Connect with us

Vijesti

Kovačević i Brzica: Ima li hrvatska strategiju nacionalne sigurnosti koja odgovara novim okolnostima?

Published

on

Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu stvorila je nove geopolitičke i sigurnosne realnosti na istoku Europe. Sigurnosna kriza održava se na cijelu Europu, posebno na planu energetske sigurnosti. Područje tzv. Zapadnog Balkana od početka krize spominje se kao potencijalno krizno žarište, a ono čini neposredno hrvatsko sigurnosno okruženje.

U kontekstu velike sigurnosne krize koja zahvaća Europu postavlja se pitanje položaja Republike Hrvatske u novim realnostima. Ima li hrvatska strategiju nacionalne sigurnosti koja odgovara novim okolnostima? Koji su danas hrvatski sigurnosni prioriteti?

Ovu problematiku za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća prokomentirali su dr. sc. Nikola Brzica, bivši pomoćnik ministra obrane i Pero Kovačević, pravni ekspert i jedan od autora prvoga Zakona o obrani.

Dr. sc. Nikola Brzica: Potrebna povećana pažnja i pripravnost

„Masovna, izravna i neisprovocirana Ruska agresija na Ukrajinu krajem veljače 2022. godine je po mnogočemu je suštinski promijenila geopolitičke i sigurnosne kalkulacije zainteresiranih promatrača u euroatlantskom prostoru, ali i šire“, ističe Brzica.

„Republika Hrvatska kao članica NATO saveza i Europske Unije sudjeluje u kolektivnim naporima za očuvanjem međunarodnog mira i vladavine prava. Za razliku od prošlog stoljeća, gdje se sukob odvijao na teritoriju Republike Hrvatske, ali i u neposrednoj blizini, kinetički sukobi se danas odvijaju na istoku Europe. Osim s izravnim i neizravnim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, RH se i suočava s određenim izazovima u vlastitom susjedstvu“, upozorava Brzica.

„Općenito govoreći, strategije postoje kako bi objektivno kodificirale trenutno stanje, ciljano buduće stanje, raspoložive organizacijske jedinice, resurse, i naravno način kako će se ovi elementi sinergijski primijeniti radi ostvarivanja deklariranih nacionalnih ciljeva. Nažalost, Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske projekcija je stavova i razmišljanja političkog vodstva i njihovog razumijevanja i tumačenja sigurnosne situacije i prilagodba razmišljanjima često površnih velikih igrača, a ne ono što bi trebala biti, a to je rezultat suštinskog razumijevanja svih bitnih strateških elemenata sigurnosti, jezgrovite i objektivne analize i predikcije razvoja svih aspekata sigurnosti“, dodaje Brzica.

„Koliko god su čvršće euroatlantske integracije pridonijele povećanoj sigurnosti Republike Hrvatske, toliko i nedavni događaji (na europskom istoku, ali i u neposrednoj blizini na istočnim (i južnim) granicama Republike Hrvatske) iziskuju povećanu pažnju i pripravnost“, zaključuje Brzica.

Pero Kovačević: Bez jasnih sigurnosnih prioriteta

Pero Kovačević smatra da je današnja civilizacija je na putu samouništenja. „Živimo u najopasnijim vremenima nakon završetka Drugog svjetskog rata. Putinovom invazijom na Ukrajinu posredno je započeo 3. svjetski rat između Amerike, Velike Britanije, NATO saveza i Rusije. Zapad naoružava i financira Ukrajinu u borbi protiv Rusije, no nažalost još nema naznaka kraju rata. Imamo hrpu neodgovornih svjetskih čelnika s nedovoljno stručnog znanja, koji brinu samo o sebi i svome političkom rejtingu i ništa ih drugo ne zanima. Najveći gubitnik u svemu tome već jesu zemlje Europske unije koje se ponašaju kao pudlica američkog predsjednika Bidena i slušaju što će im reći ukrajinski predsjednik Zelenski. Uvode sankcije Rusiji koje pogađaju prije njihove vlastite stanovnike, ponašaju se kao slon u staklani“, smatra Kovačević.

„Žalosno je u svemu tome što u ratu u Ukrajini gine ukrajinska i ruska sirotinja, a svjetski vođe govore o nekakvim vrijednostima koje su odavno uništene. Rat u Ukrajini te sankcije Zapada Rusiji teško su pogodile stanovnike svih članica Europske unije i Hrvatske, a slijedi nam još teže razdoblje. Cijene energenata rastu, inflacija divlja i tome se ne nazire kraj. Standard hrvatskih građana naglo se urušio, a budući nije na vidiku prestanak rata u Ukrajini čeka nas još teže razdoblje“, dodaje Kovačević.

Ima li Hrvatska strategiju nacionalne sigurnosti koja odgovara novim okolnostima? Hrvatska strategija nacionalne sigurnosti mrtvo je slovo slovo na papiru. Kakva nam je strategija nacionalne sigurnosti Vlade Andreja Plenkovića dovoljno govori činjenica da smo ispraznili naše zalihe naoružanja i vojne opreme donirajući ih Ukrajini, a da u isto vrijeme ne radimo na njihovom obnavljanju. Treba jasno reći da Vlada Andreja Plenkovića nema nikakve strategije koja odgovara novim okolnostima, osim potpunog oslanjanja na NATO savez i njihove obrambene snage“, kritičan je Kovačević.

„Koji su danas hrvatski sigurnosni prioriteti? Plenkovićeva Vlada nema jasnih sigurnosnih prioriteta već za sve probleme ima izliku rata u Ukrajini, a oni nisu ni za što odgovorni. Naš obrambeno-sigurnosni sustav već je niz godina zapušten, godinama su smanjivana sredstva za njegov razvoj odnosno ustrojavanje. Politički vrh nakon našeg je ulaska u NATO i EU očito zaključio da ne treba ulagati u obrambeno-sigurnosni sustav i sad smo tu gdje jesmo. Andrej Plenković i njegova Vlada ne žele shvatiti ili ne shvaćaju da stvarno živimo u najopasnijim vremenima, s nikad luđim i nesposobnijim svjetskim vođama, koji služe samo kao vanjski privid“, dodaje Kovačević.

„Geopolitička slika svijeta se mijenja, ne na dobrobit većine naroda, utjecajne sfere se mijenjaju. Bogati se sve više bogate, narod je sve siromašniji i nesigurniji, planet Zemlja sve je više biološki uništen, ekološki ju velike korporacije i sile i dalje nesmiljeno uništavaju. To je već dovelo, a kroz određeno vrijeme može dovesti do ogromnih migracija stanovništva zbog prehrambenih i ostalih resursa, a tada će se karta svijeta potpuno promijeniti“, zaključuje Kovačević.

Priredio: Davor Dijanović

Advertisement

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved