Vijesti
KOTROMANOVIĆ Što stoji iza preokreta ukrajinske protuofenzive? ‘Ova operacija je taktičko čudo, ali…’
“U operaciji kod Izjuma ključna je bila lucidna taktika ukrajinskih generala. Najavili su protuofenzivu na jugu, pričekali da se Rusi tamo regrupiraju, a unaprijed su bili svjesni da će izgubiti bitku. Dakle, u šahovskoj bitki žrtvovali su pješaka na jugu da bi uzeli topa na sjeveru kod Harkiva. Ovo je maestralan potez vrijedan divljenja. Podsjeća me na našu akciju Bljesak iz Domovinskog rata”, kaže između ostalog Ante Kotromanović na Večernji TV-u.
Uponedjeljak je u studiju Večernjeg lista gostovao Ante Kotromanović, vojni analitičar te bivši ministar obrane RH s velikim operativnim i vojnim iskustvom iz Domovinskog rata.
U svojoj analizi osvrnuo se na ukrajinsku protuofenzivu koja je konačno urodila plodom i to na strateškom području na sjeveroistoku zemlje. Kod grada Izjuma Ukrajinci su u potpunosti uništili ruske postrojbe koristeći impresivnu vojnu taktiku.
VIDEO: Pogledajte emisiju
Ukrajinska vojska za vikend je postigla enorman uspjeh oslobodivši strateški grad Izjum. Rusi su ga napustili zbog “neodrživosti svojih pozicija”…
To je svakako najveći uspjeh otkako traje ukrajinska protuofenziva. Akciju su odradili impresivno i slobodno bih rekao da ovakva akcija oslobađanja nije viđena još od Drugog svjetskog rata. Ovo je primjer modernog ratovanja. Pohvalio bih i Ukrajince što su akciju pripremali i izvršili u najstrožoj tajnosti. Naime, čuvanje tajni trenutno je za ukrajinski establišment težak posao zbog velikog broja proruskog stanovništva u državi ali i veleizdajnika i ubačenih moskovskih špijuna unutar samog sustava.
Predsjednik Volodímir Zelenski je mjesecima radio na čišćenju vojnog i obavještajnog sustava od unutarnjih neprijatelja i izgleda da je uspio. Čini se da su dobro zbili redove i da se zaključci posljednjih tjedana nisu smjeli donositi paušalno. Ruska strana ali i dio svjetskih medija izrugivao je ukrajinsku protuofenzivu, a oni su u tajnosti spremali nešto puno veće.
Zbog čega je Izjum bio strateški cilj?
Grad Izjum nalazi se na sjeveroistoku i na neki način predstavlja ulaz u regiju Donbas koju pod kontrolom drže Rusi. Oslobađanje Izjuma važno je i zbog onemogućavanja protoka ruske logistike i infrastrukture koja bi omogućila daljnje zauzimanje teritorija do rijeke Dnjepar.
Kako su Ukrajinci uspjeli u svojoj akciji?
Dobro su se regrupirali i smišljeno svoje postrojbe poslali iz više pravaca na sjeveroistok dok su ih Rusi istovremeno čekali na jugu gdje se očekivao najjači ukrajinski udarac. Uhvatili su Ruse nespremne i potpuno ih pregazili. Sada je ključno da osiguraju koridore opskrbe i naoružanja prema Izjumu i pripaze na svoje bočne linije koje ne smiju biti previše raspršene. Za sada je nepoznato s kolikim su brojem vojnika Ukrajinci krenuli na Izjum ali svakako će biti potreban oprez zbog potencijalnog ruskog napada s kopna i zraka. Moskva će sigurno na ovo pokušati odgovoriti i pripremiti postrojbe za ponovno preuzimanje Izjuma, no Ukrajinci se trebaju ukopati u takozvanom trećem stupnju i spremni dočekati potencijalni napad.
Vojni analitičari diljem svijeta upozoravaju da bi odgovor Vladimira Putina na poraz iz Izjuma mogao biti nemilosrdan…
Nesumnjivo je da je ovaj poraz teško pao na želudac ruskom vodstvu. Tim više što su cijelo vrijeme bili tašti i izrugivali protunapad Ukrajine. Moskva sada smatra da mora povratiti svoj vojni ugled i ne smije zapadnom svijetu dati povoda za percepciju da gubi rat. Zbog oslobođenja Izjum Rusi su već smijenili nekoliko visokih vojnih časnika te iz puke osvete počeli granatirati civilnu infrastrukturu diljem Ukrajine. Treba reći da je sva statistika na strani Rusije i da su još uvijek u prednosti, no dubinski gledano oni su Ukrajinu jako podcijenili i nisu uspjeli u svom planu za kojeg su očekivali da će se realizirati za nekoliko dana.
Putinova vlast u Rusiji nije ugrožena, a od početka rata on uživa većinsku podršku naroda. Hoće li ga ovaj poraz izbaciti iz kolosijeka i uzdrmati njegovu vlast?
Vladimir Putin u Rusiji ima apsolutnu vlast, autokratski je tip vlada pod čijom su kontrolom mediji, pravosuđe i obavještajni aparat. Teško je za povjerovati da bi se narod ustao i tražio druga politička rješenja zbog jedne izgubljene bitke. Međutim, poraz Rusa kod Izjuma uistinu je bio katastrofalan. Vojska se razbježala i iza sebe ostavila na desetke tenkova i oklopnih vozila. To je za silu poput Rusije neupitna sramota. Trebat će vidjeti hoće li Ukrajinci i dalje uspješno napredovati. O tome će ovisiti i politička sudbina Vladimira Putina kojem bi u tom slučaju prvi politički ešalon mogao polako okretati leđa i planirati puč. Jasno, takva atmosfera brzo bi se prelila i na raspoloženje naroda.
Hoće li se situacija promijeniti ako Rusija bude prisiljena krenuti u opću mobilizaciju vojnika, a u koju će ići i sinovi tamošnjih oligarha?
Jasno je da Putin taj scenarij pod svaku cijenu želi izbjeći. Zbog toga u Moskvi i nisu proglasili opći rat već su invaziju na Ukrajinu nazvali specijalnom vojnom operacijom. U Kremlju vjeruju da će svoje planove ostvariti uz profesionalnu vojsku i elitne jedinice. Ako ukrajinska vojska nastavi napredovati onda će Rusija morati odgovoriti većim brojem vojnika, možda i općom mobilizacijom. No, daleko smo od toga. Ruske vlasti nipošto se ne žele zamjeriti oligarsima i njihovim obiteljima. Tako je bilo i u Domovinskom ratu. Sinovi imućnih i bogatih sjedili su kod kuće, a djeca iz radničkih obitelji i ruralnih područja branila je Hrvatsku.
Kako je moguće da je ruska vojska uz potpunu nadmoć u smislu naoružanja i ljudstva pretrpjela poraz?
Prednost Ukrajine je što ratuje na svom terenu i vodi obrambeni rat. Takve bitke odišu moralom i samopouzdanjem i rezultat je nerijetko uspješniji nego kod vojske koja vodi napadački rat. Međutim u operaciji kod Izjuma ključna je bila lucidna taktika ukrajinskih generala. Najavili su protuofenzivu na jugu, pričekali da se Rusi tamo regrupiraju, a unaprijed su bili svjesni da će izgubiti bitku. Dakle, u šahovskoj bitki žrtvovali su pješaka na jugu da bi uzeli topa na sjeveru kod Harkiva. Ovo je maestralan potez vrijedan divljenja. Podsjeća me na našu akciju Bljesak iz Domovinskog rata. To je bi preduvjet za Oluju koja je u cjelini oslobodila hrvatski teritorij. Vjerujem da će ova pobjeda još više osnažiti Ukrajince i da neće stati.
izvor: Vecernji list
Vijesti
DP: Bezuvjetno zadržati mlade ljude u Hrvatskoj, jer “su stranci neadekvatni za naše područje!”
Lipovac Pehar: Moramo zadržati mlade u Hrvatskoj jer oni imaju energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije!
Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar: ”Mladi ljudi danas odlaze iz Hrvatske jer idu za boljim životom. Mi želimo zadržati to stanovništvo jer s njim gubimo fertilnost, energiju, inovativnost i potencijal za opstojnost hrvatske nacije”.
”Svjedoci smo i doseljavanja velikog broja stanovnika iz zemalja Azije i Afrike. Jedan dio svog života provela sam u Afganistanu te sam upoznala kulturu, vjeru i način života tog stanovništva. Oni su, u usporedbi s našim radnicima i inženjerima, neadekvatni za naše područje. Hrvatska ne bi trebala svoje tržište rada zamijeniti takvim radnicima”.
”Mi ćemo sve učiniti kako bismo pomogli u ograničavanju popunjavanja tržišta rada takvim stanovništvom kroz suverenitet, gospodarske i političke korake i demografsku obnovu. Moramo obnoviti naše tržište rada i zadržati naše vrijedne radnike koji su svuda u svijetu priznati i uredno plaćeni”.
”Covid pandemija nam je pokazala koliko smo ovisni o velikim globalnim lancima, a što nam pokazuje da moramo stvoriti svoje proizvodne kapacitete i doprinijeti našoj prehrambenoj samodostatnosti. Dokazano je i koliko smo u kriznim situacijama ovisni o turizmu, što nas čini ekonomski krhkima i naglašava potrebu za diversifikacijom gospodarstva i razvojem drugih sektora”.
”Zašto se ne bismo potrudili poljoprivredu postaviti na svoje noge? Nama se sada pružila prilika kada ćemo to i učiniti. Naša je Hrvatska puna resursa koje možemo iskoristiti, od stanovništva, mladih, do nas koji smo ovdje u Hrvatskom saboru. Učinimo sve kako bismo doprinijeli razvoju Hrvatske!”.
Vijesti
Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom
Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.
U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.
“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.
Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”
Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.
Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”
Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.
Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”
Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”
POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.
“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.
Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.
Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.
Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.
CatholicVote je ranije objavio:
Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.
Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.
Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.
Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.
Vijesti
Čudesna vizija iza blagdana Tijelova
Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.
Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.
Slika: Portraits-of-Saints – Julijana iz Liegea
Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.
Viđenje svete Julijane
Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”
U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:
Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.
U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:
“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.
Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:
Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”
U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.
Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.
Philip Kosloski /Altea
-
Vijesti7 dana ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti1 dan ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti3 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti3 tjedna ago
DANAS Prvi put misa zadušnica za žrtve komunističkih zločina u Zagrebu
-
Vijesti2 tjedna ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti2 dana ago
UVIJEK ČETVRTKOM Blagdan Tijelova – što danas točno slavimo?