Connect with us

Vijesti

JUROS ZAPOČELE Mise zornice – evo što o njima trebate znati

Published

on

Donosimo nekoliko zanimljivih informacija o misama zornicama!

Prenosimo s portala Bitno.net, s posta Miodraga Vojvodića

1. Naziv

Naziv za rane jutarnje mise koje se slave u zoru – zornice – jedan je od lijepih primjera ljubavi hrvatskog naroda prema vlastitom jeziku. Drugi narodi, pa ni slavenski*, za ove rane mise nisu pronašli vlastito ime već ih nazivaju latinskim imenom rorate. Ovaj latinski naziv dolazi od riječi ulazne misne pjesme „Rorate caeli desuper et nubes pluant justum“  – “Rosite nebesa odozgor i oblaci Pravednog daždite”, koja preriče tekst starozavjetnog proroštva o spasenju (Usp. Iz 45, 7-8).

2. Povijest

Mise zornice nastale su vjerojatno već u 5. stoljeću, nakon Kalcedonskog sabora i proglašenja dogme o Mariji Bogorodici, zbog čega imaju snažno marijansko obilježje. Riječ je zapravo o adventskim zavjetnim misama slavljenima na čast Blažene Djevice Marije. U početku su slavljene samo u subote došašća, no s vremenom su se počele slaviti i radnima danima. U Europi, osobito u germanskim krajevima, običaj slavljenja misa zornica proširio se u 15. stoljeću. U prijašnjim vremenima zornice su bile uvriježene u sjevernim hrvatskim krajevima, no danas su prisutne u čitavoj Hrvatskoj.

3. Liturgijska boja

Prije liturgijske obnove Drugog vatikanskog sabora liturgijska boja misa zornica, zbog njihova marijanskog obilježja, bila je bijela, a ne ljubičasta. Danas, budući da zornice više nisu zavjetne mise na čast Blažene Djevice Marije već redovite adventske mise, njihova liturgijska boja je ljubičasta.

4. Smisao

Mise zornice simboliziraju budnost kršćana u vremenu priprave za Božić, ali i budno iščekivanje konačnog Isusova dolaska na kraju vremena. Kršćani nastoje bdjeti nad svojim životom, ali i nad tuđim životima, kako ne bi izgubili vječni život. Misa zornica podsjeća i na drevna kršćanska vremena u kojima se – posebno u galskoj i bizantskoj liturgiji – došašće smatralo asketskom pripravom, što je sačuvano i danas. No, najnovija liturgijska obnova daje tijeku dana došašća veliko značenje. Obilježava ga „pobožno i radosno iščekivanje“, što je vidljivo i iz nedjeljnih liturgijskih čitanja. U došašću ne treba previdjeti budnost i molitvu, ali niti zaboraviti radost. Jer, došašće je ponajprije „radosno vrijeme, a činjenica da se ne pjeva Slava samo je pokazatelj želje da ona snažnije odjekne u svome izvorištu – u misi polnoćki“.

5. Posjećenost

U različitim traženjima i lutanjima nakon Drugog vatikanskog sabora lijepa tradicija slavljenja misa zornica neko je vrijeme bila izgubljena. Nakon njihova u početku sramežljiva vraćanja, zornice su postajale sve veći ‘hit’. Danas, u većini župa diljem Hrvatske za vrijeme zornica crkve su dupkom pune, a posjećuje ih otprilike prosječni broj vjernika koji redovito pohađaju nedjeljne mise.

Pođi i ti na zornicu!


Jedina su iznimka naši susjedi Slovenci koji su rane jutarnje mise tijekom došašća također nazivali zornice, ali i zlatne ili svitle mise. Nažalost, nazivali – budući da, koliko nam je poznato, tradicije ranih jutarnjih misa zornica tamo više nema.

Objavljeno: 27. studenoga 2022.

Advertisement

Vijesti

Križni put za nerođene u Splitu i Zagrebu

Published

on

Već tradicionalno tijekom korizme, inicijativa 40 dana za život organizira križni put ulicama gradova uključenih u miroljubivo bdjenje za prestanak pobačaja.

Križni put za nerođene održao se već u nekoliko gradova, a u petak, 28. ožujka održava se u dva najveća hrvatska grada: Zagrebu i Splitu.

Zagrebu će križni put početi na Kamenitim vratima, u 20 sati (okupljanje od 19:45), a u Splitu u 17:30 ispred crkve sv. Ivana Krstitelja, ul. Moliških Hrvata 6.

Organizatori pozivaju sve vjernike da hodajući za križem našeg Spasitelja predamo naše molitve i žrtvu kao zadovoljštinu za grijeh pobačaja u našem narodu – prenosi QuoVadisEcclesia

 

Continue Reading

Vijesti

TRI POSLJEDNJA PROROČANSTVA Sv. Padre Pia koja šokiraju kršćane

Published

on

Što točno znače ove vizije? Možemo li se pripremiti? Ili još važnije, postoje li znakovi da se ove vizije počinju ostvarivati?

Čovjek koji je nosio Isusove rane na svojem tijelu, ostavio je tri poruke koje su potresle kršćanski svijet. Ove vizije nisu obična upozorenja. One su vizije budućnosti koje nagovještavaju sudbonosne događaje koji bi mogli promijeniti tijek ljudske povijesti.

Padre Pio je bio čovjek koji je bio u stalnoj vezi s Božanskim, komunicirajući s anđelima i svetima, predviđajući događaje s nevjerojatnom preciznošću. Mnogi od njegovih prethodnih uvida već su se ostvarili, ostavljajući iza sebe pitanje – što ako su i njegove posljednje tri vizije točne?

Prvo proročanstvo je o ‘Pročišćenju’ crkve… naime najzapanjujuće proročanstvo je da će neki visoko pozicionirani unutar same crkve raditi na njenom uništenju…

Drugo proročanstvo – O tri dana potpune tame koja će obaviti Zemlju! Tokom ta tri dana Sunce i mjesec će prezati svijetliti, a gusti mrak će prekriti cijelu planetu. U tom razdoblju, demoni i zle sile bit će pušteni da slobodno lutaju Zemljom…

Padre Pio, zaštiti moju obitelj i vodi nas pravim putem!

Treće proročanstvo o Konačnom Sudu…

Postoji li način da zaštitimo sebe i svoje bližnje od duhovnih i fizičkih opasnosti?

Prijevod je na srbskom AI… poslušajte!

Continue Reading

Vijesti

V. Starešina: Enigma u Srbiji traje i dalje: Tko organizira prosvjede? Dosad najsličniji scenario je…

Published

on

Masovnim skupom u Beogradu, navodno većim čak i od prosvjeda koji su prethodili svrgavanju Slobodana Miloševića, takozvani studentski prosvjedi u Srbiji prošle su subote dosegnuli dosadašnji vrhunac.

Iako taj pokret, kojem je formalni povod bio rušenje nadstrešnice na novosadskome željezničkom kolodvoru, pri čemu je poginulo petnaestero ljudi, traje već puna četiri mjeseca, iako je od novosadsko-beogradskoga narastao do svesrpskoga, iako je od studentskoga prerastao u studentsko-narodni, i dalje ostaje enigma tko su njegovi stvarni organizatori i koji su njegovi istinski ciljevi. Jer, na kraju, pokreti se ipak ne organiziraju radi čišćenja i ozdravljenja institucija, što je deklarirani studentski cilj, nego, u pravilu, ponajprije podrazumijevaju promjenu vlasti. Ali ne svode se samo na promjenu režima.

No čini se da ni nakon četiri mjeseca prosvjeda čak ni svemoćni srpski vožd Aleksandar Vučić, koji kontrolira baš sve u Srbiji, još ne zna tko ga zapravo želi natjerati na odlazak s vlasti, i to u trenutku kada sa svim ključnim geopolitičkim subjektima naizgled ima stabilne odnose, a s nekima i izvrsne (SAD, Rusija, Kina, Turska), tko bi trebao postati zamjena njegovoj političkoj kliki i s kojim ciljem. To što glavne organizatore prosvjeda vidi u ‘neprijateljskim‘ hrvatskim obavještajnim službama, samo potvrđuje da ne zna dokraja što se zapravo događa u Srbiji.

