Vijesti
Jedna prava religija ili više njih? Je li Drugim vatikanskim koncilom crkva doživjela svoju Francusku revoluciju?
Predstavljamo novi, 32. broj Christus Rexa, službenoga glasnika Svećeničkog bratstva sv. Pija X. za Hrvatsku, usporedimo neka pitanja II. vatikanskog koncila u odnosu na vjekovni nauk crkve.
Ovo je treće izdanje glasnika za tekuću, 2022. godinu. Ovaj broj posvećen je temi ekumenizma i međureligijskog dijaloga koji se prakticira nakon Drugog vatikanskog sabora, s usporedom u odnosu na vjekovni nauk Crkve i analizom njegovih štetnih posljedica za život Crkve. Cjelovita PDF verzija glasnika dostupna je za pregled na sljedećoj poveznici:
Christus Rex br. 32: Jedna prava religija ili više njih?
Glasnik će uskoro biti dostupan i u tiskanom izdanju u kapelama Bratstva u Hrvatskoj.
Glasnik nema prodajnu cijenu, no bit ćemo zahvalni za svaki prilog da bi se pokrili troškovi tiska i poštarine te omogućili daljnji projekti tiskanih izdanja!
Ako još niste pretplaćeni, a želite primiti poštom tiskano izdanje glasnika (ili prijaviti druge osobe koje žele primati), molimo Vas da nam javite na adresu naše e-pošte: fsspxhr(at)gmail.com
Božanska istina katoličke vjere dovedena u pitanje
Dragi prijatelji i dobročinitelji,
prema priznanju kardinala Suenensa, jednoga od najutjecajnijih među glavnim osobama na Drugom vatikanskom saboru (1962.-1965.) i nakon njega, Crkva je u promjenama koje su se tada dogodile proživjela svoju Francusku revoluciju. Priznanje je to koje vrlo rječito sažima sve one probleme kojima svjedočimo u postkoncilskom razdoblju sve do danas, s promjenama koje su radikalno izobličile život Crkve koji je ona gajila kroz cijelu svoju povijest.
Tri su načela obilježila djelovanje Francuske revolucije: sloboda, jednakost i bratstvo. Kako nam tumači naš časni utemeljitelj, nadbiskup Marcel Lefebvre, ova načela daju se točno prepoznati u trima novim revolucionarnim naucima koji proizlaze iz Koncila. Geslo slobode odgovara nauku o vjerskoj slobodi prema kome bi se društvo trebalo odreći zahtjeva da priznaje katoličku religiju kao pravu, od Boga objavljenu religiju, koja samim time u društvu treba biti službena te po njezinim moralnim načelima treba uskladiti cjelokupno državno zakonodavstvo. Jednakosti odgovara nauk o kolegijalnosti (tematika koju smo obradili u 29. broju našega glasnika) prema kome hijerarhijski ustroj Crkve treba napustiti u prilog demokratskog uređenja. Tako bi stvarni nositelji vlasti – papa za sveopću Crkvu, biskupi za svoje biskupije i svećenici za povjerene im zajednice – izvršavanje svog božanski utemeljenog autoriteta trebali podložiti volji raznih vijeća koja se uspostavljaju na svim razinama te de facto ograničavaju i uzurpiraju pastirsku vlast koju je Krist dao svojim apostolima i njihovim nasljednicima, namećući prijedloge koji su nerijetko u izravnoj suprotnosti s katoličkim naukom. Drastičan pokazatelj tih procesa nalazimo u tzv. sinodalnom putu koji se odvija u Njemačkoj.
Konačno, načelo bratstva odgovara nauku i praksi modernog ekumenizma koji se prakticira u Crkvi već više od pola stoljeća na svim razinama, od običnih župa, preko biskupija, pa do samog rimskog prvosvećenika. Ovdje se polazi od izvrnute logike prema kojoj bi u krivim religijama i ideologijama trebalo promatrati samo ono pozitivno i istinito, a zanemariti zablude i krive nauke. Tako bi one posjedovale određenu „nepotpunu istinu“ koja doduše ne bi bila cjelovita kao u Katoličkoj Crkvi, ali bi ipak predstavljala put posvećenja i spasenja.
Upravo tako govore o drugim religijama koncilski dokumenti Lumen gentium (konstitucija o Crkvi), Unitatis redintegratio (konstitucija o ekumenizmu) i Nostra aetate (deklaracija o nekršćanskim religijama). Pritom se zanemaruje da druge religije zbog svojih krivih nauka – koji ponekad izobličuju čak osnovni pojam o Bogu – predstavljaju povredu kreposti vjere te tako odvraćaju duše od zajedništva s Bogom. Jer temeljni uvjet da bismo posjedovali u našim dušama posvetnu milost božanska je krepost vjere koja se sastoji u ispovijedanju svega onoga što je Bog objavio. Odbacivanjem samo jednog članka vjere, čovjek odbacuje Božji autoritet kao formalni razlog prihvaćanja vjere i stavlja svoj razum kao mjerilo onoga što će prihvatiti, a što ne. A takvim stavom ne može posjedovati nadnaravnu krepost vjere, nego samo ljudsko mišljenje koje nema nikakvu nadnaravnu zaslugu, nego dapače, predstavlja tešku povredu prve Božje zapovijedi.
Iz takvog stajališta proizlazi onda praksa modernog ekumenizma i međureligijskog dijaloga kakav susrećemo u postkoncilskom vremenu. Ako druge religije ne predstavljaju stvarnu zapreku za spasenje, nego samo alternativni izričaj religioznosti koji za nekoga može biti subjektivno valjan, tada doista nema razloga zašto se s nekatolicima, pa i nekršćanima, ne bi moglo upriličiti zajednički molitveni skup u kome bi došla do izražaja ta osnovna religiozna povezanost. To je logika koja stoji u pozadini ekumenskih susreta na kojima se okupljaju katolici zajedno s nekatolicima – pripadnicima pravoslavnih i protestantskih zajednica. Ali ne samo to – stvari idu još dalje te se održavaju susreti čak i s nekršćanima: židovima, muslimanima, pa čak i pripadnicima poganskih religija. Jer i tu bi vrijedilo isto načelo da valja poštivati svačiji izraz religioznosti, pa makar se pritom radilo o odbacivanju temeljnih zasada kršćanstva: vjere u Isusa Krista kao Sina Božjega, nauka o Presvetom Trojstvu, pa čak i postojanja jednog, osobnog, transcendentnog Boga kao čisto duhovnog bića.
Po modernističkom nauku koji je prokazao sv. Pio X. u svojoj enciklici Pascendi, vjera nije objektivna kategorija koja se sastoji u ispovijedanju istina koje nam je Bog objavio, nego samo subjektivni doživljaj koji proizlazi iz čovjekove nutrine, gdje se prema osobnom iskustvu gradi vlastiti pojam nadnaravnog koji će odgovarati čovjekovim prohtjevima. Odatle svaka subjektivna predodžba o vjeri za pojedinca mora biti valjana te je treba poštivati, pa radilo se tu i o vjeri koja uključuje odbacivanje Kristova božanstva, Njegove Crkve, sakramenata, ili čak odbacivanje osobnog Boga te njegovo poistovjećivanje sa stvorovima i prirodnim pojavama. To je temelj modernog ekumenizma koji u Crkvi već više od pola stoljeća u duše unosi pomutnju i navodi ih u zabludu.
Time se, konačno, dovodi u pitanje sam smisao egzistencije i poslanja katoličke religije. Jer ako je ona samo jedna među brojnim religijama koje su manje ili više vrijedne, valjane i spasonosne, tada nema izričitog razloga da Crkva privodi duše u svoje krilo i postavlja zahtjev o obraćenju nevjernika ili krivovjernika radi njihova spasenja. Tada i one Gospodinove riječi da je samo On put, istina i život koji vodi k nebeskom Ocu (usp. Iv 14, 6) gube svoju valjanost i postaju ništave.
Odatle vidimo u kojoj mjeri modernističke zablude potkopavaju same temelje naše vjere i smisla Katoličke Crkve i koliko je nužno da slijedimo autentični katolički nauk koji nam je Crkva prenijela kroz svoje Učiteljstvo – po naučavanju rimskih prvosvećenika i crkvenih sabora tijekom dvaju tisućljeća njezina života i djelovanja.
Neka nas Blažena Djevica Marija koju posebno častimo u mjesecu listopadu molitvom svete krunice, utvrdi u nepokolebljivoj odanosti katoličkoj vjeri svih vjekova. Zazivamo je i častimo, među ostalim, kao Djevicu vjernu i Pobjednicu svih krivovjerja – neka nam Ona isprosi tu vjernost do kraja!
S mojim svećeničkim blagoslovom,
p. Marko Tilošanec
Vijesti
DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”
Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!
Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.
”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.
”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.
”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.
”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.
Vijesti
Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom
Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.
U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.
“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.
Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”
Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.
Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”
Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.
Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”
Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”
POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.
“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.
Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.
Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.
Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.
CatholicVote je ranije objavio:
Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.
Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.
Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.
Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.
Vijesti
Čudesna vizija iza blagdana Tijelova
Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.
Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.
Slika: Portraits-of-Saints – Julijana iz Liegea
Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.
Viđenje svete Julijane
Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”
U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:
Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.
U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:
“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.
Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:
Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”
U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.
Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.
Philip Kosloski /Altea
-
Vijesti7 dana ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti1 dan ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti3 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti3 tjedna ago
DANAS Prvi put misa zadušnica za žrtve komunističkih zločina u Zagrebu
-
Vijesti2 tjedna ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti2 dana ago
UVIJEK ČETVRTKOM Blagdan Tijelova – što danas točno slavimo?