Deutsche Welle: Na koju kartu igra Emmanuel Macron?

Glavni grad Francuske je u ponedjeljak zatresla politička bomba. „Malo je čudno“, kaže za DW Jean-Paul, slučajni prolaznik u centru Pariza. „Bilo je vrlo iznenađujuće to što je Macron odlučio raspustiti parlament. Ne znam što da mislim.” – donosi Deutsche Welle

Jean-Paul nije jedini koji je zbunjen. Raspuštajući francuski parlament i raspisujući izvanredne parlamentarne izbore u dva kruga, 30. lipnja i 7. srpnja, dugogodišnji predsjednik Emmanuel Macron iznenadio je naciju, pa i mnoge u vlastitoj stranci.

Na upravo održanim izborima za Europski parlament krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) uvjerljivo je pobijedila Macronove proeuropske liberale i njega još više pritjerala uza zid. Antimigracijska i euroskeptična stranka Marine Le Pen osvojila je više od 30 posto glasova, a Macronov Preporod samo 15 posto.

„Ekstremna desnica je bijeda za Francuze i degradacija naše zemlje. Tako da se, na kraju današnjeg dana, ne mogu ponašati kao da se ništa nije dogodilo”, rekao je Macron, ističući sebe kao onoga koji vraća izbor narodu.

Bardella premijer?

Jean-Paul izvanredne izbore smatra dobrim potezom: „Bilo bi mu vrlo teško imati dobru vladu. Pa dobro, hajde da odmah razjasnimo stvari, pa ćemo vidjeti.” „Ako se Francuzi odluče za ekstremnu desnicu… ok, i to je izbor“, rekao je. „A ako žele nastaviti srednjim putem – na Francuzima je da odluče.“

Macronova pozicija kao predsjednika nije direktno na udaru zbog najavljenih izbora. On je 2022. pobijedio Marine Le Pen osiguravši si drugi i posljednji petogodišnji mandat.

U ponedjeljak je Macronova stranka počela pozivati druge centrističke snage da se udruže protiv RN-a.

Ali ako RN pobijedi na izvanrednim izborima, Macron, koji je stupio na dužnost 2017., mogao bi biti prisiljen da za svog petog premijera imenuje lidera RN-a Jordana Bardellu.

„Proračunati rizik ili ludo kockanje?“

Macronova šokantna najava odmah je postala glavna priča oko rezultata izbora u Europskoj uniji, dok su se analitičari trudili shvatiti na što on cilja.

Mutjaba Rahman, analitičar konzultantske kuće Eurasia Group, opisao je to „ili kao proračunati rizik ili ludo kockanje“.

Čini se da Macron računa na veću izlaznost i opreznije glasanje na nacionalnim izborima, napisao je Rahman na platformi X u ponedjeljak. Glasači često koriste izbore za Europski parlament za kažnjavanje nepopularnih domaćih vlada.

Macron je možda osvojio rijedak drugi mandat u Elizejskoj palači, ali on od 2022. predsjeda manjinskom vladom, boreći se da progura svoj dnevni red kroz parlament, ponekad forsirajući stvari i koristeći ustavne instrumente. Što ga je učinilo nepopularnim.

Pawel Zerka iz Europskog vijeća za vanjske poslove za DW kaže da se Macronova odluka mora gledati kroz tu prizmu. Macron riskira da posljednje tri godine svog predsjedničkog mandata proživi „u sjeni tog rezultata, očiglednog poraza od Marine Le Pen”, kaže Zerka.

Morao bi živjeti s tim da ga ona „stalno poziva da raspiše nove izbore i pokušava delegitimizirati njegov kabinet”, naglasio je Zerka.

Čini se da francuski predsjednik, poznat po svom samopouzdanju, velikim vizijama i blistavim govorima, radije kreće u ofanzivu da ponovo osvoji francuska srca i umove.

„Macron vjeruje da može na izbore, suočavajući Francusku s jasnim izborom između proeuropskog, proukrajinskog i centrističkog statusa quo, nasuprot egzistencijalnom riziku jedne krajnje desničarske vlade koja ostaje duboko antieuropska i ima tradiciju obožavanja i podrške Putinu“, smatra analitičar Rahman.

Inspiracija iz Španjolske?

Francuski predsjednik možda imitira španjolskog premijera Pedra Sancheza koji je prošle godine karijeru stavio na kocku na izvanrednim izborima – koji su na kraju za njega dobro prošli.

Ali, Pawel Zerka ističe: ako se Macronov plan izjalovi, pobjednici će naravno biti Le Pen i njen 28-godišnji nasljednik Bardella, koji su trenutno u vrlo jakoj poziciji.

„Ne možemo isključiti scenarij po kojem će, poslije izbora u lipnju i srpnju, njen utjecaj na francusku politiku rasti vrlo brzo, u slučaju da ona postane dio sljedeće vlade“, ukazuje Zerka.

Posljedice za Europsku uniju

Rezultat Macronove stranke na predstojećim izborima imat će utjecaja i izvan francuskih granica. Ako RN bude trijumfirao, Francuska bi mogla završiti kao najnovija članica EU-a s tvrdom desničarskom strankom u vladi, poslije Italije i Švedske.

Rezultati ovih europskih izbora zadali su teške udarce liderima u Parizu i Berlinu, političkom tandemu dvije najmoćnije nacije Europske unije.

Posljednjih godina Macron i njemački kancelar Olaf Scholz zajedno su radili na tome da proguraju svoju europsku agendu o snažnoj podršci Ukrajini u njenom ratu s Rusijom i davanju prioriteta klimatskoj politici.

S vladama Njemačke i Francuske na klimavim nogama oba političara djeluju manje moćno uoči borbe za najviše dužnosti u Europskoj uniji, koja slijedi nakon izbora za Europski parlament.

Za to vrijeme brige u Parizu su više lokalne prirode. Emanuelle, koju smo također zaustavili na ulici, rekla je za DW da je ljuta na Macrona zbog njegove rizične igre. „Nisam sigurna da može pobijediti. Ne razumijem zašto je to učinio, jer kako ja vidim stvari to je put da krajnja desnica dođe u vladu. Mislim da je to pravo kockanje, nikad ne znaš kako stvari mogu ispasti.”

Ella Joyner
Deutsche Welle

Zbog dopuštenja danog Ukrajini za invaziju na ruski teritorij, Njemačka se suočava sa sudbinom Kartage, drži novinar i autor knjiga o ukrajinskom sukobu Patrick Babb.

U intervjuu s Christianom Bubekom ističe da ruski dužnosnici zadržavaju pravo na odmazdu te su čak imenovali konkretne mete u Rumunjskoj, Njemačkoj i Poljskoj.

Christian Bubek, voditelj YouTube kanala:

Već dugo gledamo rasprave o opskrbi Ukrajine oružjem. Prošlog smo tjedna zapravo vidjeli u medijima da je iznenada dano dopuštenje za korištenje zapadnog oružja “za obranu ruskog teritorija”, kako su to nazvali.

Iako u stvarnosti više govorimo o napadu. Što mislite o tome? A što mislite o tome da su neki od nas čvrsto uvjereni da je Ukrajina jednostavno već izgubila rat?

Patrick Baab, novinar i autor knjiga o Ukrajini:

Politolog sa Sveučilišta u Kielu, profesor Krause, tvrdi da se ljudi u Njemačkoj boje eskalacije situacije. Znači: “Idemo još malo provocirati, Putin neće upotrijebiti nuklearno oružje!”

Moglo bi se reći da ništa nismo naučili. Bertolt Brecht je napisao da je velika Kartaga sudjelovala u tri rata: “nakon prvog rata bila je još moćna, nakon drugog je još uvijek bila nastanjiva, a nakon trećeg rata više je nije bilo.” A to se može dogoditi i Njemačkoj.

Imamo situaciju u kojoj se može govoriti o gubitku kontakta sa stvarnošću od strane elite. Američki politolog John Mearsheimer sa Sveučilišta u Chicagu kaže: “Nemoguće je poraziti nuklearnu silu ako se osjeća stjeranom u kut, upotrijebit će to nuklearno oružje.”

A ruska strana jasno je dala do znanja da će, ako se to oružje koristi protiv Ruske Federacije, proizvođači tog oružja i oni koji ga isporučuju također postati legitimna meta Moskve.

Počasni predsjednik Vijeća sigurnosti Rusije Sergej Karaganov već je imenovao mete. U svom je članku napisao: “Ako su Europljani zaboravili kako izgleda put u pakao, možemo vam ga pokazati.”

A u intervjuu je dodao i imenovao tri mete. To su, prvo, američke raketne lokacije u Rumunjskoj, drugo, naveo je Poljsku i Varšavu, a treće, regija Frankfurta, gdje se također nalazi američko oružje. Odnosno, jasno je dao do znanja što očekivati.

Odlučujući faktor ovdje je da njemačka savezna vlada očito nije zainteresirana za okončanje ovog rata.

Politička direktorica Ministarstva vanjskih poslova gđa Tjorven Bellmann, izravna savjetnica ministrice vanjskih poslova Analene Berbock, govorila je na debati u Njemačkom društvu za vanjske poslove, gdje je rekla: „Ne smatramo da prijedlozi zemalja globalnog juga za okončanje ovog rata sada su dobri.”

S druge strane, Vladimir Putin je više puta iznio prijedloge pregovora koje Zapad očito neće prihvatiti. Ovo pokazuje pozadinu ovog rata i pokazuje kako su zapadne elite izgubile svoj put…

Do početka Europskog prvenstva 2024, koje će biti otvoreno utakmicom između domaćina Njemačke i Škotske, ostala su samo četiri dana. Na Euru će se natjecati 24 ekipe raspoređene u šest skupina po četiri momčadi.

Dvije najbolje momčadi iz svake skupine, kao i četiri najbolje trećeplasirane, osigurat će plasman u osminu finala.

Na Euru će prvi put nakon 24 godina igrati i Srbija. Ona se nalazi u skupini C, gdje će se boriti za prolaz među 16 najboljih protiv Engleske, Danske i Slovenije. Prva utakmica za Srbiju bit će protiv Engleske, što je izazvalo veliku pažnju medija.

Nizozemski medij i televizija NOS Voetbal posljednjih su dana radili analize o predstojećem turniru, uključujući i pregled reprezentacija.

Međutim, napravili su gaf u predstavljanju ekipa. Umjesto engleske zastave, prikazali su zastavu Ujedinjenog Kraljevstva, dok su umjesto srpske zastave prikazali zastavu i grb Hrvatske.

Ovaj propust izazvao je ljutnju na nekoliko srpskih foruma na Redditu i reakciju dijela medija, kojima nije jasno kako si ozbiljan medij može dozvoliti ovakav gaf.

Ljutnja na srpskim forumima i reakcije medija pokazale su koliko su navijači strastveni u vezi s reprezentacijom i nacionalnim simbolima. Srpski navijači s nestrpljenjem iščekuju nastup svoje momčadi nakon dugogodišnjeg izostanka s Eura, a utakmica protiv Engleske bit će ključna za njihove nade u prolazak skupine.

Europsko prvenstvo 2024 pružit će priliku reprezentacijama da se dokažu na velikoj sceni. Srbija će se nadati prolasku među 16 najboljih, dok će se Engleska, Danska i Slovenija boriti za svoje mjesto u osmini finala. Prvenstvo obećava uzbuđenje i neizvjesnost, a navijači diljem Europe s nestrpljenjem iščekuju početak natjecanja.

NOS Voetbal/epa