Pitanja traže odgovore

Iz načina na koji su se prosvjedi dosad vodili jasno je da je riječ o suvremenom i vrlo organiziranom prosvjednom konceptu koji nikako ne izgleda kao da je nastao u Srbiji i koji ne mogu osmisliti, organizirati i voditi studenti, čak ni kad im se pridruže njihovi profesori. Ali mogu ga provoditi. Izabran je povod koji može dirnuti i pokrenuti ljude: pogibija putnika na novosadskome kolodvoru kao posljedica koruptivnog sustava gradnje.

Tempo širenja prosvjeda na cijelu državu i cijelo društvo bio je besprijekoran, uključujući baš sve: od zelenih aktivista preko četničkih barjaktara do običnih ljudi koji žele samo pravdu i bolji život. Inzistiranjem na demokratskim standardima i funkcioniranju institucija spriječili su da prosvjed politički instrumentalizira Vučićeva (dogovorna) oporba. Dosad nemaju profilirane vođe koji bi mogli postati meta režima. Imaju vrhunski PR koji uključuje i čišćenje grada nakon prosvjeda. Ostavljaju dojam drukčije Srbije. Politički i korupcijski devastirana Vučićeva Srbija iznimno je povoljan teren za takve prosvjede. Ali iz svega toga i dalje ne znamo – tko upravlja njima?

Prema dosad prikazanom, možda je prosvjedima u Srbiji najbliža ‘franšiza‘ koja je ljetos primijenjena u Bangladešu. Prosvjedi protiv korumpiranih institucija počeli su kao studentski, prerasli su u narodne i tek nakon toga istaknuti su politički ciljevi i kandidati. Prerasli su u ‘narodnu revoluciju‘ i nakon režimskog nasilja preuzeta je vlast formiranjem tzv. prijelazne vlade, a bivša dugogodišnja premijerka šeika Hasina natjerana je na bijeg u Indiju. Je li to i scenarij za nastavak srpskih prosvjeda? Vrlo moguće. No zanimljivo je da stvarni organizator ‘narodne revolucije‘ u Bangladešu nikada nije pouzdano ustanovljen.

Očito je da su oko nove – i dalje prijelazne – vlade vrlo aktivno angažirane međunarodne mreže nevladinih udruga. U nekim se analizama spominje da iza ‘narodne revolucije‘ politički stoji Kina. I sve je to u sferi nagađanja. Ali odgovore traže sljedeća pitanja: Jesu li međunarodne NGO-ove mreže koje je iznjedrio zeleni globalizam postale samoodrživi politički subjekti na svjetskoj razini? Je li s pomoću njih danas moguće naručiti i provesti ‘demokratske obojene‘ prevrate i ‘narodne revolucije‘, koje su nekad provodile obavještajne službe? Tko sve može biti naručitelj revolucija nakon političkog zaokreta u Washingtonu i uskrate financijske potpore NGO-ovim mrežama?

Opasnost od prelijevanja

U Hrvatskoj je to osobito važno znati, ne samo zbog budućnosti Srbije koja uvelike određuje regionalnu sigurnost nego i zbog mogućnosti, zapravo opasnosti, da se ‘revolucija‘ prelije u Hrvatsku, u uvjetima geopolitičkih promjena u kojima je iznimno važno zadržati stabilnost. Potpora hrvatskih ogranaka zelenih i radikalno lijevih NGO-ova studentskim prosvjedima u Srbiji i aktiviranje raznih studentskih ‘plenuma‘ na sveučilištima dodatan su poziv na oprez. A valja i pratiti hoće li tragični požar u diskoteci u Kočanima u kojem je poginulo šezdesetak mladih ljudi dobiti nastavak u – studentskim prosvjedima u Sjevernoj Makedoniji.

Višnja Starešina
Lider

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved