljskoj i Rumunjskoj, svu raskoš svoga antifašizma pokazuje već četvrti mjesec u Ukrajini izgovorom, ciničnom zamjenom teza da se bori protiv fašističke Ukrajine, da je želi “denacificirati”. Krasan antifašist, kao i u vrijeme Staljina, u njegovoj antifašističkoj Rusiji ima toliko slobode govora, toliko poštivanja pluralizma, da, ako bilo što zucneš protiv rata u Ukrajini letiš u zatvor.

Oslobodili nas slobode

Kada su Milošević i JNA napali Hrvatsku, išli su nas defašizirati, kao i Putin Ukrajince danas. U toj perverziji, kao i Putin, i Milošević je bio antifašist, i JNA je bila antifašistička vojska s antifašističkom petokrakom na čelu, vojska koja je sljednica onih ljudi čiji smo dan obilježili u srijedu. Pod tim antifašističkim simbolima su masakrirali Vukovar. Hrvatska je nastala unatoč Titovim antifašistima, a Sava je ipak potekla uzvodno.

I Tomašević, gradonačelnik grada Zagreba, sebe deklarira antifašistom, hoda u gay paradi, dočim su njegovi ideološki antifašistički preci u Jugoslaviji homoseksualce zatvarali, pa i ubijali. U maniri svojih totalitarnih antifašističkih očeva, zabranjuje zastave Hoda za život. I, šlag na tortu, Zagreb je pun smeća, ne zna kako ga maknuti s ulica, ali zato zna kako službene zastave Republike Hrvatske nastale na Domovinskom ratu, a ne u šumi Brezovica, maknuti sa zagrebačkih ulica. Što bi taj momak tek radio da je četrdeset i peta?

Od čega su nas onda antifašisti u komunističkoj inačici oslobodili te 1945. godine? Oslobodili su nas od slobode. Oslobodili su nas od temeljnih ljudskih prava, od slobode govora i političkog udruživanja, oslobodili su nas od Budiše, Gotovca, Stepinca, sa stotinama tisuća pobijenih i zatvorenih nakon rata.

Ti antifašisti u komunističkoj inačici, evo moga prijedloga, neka se u demokratskoj hrvatskoj okupljaju na koje god obljetnice hoće, pa i u šumi Brezovica. Ovo je slobodna zemlja. No kada se već pozivaju na europske vrijednosti, što se (ne samo) mene tiče, jedini blagdan koji bi u antifašističkom, antitotalitarnom smislu trebao biti državni blagdan jest ono što nam Europa sugerira: 23. kolovoza, dan sklapanja pakta Ribbentrop – Molotov, Europski dan sjećanja na žrtve SVIH totalitarnih i autoritarnih režima.

Ne treba svaki (historijski) otpad razvrstavati. Europa ih je svrstala sve u istu kantu, zaključuje Ivica Šola.

Ivica Šola/Slobodna Dalmacija

Advertisement

Vijesti

DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”

Published

on

Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!

Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.

”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.

”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.

”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.

”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.

#Domovinskipokret

Continue Reading

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved