Posljednja epizoda u prodoru projekta “srpskog sveta” kao inačice velikosrpske politike u Hrvatskoj otkrićem da je srbijanski poduzetnik s hrvatskom putovnicom Saša Pozder produžena ruka srbijanske obavještajne službe BIA samo je potvrdila tezu koja izgleda nevjerojatna da je saveznik tog “srpskog sveta” u Hrvatskoj glavom i bradom predsjednik Vlade i predsjednik stožerne političke stranke HDZ-a Andrej Plenković – pita se prvi ravnatelj HINA-e, Vjekoslav Krsnik na svom prodilu.

Uvodno treba podsjetiti na dvije izjave Andreja Plenkovića koje je dao nakon preuzimanja vodstva u Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Prva je da će prvo promijeniti HDZ, a zatim i Hrvatsku, a druga je “mogu što hoću”. Jasno je da je njegova najava da će nakon HDZ-a promijeniti i Hrvatsku dio zadaće koju je dobio u Bruxellesu, jer se Euiropska unija nije nikad do kraja pomirila što je Hrvatska razbila njezinu ideju o tzv. Zapadnom Balkanu, pa se taj projekt eurounijskih birokrata nastoji plasirati u novim promijenjenim političkim okolnostima. Projekt naravno uključuje rehabilitaciju Srbije kao novog starog lidera na Balkanu, a Andrej Plenković je dobio zadaću da u tom pravcu formulira hrvatsku državnu politiku prije svega relativizacijom Domovinskog rata kao temeljnog kamena hrvatske državnosti.

Ako je Hrvatski sabor usvojio Deklaraciju o Domovinskom ratu u kojoj je naglašeno da je na Republiku Hrvatsku oružanu agresiju izvršila Srbija, Crna Gora i JNA uz oružanu pobunu jednog dijela srpskog pučanstva u Hrvatskoj neminovno je postaviti pitanje zašto Andrej Plenković kao predsjednik hrvatske Vlade u svim važnijim istupima vezanim za Domovinski rat uporno i namjerno izbjegava spomenuti tu najvažniju činjenicu.

Koji je motiv iza takvog njegovog odnosa prema Domovinskom ratu koji je i po ocjenu Međunarodnog suda pravde u tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid službeno ocijenjen kao međudržavni sukob. Motiv leži u namjeri Europske unije da se relativiziraju svi ratovi koje je Srbija vodila nakon raspada komunističke Jugoslavije, a Plenković je tu da promijeni hrvatski odnos prema velikosrpskoj agresiji, odnosno da ju se svede na građanski rat kako bi se Srbija oslobodila od svake odgovornosti u toj agresiji. Zato je Andrej Plenković prije nekoliko godina na međunarodnom skupu u Dubrovniku izjavio da su se na ovom prostori vodili “neki sukobi” a ne da je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije.

Vučić protiv sintagme “velikosrpaka agresija”, a Andrej Plenković se slaže?

Protiv sintagme “velikosrpaka agresija” osobito ustrajava srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić koji je i sam u njoj sudjelovao. a Andrej Plenković kao civilni dezerter u Domovinskom ratu poslušno slijedi Vučićeve zahtjeve. To je rezultiralo i drugim postupcima službene hrvatske politike prema Domovinskom ratu. Zvuči šokantno da je Andrej Plenković išao tako daleko da je čak u najavljenom, ali zbog pandemije 2020.godine otkazanom službenom posjetu Beogradu, iz razgovora sa srbijanskim predsjednikom Vučićem bio isključio najbolniji neriješeni problem iz Domovinskog rata o nestalim civilima i braniteljima.

Svojom sustavnom politikom popuštanja Beogradu koja dodušer nije počela s Andrejom Plenkovićem nego je u manjoj ili većoj mjeri bila prihvaćena i od prijašanjih vlada Hrvatska se dovela u poziciji gubitnika u poratnom razdoblju. Tako je došlo do toga da je jednim sramotnim sporazumom što ga je 2006. godine sklopio sa srbijanskim tužiteljem za ratne zločine Vladimirom Vukćevićem tadašnji državni odvjednik Republike Hrvatske Mladen Bajić, što nota bene nije potvrđeno u Hrvatskome saboru, Srbija dobila jurisdiksciju nad hrvatskim braniteljima osumnjičenim za ratne zločine a uz to srbijansko pravosuđe preuzelo je progon srbijanskih državljana osumnjičenih za ratne zločine u Hrvatskoj, uključujući onaj najstrašniji na Ovčari.

Zbog poštene istrage na Ovčari – smijenjen Nikola Kajkić

Zbog toga je u Hrvatskoj naprasno smijenjen istražitelj zločina na Ovčari Nikola Kajkić. Na temelju takvog kapitulantskog sporauma srbijansko tužiteljstvo ne samo da je podiglo optužnice nego je i osudilo nekoliko hrvatskih branitelja kao što su bili slučajevi Purda i Marić, dok s druge strane hrvatski DORH nije pokrenuo postupak protiv niti jednog srbijanskog generala člana Generalštaba JNA. Što je još značajnije u tom sporazumu postoji članak po kojemu ga svaka strana može otkazati, ali to naravno nije u ovih osam godina koliko je na vlasti palo na pamet ni samom Andreju Plenkoviću niti HDZ-u kao vodećoj stranci u parlamentu.

S takvom izdajničkom politikom odnosno otvorenim suučesništvom hrvatske vlade, ali na određeni način i oporbe, posebice jugonostalgičarskog SDP-a “srpski svet” je nastavio penetraciju u Hrvatskoj. Pri tome je glavni operativac vođa “pete kolone” Milorad Pupovac sa svojim SDSS-om, strankom koju je utemeljio osuđeni ratni ločinac Goran Hadžić.

S 12% ‘srbskih’ birača – 40 kulturnih centara: Sramota!

Andrej Plenković je najnovijom odlukom da dodijeli Miloradu Pupovcu iz Državnog proračuna novac za otvaranje čak 40 navodno kulturnih centara za srpsku manjinu, iako Milorad Pupovac ima potporu tek 12 posto te manjine, sasvim otvoreno stao na stranu ekspanzije “srpskog sveta” u Hrvatskoj.. Poklonici i realizatori politike “srpskog sveta” infiltrirani su u sve važnije institucije države, a prije svega u medije na čelu s Hrvatskom radiotelevizijom koja brižno izbjegava da se o toj temi uopće govori a kamoli slobodno diskutira. Prije nekoliko godina je SOA, za koju je svojedobno američka CIA ocijenila da se uopće ne bavi temeljnim obavještajnim radom u zaštiti države nego služi kao instrument političkih obračuna unutar Hrvatske, objavila da je četništvo u porastu. Nakon toga je SOA jednostavno zamukla iako je četništvo sa “srpskim svetom” dokazalo da velikosrpska ideja ne slabi nego dapače opasno raste, što su demonstrirali patrijarh SPC-e Porfirija izjavom da se granice mogu mijenjati i sam Aleksandar Vučić izjavom u Dubrovniku kako službena Srbija drukčije gleda na rat u kojem je poražena.

Ekspanzija “srpskog sveta” konačno se dokazala i s najnovijom aferom u koju je na čelu s bivšim ministrom Vilijem Berošem uključena preko Hrvoja Petrača hrvatska mafija povezana s srbijanskom, a u pozadini sa srbijanskom obavještajnom agencijom BIA. O svemu tome Andrej Plenković šuti kao zaliven i ne štiti kao predsjednik Vlade hrvatske državne i nacionalne interese, pa nije teško odgovoriti na postavljeno pitanje u naslovu: Je li Andrej Plenković saveznik “srpskog sveta” u Hrvatskoj?

Vrhovni rumunjski sud naredio je ponovno prebrojavanje glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora, priopćeno je u četvrtak, u presudi za koju su promatrači rekli da riskira ocrnjivanje vjerodostojnosti državnih institucija uoči još dva glasanja.

“Sud je jednoglasno naredio ponovnu provjeru i prebrojavanje glasačkih listića za predsjedničke izbore održane 24. studenoga”, stoji u priopćenju.

Nezavisni suverenistički (a jezikom radikalnog liberalizma) krajnje desni političar Calin Georgescu (62), kojeg je prema anketama podržavalo manje od 10 posto birača, ostvario je pobjedu koja je pokrenula pitanja o tome kako je takvo iznenađenje moguće u Europskoj uniji i državi članici NATO-a.

Georgescu je ranije hvalio rumunjske fašističke političare iz 1930-ih kao nacionalne heroje i mučenike, bio je kritičan prema NATO-u i rumunjskom stavu prema Ukrajini te je rekao da zemlja ne bi trebala izazivati ​​Rusiju.

Dobio je mnogo glasova mladih glasača i Rumunja koji žive u inozemstvu, a njegova se kampanja uvelike oslanjala na platformu TikTok. U srijedu je viši dužnosnik rumunjskog regulatora telekomunikacija pozvao na suspenziju TikToka do istrage o potencijalnoj ulozi te platforme u izborima.

TikTok je odbacio takve zabrinutosti i rekao da je većina kandidata vodila kampanju na platformi, kao i na drugim društvenim mrežama.

Državno najviše sigurnosno tijelo sastaje se u četvrtak kako bi raspravljalo o mogućim rizicima za nacionalnu sigurnost koji proizlaze iz kibernetičkih državnih i nedržavnih entiteta.

U listopadu je Ustavni sud zabranio suverenistu (oni kažu – krajnje desničarskom političaru) da se kandidira na predsjedničkim izborima, što su analitičari, skupine za ljudska prava i neke stranke nazvale prekoračenjem ovlasti suda.

Odluka o ponovnom prebrojavanju glasova donesena je nakon što je konzervativni predsjednički kandidat Cristian Terhes, koji je u nedjelju dobio jedan posto glasova, osporio rezultat glasanja. Šef državnog izbornog tijela Toni Grebla rekao je da će, nakon što službeni zahtjev bude zaprimljen, ponovno prebrojavanje glasova trajati danima.

Ova odluka pridonosi previranjima oko izbornog procesa u Rumunjskoj, koja bi trebala održati tri glasanja u isto toliko tjedana, u izborima koji su ključni za smjer zemlje koja je bila prozapadna i čvrsta saveznica Ukrajine.

Gerogescu će se sučeliti s centrističkom protukandidatkinjom Elenom Lasconi u drugom krugu 8. prosinca, a ove nedjelje održat će se parlamentarni izbori (HINA)

“Posljednjih dvadeset godina politike Europske unije u potpunosti je promašeno. Vodstvo EU provodilo je ružičastu politiku kojoj su svi dobronamjerni, svi su dobrodošli. (…) Ekonomski Rusiji ne možemo ništa. Nikakve sankcije na nju ne djeluju. (…) Mađarska je za Hrvatsku jednako opasna kao i Srbija. (…)” piše KREŠIMIR ŽABEC/i JL.

Foto: Damjan Tadić/Cropix

Izgovorio je to, među ostalim, ministar obrane Ivan Anušić na tribini “Sigurnosni i geopolitički izazovi svjetskog poretka” u organizaciji Hrvatskog diplomatskog kluba, koja je u utorak navečer održana u Zagrebu, piše Jutarnji.

Anušić je na tribinu došao kao izaslanik predsjednika Vlade te je održao 10-minutni pozdravni govor. Bilo je to 10 minuta tijekom kojih je prvi put od agresije Rusije na Ukrajinu jedan potpredsjednik hrvatske Vlade iznio niz kritika na račun europskih vođa i njihova vođenja europskih politika. Iznimno je skeptično govorio o onome što se događa na istoku Europe, ali se dotakao i Mađarske koju je ocijenio jednako opasnom za Hrvatsku kao što je i Srbija.

Na početku je utvrdio da se slaže s tvrdnjama kako Europa više nema lidera te je počeo kritizirati europsku politiku.

“Dvadeset godina europska politika u potpunosti je promašena. To je ružičasta politika. To je liberalna politika, protiv koje ja nemam ništa, ali imam protiv njihova stava kada govorimo o obrani, o temeljima svake države i temeljima kršćanstva na kojima Europa počiva i koje je ta Europa polako napustila. Napustila ih je odlazeći prema, kako ja zovem, ružičastoj politici u kojoj svi nose ružičaste naočale. Misle da su svi super, da su svi dobronamjerni, da su vi dobrodošli i da se ne moramo brinuti za budućnost, da ne moramo razvijati vojsku, kupovati oružje i raditi na sigurnosti. I gdje nas je to odvelo!?” upitao je retorički Anušić te zaključio da je to rezultiralo današnjom situacijom u Europi. “S druge strane gledale su nas politike s istoka i točno su znale što radimo. Ne radimo ništa. A oni su radili i spremali se za ovo. U ovom trenutku podaci koji stižu s bojišta, iz Rusije, i podaci koji stižu iz Europe poražavajući su za Europu. Mi uopće ne možemo stići njihovu proizvodnju naoružanja. Ekonomski im ne možemo ništa. Nikakve sankcije na njih ne djeluju. Rusiji čak raste BDP, a Europa ovisi o politici Sjedinjenih Američkih Država”, iznio je Anušić i zaključio: “Kao Europa doveli smo se u situaciju da smo možda najslabija karika u podjeli vlasti, u podjeli snaga, u podjeli utjecaja”.

Ministar obrane posebno je bio kritičan prema raspodjeli europskog novca. “Europska unija unatoč upozorenjima potrošila je milijarde i milijarde na električna vozila, na autonomne automobile, na taksije bez vozača. Dovoljno je da napravite jedan mali elaborat i dobijete novac od Fonda Europske unije. Bio sam dugo načelnik općine i župan i najbolje ste novce dobili za zaštitu maslačaka na livadi, zaštitu pčela, određenih kukaca, riba u rijeci koje nitko ni na koji način ne ugrožava, ali su ogromni novci dati upravo za te stvari. Nikad niti jedna kuna za sigurnost, za pripremu na ovu situaciju koju sad imamo, za uređenje atomskih skloništa, za edukaciju ljudi… Za bilo što ako ne za oružje. Ako o oružju ne želimo razgovarati jer je za nas u europskoj ružičastoj politici jako stresno razgovarati o oružju”.

Podsjetio je da je u posljednjih godinu dana kao ministar radio na opremanju i osnaživanju Oružanih snaga nabavama oružanih sustava za Hrvatsku vojsku.

U tom kontekstu osvrnuo se na, kako je rekao, nezrelost naše politike u Saboru koja kritizira te nabave i tvrdi da se za taj novac moglo napraviti 10, 20 vrtića. “Da, mogli smo. Ajmo kompletno rasprodati sve što imamo i napravit ćemo tisuće vrtića u kojima neće biti nitko. A tko će braniti te vrtiće, te obitelji kada dođe do problema? Ta nezrelost naše politike je nevjerojatna”, istaknuo je Anušić i zaključio da se vladajuća politika Hrvatske promijenila. “Svjesni smo opasnosti koje imamo. Ne da bismo nekoga ugrozili ili napali, nego da bismo prevenirali ono što nam se dogodilo 1991. godine. To je ključ svega”, poručio je ministar obrane. Potom se okrenuo analizi vojnog proračuna Srbije koji će, prema njegovim riječima, sljedeće godine dostići oko 2,5 milijarde eura. “Za što se Srbija naoružava? Oni su tamo praktički polugladni. Ljudi rade za vrlo male plaće, mala je zaposlenost, ali proizvode i kupuju abnormalno puno naoružanja. Zbog čega? Nitko se ne naoružava bez veze. Iz tog se razloga politika Europe mora promijeniti. Pod hitno”, naglasio je ministar obrane.

Prema njegovu mišljenju, cijela Europa i svijet ponovo su na velikim ispitima. “Vrlo ozbiljna vremena zahtijevaju vrlo ozbiljne, snažne i odlučne ljude. Mi smo potrošili dobra vremena koja su trajala poprilično dugo. Vremena koja dolaze tražit će puno ozbiljnije vođe Europe i svijeta jer ćemo imati sukob kakav svijet možda nikad nije imao. Nadam se da neće eskalirati do te faze, ali moramo biti spremni i odgovorni prvenstveno svom narodu koji od nas očekuje da ga zaštitimo”.

‘Milanović aktivno sudjeluje u onesposobljavanju naše vojske‘

Analizirajući sigurnosnu situaciju i položaj Hrvatske unutar NATO saveza, ministar obrane nije mogao zaobići poteze predsjednika Zorana Milanovića.

– Predsjednik države aktivno sudjeluje u onesposobljavanju pripadnika naših Oružanih snaga odbijanjem da sudjeluju s našim NATO saveznicima diljem Europe i svijeta u mirovnim aktivnostima. Kakva je to poruka hrvatske politike prema našim saveznicima u Europskoj uniji i u NATO-u? Mi pokazujemo nevjerodostojnost, neprincipijelnost i nezahvalnost za ono što su pojedine članice NATO-a, prije svega SAD, učinile za nas tijekom Domovinskog rata”, istaknuo je Anušić.

– Nije mi jasno da i dan-danas u Hrvatskoj postoje političke opcije koje dovode Hrvatsku u situaciju da se moramo pravdati na summitima, na konferencijama na kojima sjedimo s našim saveznicima zašto se ponašamo kao 13. prase. Ili zbog čega se ponašamo kao netko tko može stati uz bok s Orbán​om ili danas-sutra s nekim drugim čelnicima Europe koji su u ovom trenutku vrlo opasni, prije svega za Hrvatsku. Ne samo Srbija, nego i Mađarska”, dodao je.