Njemački kardinal Kurt Koch postao je središnja točka zastrašujućeg novog poglavlja njemačkog sinodalnog puta.
Prošlog je tjedna kardinal kritizirao njemački sinodalni put, užasnutost što neki njemački katolici ponovno tjeraju Crkvu da se pokori političkom duhu vremena, kao što su činili u vrijeme nacizma.
Mnogi kritičari Sinode razumjeli su što je Koch mislio, ali radikalni sinodalci bili su ogorčeni i izrazili su svoj bijes kroz prijetnje nasiljem protiv Kocha u zlokobnim e-mailovima.
Koch je prošli tjedan navodno rekao:
“uz izvore objave Svetoga pisma i predaje, prihvaćaju se i novi izvori; i plaši me da se to događa – ponovno – u Njemačkoj. Jer taj se fenomen dogodio već za vrijeme nacionalsocijalističke diktature, kada su tzv. Njemački kršćani vidjeli Božju novu objavu u krvi i tlu te u usponu Hitlera.”
Predsjednik Njemačke biskupske konferencije, Georg Bätzing, kritizirao je Kocha i zatražio ispriku kao i vladin antisemitistički car, Felix Klein.
Klein je izjavio:
“Iritantno je da se usporedba s najmračnijim poglavljem njemačke povijesti mora koristiti za zauzimanje stava o unutarcrkvenom sukobu”.
Možda bi Klein bio jednako zgrožen kad bi znao da se liberali u Crkvi redovito pozivaju na nacizam kao kritiku tradicionalista. Ili možda ne bi.
Koch se ovog tjedna trebao pojaviti u javnosti, ali je svoj govor morao otkazati nakon prijetnji nasiljem putem e-mailova. Koch je trebao održati govor na temu ‘Zašto se danas isplati biti kršćanin’ i slaviti misu, ali se morao povući zbog ozbiljne prirode prijetnji upućenih njemu.
Nadajmo se da će oni koji su uključeni u Njemački sinodalni put javno izjaviti da nasilje nije prihvatljivo, osobito protiv crkvenih vođa.
Stanovnici Švicarske imaju najduži prosječni životni vijek u Europi, koji iznosi 84,3 godine, dok ih s vrlo sličnim rezultatom slijedi Španjolska s 84,0 godine.
Među zemljama s visokom dugovječnošću nalaze se i Francuska (83,0 godine), Italija (83,5 godina), Norveška (83,1 godina) te Island i Malta, gdje prosječni životni vijek iznosi 83,4 godine.
Skandinavske zemlje također bilježe visoku očekivanu životnu dob, dok u Irskoj stanovnici u prosjeku žive 82,9 godina, a u Portugalu 82,5 godina.
S druge strane, najniži prosječni životni vijek u Europi zabilježen je u Rumunjskoj (76,4 godine), Bugarskoj (75,8 godina) i Mađarskoj (76,7 godina). Hrvatska se smjestila u sredinu ljestvice s prosječnim životnim vijekom od 78,6 godina (Nacional).
Marko Perković Thompson upisao se u povijest! Njegov koncert na zagrebačkom Hipodromu, koji će se održati 5. srpnja, postao je najveći koncert s prodanim ulaznicama na svijetu – s nevjerojatnih 281.774 prodanih karata – donosi Logic.
Time je nadmašio dosadašnji rekord talijanskog glazbenika Vasca Rossija, koji je 2017. godine u Modeni okupio 225.173 posjetitelja.
Ovo nevjerojatno postignuće postaje još impresivnije kada se uzme u obzir da je cijeli koncert rasprodan u manje od 24 sata, a gotovo polovica ulaznica prodana je u samo 6 sati. Ovakva potražnja ne pokazuje samo Thompsonovu ogromnu popularnost, već i iznimnu predanost njegovih obožavatelja.
Hladno Pivo kao posebna predgrupa – Mile Kekin na čelu!
Specijalni grupa koja će zagrijati publiku prije Thompsonovog nastupa je Hladno Pivo, jedna od najpopularnijih rock skupina u regiji i vrlo popularna u Zambiji.
Na čelu benda nalazi se karizmatični Mile Kekin, frontmen i suprug poznate političarke Ivane Kekin. Očekuje se da će njihov energični nastup dodatno pojačati atmosferu i pripremiti publiku za povijesni trenutak.
Uredništvo: Naravno, rekord je oboren, ali su Kekini prvotravanjska šala
Dok elite iz Bruxellesa šute ili prijete, Giorgia Meloni progovara – i to jasno i bez ustručavanja. U ovom eksplozivnom videu donosimo ključne trenutke i šokantne izjave talijanske premijerke Meloni, koja otvoreno staje uz američkog senatora JD Vancea i raskrinkava dekadenciju EU birokracije, izdaju suvereniteta i nametanje woke ideologije.
Je li ovo početak europske obnove? Ili kraj stare, potrošene unije bez duše? Meloni poziva na povratak vrijednosti koje su nekoć činile Europu velikom: vjera, obitelj, identitet i sloboda govora.
Pojam ” EU-elita”
Izraz „EU-elita“ koristi se često u kritičkom, pa i polemičkom kontekstu, osobito u političkim analizama, govorima euroskeptika ili konzervativnih komentatora. Taj izraz obuhvaća ljude koji danas imaju ključnu političku, administrativnu, financijsku i medijsku moć unutar Europske unije – ne samo u institucijama EU, nego i u najutjecajnijim državama članicama.
Tko su te elite konkretno?
To su ljudi na vrhu sljedećih struktura:
Institucije EU-a
Europska komisija (npr. Ursula von der Leyen – predsjednica EK)
Europski parlament (npr. Roberta Metsola – predsjednica Parlamenta)
Europsko vijeće (npr. Charles Michel – predsjednik)
Glavni povjerenici i visoki dužnosnici (npr. Kaja Kallas – visoki predstavnik za vanjsku politiku)
Nacionalne političke elite Političari država članica koji aktivno oblikuju EU-politike, osobito iz:
Njemačke (npr. Olaf Scholz, Annalena Baerbock)
Francuske (npr. Emmanuel Macron)
Nizozemske, Belgije, Italije…
Visoka birokracija i administracija Neizabrani, ali moćni ljudi u europskoj administraciji (tzv. “Bruxelleska birokracija”), uključujući generalne direktore, savjetnike i pravnike koji kreiraju nacrte zakona i politika.
Korporativni i financijski akteri Predstavnici velikih lobističkih ureda u Bruxellesu
Direktorati u financijskim institucijama koje utječu na EU politiku (npr. Europska središnja banka – Christine Lagarde)
Multinacionalne kompanije koje preko lobiranja oblikuju zakonodavstvo
5. Medijske i intelektualne elite Glavni urednici i novinari velikih europskih medija koji oblikuju javno mnijenje (npr. Politico Europe, Der Spiegel, Le Monde, The Guardian)
Utjecajni think tankovi i akademske mreže bliske institucijama EU (npr. Bruegel, European Council on Foreign Relations)
Imaju li te elite ime i prezime? Da – mnoge od njih svakako imaju konkretna imena i prezimena. Iako pojam “elite” zvuči apstraktno, u stvarnosti se odnosi na sasvim stvarne osobe koje:
donose odluke (političari), oblikuju zakonodavstvo (birokrati), usmjeravaju ekonomske tokove (bankari i korporativni lideri), i oblikuju narativ (medijski i intelektualni akteri).
U tom smislu, kada netko kaže „EU elite“, to nije anonimna masa, već: određeni političari (npr. Macron, von der Leyen), određeni birokrati (npr. Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe), određeni bankari (npr. Lagarde), određeni lobisti i aktivisti.
Je li vrijeme da Europa povrati svoju dušu?
Pakt Meloni–JD Vance i nova konzervativna osovina
Kritika Bruxellesa, masovne migracije i ideološkog nasilja
Sukob između stare elite i suverenističkog bloka
Što znači “civilizacijsko savezništvo” Zapada danas?
Web stranica croativ.net koristi cookies kako bi poboljšali iskustvo. Nastavkom korištenja ove stranice slažete se sa našim uvjetima korištenja. PostavkePRIHVAĆAM
Privacy & Cookies Policy
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.