Vijesti

(VIDEO) Krimski most u plamenu: A sada počinje prava makljaža?

Published

2 godine ago

9 listopada, 2022

Zato je jasno kako će jutrošnji napad na Krimski most, zajedno s nedavnim priključenjem četiriju ukrajinskih jugoistočnih regija u sastav Ruske Federacije, uvesti ukrajinski rat u potpuno novu dimenziju – posve sigurno, u eskalaciju! Jer Putinu se, u protivnom, opasno “trese stolica”

Jedna od najvažnijih vijesti, koja uopće može stići vezano uz ukrajinske bojišnice, svakako je ona koja bi se odnosila na ukrajinski napad na Krimski most – strateški važan ruski infrastrukturni, prometni objekt, koji povezuje Krimski poluotok s kopnenim dijelom Rusije. Njime se odvija kako automobilski (profil četverotračne autoceste), tako i željeznički promet – ključan za dostavu roba. Most – jedan od najdužih u Europi, dug 19 kilometara – Rusiju je koštao milijarde dolara, a zbog goleme važnosti izgradila ga je vrlo brzo nakon priključenja Krima u sastav Ruske Federacije.

Nije bez razloga Moskva upravo Krimski most još na početku rata označila kao primaran u smislu njegove zaštite, govoreći kako je praktički „nedodirljiv“ jer ga čuvaju moćni protuzračni i proturaketni sustavi, između ostalih i čuveni S-400 Triumf, kao i vojni brodovi raspoređeni u Azovskim i Crnom moru. Jer tim se mostom odvija glavnina cjelokupne opskrbe Krima, pa tako i tamošnjih ruskih zračnih, kopnenih i pomorskih baza – prije svega one u Sevastopolju.

A od jutros se sve promijenilo. Krimski most je u plamenu, barem jedan njegov manji dio, ali i on je bio dostatan da se prekine željeznički promet, a cestovni svede na samo jedan trak s obzirom kako je dio ceste urušen i propao u vodu. O tome svjedoče fotografije i video snimci na društvenim mrežama.

Ruski državni mediji ponovo se u novonastaloj situaciji ne snalaze, slično kao i u vrijeme kada su ukrajinske snage izvršile snažni proboj u Harkovskoj regiji – očito se bojeći reći nešto što bi izazvalo ljutnju nekoga iz vrha. Tako su od jutros prevladavale izjave koje je plasirao samo krimski Nacionalni odbor za borbu protiv terorizma (NAC). On je jutros samo šturo objavio kako je na Krimskom mostu, sa strane poluotoka Taman, dignut u zrak kamion, što je dovelo do zapaljenja sedam spremnika goriva u vlaku i da su dva raspona mosta djelomično urušena.

Closer look at the collapsed road span of the Crimean bridge pic.twitter.com/ZW1OOAKdns
— OSINTtechnical (@Osinttechnical) October 8, 2022

Međutim, u međuvremenu su se ruski mediji ohrabrili i počeli prikazivati prve fotografije i video snimke s mjesta incidenta.

Tako se u medijima doslovno navodi „kako je sve više informacija da eksplozija i požar na Krimskom mostu uopće nisu posljedica činjenice da se “zapalio rezervoar s gorivom”, kako to pokušavaju prikazati lokalne vlasti“.

Sudeći prema snimci koja kruži društvenim mrežama, radi se ili o raketnom napadu ili o terorističkom napadu, pri čemu je most ozbiljno oštećen.

Zanimljivo je kako je popularni ruski novinar – koji aktivno prati stanje na ukrajinskim bojišnicama i svakodnevni je gost na državnim televizijskim programima, Jurij Podoljaka, na svom Telegram kanalu objavio snimku na kojoj se jasno vidi da je u pozadini zapaljenih vagona s gorivom onesposobljen i automobilski most.

Jedan mu raspon potpuno nedostaje, drugi je znatno oštećen. Također još nije jasno hoće li konstrukcija željezničkog mosta izdržati požar, kaže Podoljaka i dodaje:

“To će očito uvelike zakomplicirati logistiku Krima i cijelog južnog smjera Specijalne vojne operacije. I čini se da je ovo uvod u glavni udar Oružanih snaga Ukrajine na jugu”, piše Podoljaka.

Pritom je ogorčen što ruska strana ne udara na infrastrukturu Ukrajine, koju Kijev u potpunosti koristi za prebacivanje snaga.

“Ako tijekom sljedećih nekoliko dana Ukrajina ne padne u mrak i ne budu izvedeni udari na mostove preko Dnjepra, osobno ću to smatrati znakom… …”

Ovdje ruski novinar završava svoj tekst, ali je jasno kako aludira ili na izdaju ili na poraz. Trećeg jednostavno nema.

Također smatram kako je jasno kako iza napada stoji ukrajinska strana, jer je na isto, kao na mogućnost, nedavno upozorio i čelnih ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev, jedna od najmoćnijih ruskih osoba iz krugova obavještajnog i protuobavještajnog sustava i bliski Putinov suradnik, tijekom sastanka tog vijeća održanog prije 3 dana – upravo na Krimu! On je zatražio jačanje sigurnosnih mjera na poluotoku, prije svega na infrastrukturnim objektima, zbog mogućih terorističkih akcija.

U ovom kontekstu podsjetio bih na riječi zamjenika ukrajinskog ministra obrane Volodimira Havrilova izrečene u srpnju u intervjuu za britanski The Times tijekom njegovog posjeta Londonu. Tada je kazao kako se Ukrajina priprema napasti poluotok Krim. “Imamo protubrodske sposobnosti i prije ili kasnije ciljat ćemo flotu (u pomorskoj bazi Sevastopolj)”. “Rusija će morati napustiti Krim ako žele postojati kao država”, kazao je tada ukrajinski visoki službenik MO.

Vratio bih se na riječi spomenutog ruskog novinara i dodao slijedeće: točno je kako ruska vojska nije gađala, a time i uništila niti jedan ključni most preko rijeke Dnjepra koji geografski dijeli Ukrajinu na istočni i zapadni dio, iako je svima jasno kako se upravo preko njih prebacuje i svo novo naoružanje koje Kijev dobiva od Zapada, kao i vojne postrojbe ukrajinske vojske. Ta činjenica već mjesecima izluđuje ruske vojne analitičare, kao i bivše visoke vojne službenike ruske vojske.

Jasno je kako se tu ne radi o greškama Glavnog stožera koji ne uviđa takvo stanje, već da je tako nešto (napad na ključnu prometnu infrastrukturu – mostove i tunel kroz Karpate) isključivo u domeni politike tj, odluke najvišeg vodstva zemlje – prije svega Vladimira Putina kao predsjednika i vrhovnog zapovjednika vojske.

Ako se želi postići potpuno nezadovoljstvo ruske javnosti vođenjem ovog rata, napadom na Krimski most to se sigurno uspjelo. Međutim, hipotetsko svrgavanje Putina s vlasti (do kojeg neće doći) revolucionarnim putom ne bi u tom slučaju izvele pacifističke mase (jer one su u Rusiji u velikoj manjini), već upravo one radikalne i nacionalističke koje Putina mogu kriviti za ovakav katastrofalan razvoj stanja na bojišnicama. Nekako slično kako je bilo i sa svrgavanjem Slobodana Miloševića – koje nisu željeli samo minorni pacifisti u srpskom društvo, već prije svega radikali – nezadovoljni propašću velikosrpskog projekta, pri čemu je uvijek kriv onaj koji je na vrhu.

Zato je jasno kako će jutrošnji napad na Krimski most, zajedno s nedavnim priključenjem četiriju ukrajinskih jugoistočnih regija u sastav Ruske Federacije, uvesti ukrajinski rat u novu dimenziju – posve sigurno, u eskalaciju sukoba! Jer Putinu se “trese stolica”.

Ako tome dodamo da ruske snage trpe i ozbiljne gubitke na sjevernom dijelu (preciznije na zapadnoj obali Dnjepra) Hersonske regije (također nedavno priključene Rusiji) i da se priprema snažni ukrajinski napad i na Zaporošku regiju s ciljem ovladavanja ključnim energetskim objektom te zemlje nuklearnom centralom Zaporožje (prije dva dana ju je Putin uredbom stavio pod ingerenciju Rosatoma, a od danas su iz tog objekta prekinute isporuke struje Ukrajini, a AC je činila 20% ukupne proizvodnje el. energije Ukrajine), i obližnjim gradom Energodarom, s mogućnošću napredovanja dalje na jug prema Azovskom moru i Mariupolju, jasno je kako je Rusija dovedena pred zid i da nema vremena čekati završetak mobilizacije. Jer nove ofanzivne vojne operacije, koristeći mobilizirane snage, Rusija neće moći početi prije sredine studenog, tvrde tamošnji vojni analitičari. Postavlja se pitanje i zašto Rusija ne pokrene svoje regularne postrojbe kojima se tako često hvali, poput onih 50-ak tisuća vojnika koji su sudjelovali na ljetos održanim strateškim vojnim vježbama Vostok-2022, skupa s kineskim i vojnicima brojnih drugih zemalja?

Puno je pitanja, a odgovora malo. Rusija je i konačno dovedena pred zid. Ruska javnost kipi i sudbonosne odluke morat će se donijeti vrlo brzo. A sve to, zajedno gledano, nikako ne može slutiti na dobro jer odgovor Moskve morat će uslijediti. Sada je glavno pitanje – kakav?

Zoran Meter/Geopolitika.info

Vijesti

U Brodosplitu dovršen obalni ophodni brod za HRM

Published

9 sati ago

31 svibnja, 2024

Uredništvo

U Brodosplitu je dovršen novi obalni ophodni brod. Riječ je o budućem brodu Hrvatske ratne mornarice.

U ožujku je potpisan ugovor kojim je reguliran način završetka gradnje i novi rok isporuke za prvi od ukupno četiri preostala broda. Brod će biti porinut 1. srpnja, a MORH-u će biti isporučen do kraja godine.

Ministar obrane Ivan Anušić nakon preuzimanja dužnosti najavio je nastavak realizacije projekta izgradnje obalnih ophodnih brodova, istaknuvši to kao jedan od prioriteta Ministarstva obrane.

Gostujući na Dan državnosti u središnjem Dnevniku HTV-a, ministar Anušić rekao je kako ima informacije iz Brodosplita da je brod čija je gradnja ugovoriena izvezen van iz hale i da se priprema već ovo ljeto za porinuće i nastavak dovršenja.

Podsjetio je da je s Brodosplitom 2014. godine potpisan ugovor o realizaciji pet ophodnih brodova za HRM, kojima je rok isporuka trebao biti 2018. godine, međutim dosad je isporučen samo jedan, prototip. Najavio je, da će, prema informacijama iz Brodosplita, do kraja godine HRM imati drugi brod i nakon u paketu će se i ostala tri broda rješavati.

foto: Ophodni obalni brod Umag 32/MORH

Vijesti

Sveti Toma Akvinski o tome kako izbjeći zavist na društvenim mrežama

Published

9 sati ago

31 svibnja, 2024

Uredništvo

Umjesto da podlegnemo zamci usporedbe, možemo njegovati duh zahvalnosti i slaviti dobro u sebi i drugima.

Gornja ilustracija: – Imam 1000 sljedbenika, a ti? – 80000. Stvarnost: – Mislila sam da će više ljudi doći!? – Ne, samo moji najbolji prijatelji!

Potreba za isključivanjem, odbacivanjem doslovno beskonačnog pomicanja i algoritamski odabranih feedova, sve je veći fenomen. Nije pretjerano reći da mnogi biraju digitalnu detoksikaciju, svjesni prekid od stalne gužve društvenih medija – ili čak potpuno povlačenje iz njih. Ovo nije samo hir, poput čišćenja sokovima ili povremenog posta; to je zdrav odgovor na stalni pritisak online savršenstva. Platforme društvenih medija, iako nude povezanost, također mogu njegovati osjećaj zavisti. Ali što kada bi postojao način za snalaženje u ovom digitalnom krajoliku bez podlijeganja ovom poroku?

Uđite u svetog Tomu Akvinskog, poznatog srednjovjekovnog filozofa i teologa. Njegovi bezvremenski uvidi iznenađujuće su relevantni kada je u pitanju razmišljanje o našim suvremenim borbama. Dok Akvinski nije mogao predvidjeti uspon društvenih medija, njegova razmišljanja o zavisti pružaju snažan okvir za navigaciju u usporednoj zamci koju te platforme mogu stvoriti.

Što je zavist i zašto je destruktivna?

Prema Akvincu, zavist je “tuga tuđeg dobra”. To nije samo ljubomora, koja je strah od gubitka nečega što posjedujete. Zavist je podmuklija emocija, gorčina koja se zagnoji kada vidimo sreću druge osobe. U doba društvenih medija, ova sreća može poprimiti mnoge oblike – prijateljeve savršene fotografije s odmora, kolegina nemilosrdna promaknuća na poslu, pažljivo osmišljena slika života koji se čini sretnim bez napora.

Akvinski nas podsjeća da je zavist razorna sila. To ne samo da izjeda našu vlastitu radost, već također sprječava našu sposobnost da cijenimo dobre stvari u vlastitom životu. Akvinski nadalje tvrdi da istinska sreća ne dolazi od uspoređivanja s drugima, već od življenja kreposnog života u skladu s Božjim planom.

Dakle, kako možemo primijeniti mudrost Akvinskog na svoje navike društvenih medija? Evo nekoliko strategija:

1. PAZITE ŠTO KONZUMIRATE

Uredite svoje feedove društvenih medija tako da budu poticajni i inspirativni. Prestanite pratiti račune koji stalno izazivaju zavist ili negativnost.

2. VJEŽBAJTE ZAHVALNOST

Prebacite fokus s onoga što vam nedostaje na ono što imate. Svaki dan odvojite vrijeme za razmišljanje o blagoslovima u svom životu, velikima i malima.

3. SLAVI USPJEH DRUGIH

Prava radost zbog tuđe sreće raspršuje zavist. Koristite društvene medije da čestitate i ohrabrite druge.

4. PRISJETITE SE “ODGOVARANE STVARNOSTI”

Društveni mediji su vrhunac, a ne stvarni život. Svatko se suočava s izazovima, čak i oni s naizgled savršenim online osobama.

5. USREDOTOČITE SE NA VLASTITI ŽIVOT

Uspoređivanje je kradljivac radosti. Postavite sebi ciljeve i težnje, neovisno o tome što drugi rade.

Društveni mediji mogu biti vrijedan alat za povezivanje i informacije – to je neporecivo. Ali primjenom bezvremenske mudrosti Akvinca na zavist, možemo koristiti ovaj digitalni prostor s većom sviješću i unutarnjim mirom. Umjesto da podlegnemo zamci usporedbe, možemo njegovati duh zahvalnosti i slaviti dobro u sebi i drugima. Usredotočujući se na svoj život, možemo pronaći istinsku sreću izvan filtrirane leće društvenih medija.

Daniel Esparza/Aletea ilustracija: Brightside

Vijesti

Preminuo je Louis d’Alencourt ‘apostol posljednjih vremena’

Published

16 sati ago

31 svibnja, 2024

Uredništvo

Louis d’Alencourt, francuski intelektualac, komunikolog, te kao katolik specijaliziran za eshatologiju, koji je detektirao sve simboličke tragove koji se odnose na kraj vremena, preminuo je. POČIVAO U MIRU!

Tekst o Autoru (samom sebi) s bloga Le grand Reveil – Révélations pour la fin des temps, (Veliko buđenje – Otkrivenje za posljednja vremena) prenosimo

slika: Gospa od La Salette.

Zovem se Louis d’Alencourt, rođen sam 1969., dakle 2012. imam 43 godine. Oženjen, otac obitelji, poslovni menadžer, oglašivač sam i radim u komunikacijskim profesijama od svoje 23 godine , uglavnom na čelu vlastitih struktura. Imao sam sve razloge da nastavim živjeti “ublaženi” mali život bez postavljanja previše pitanja i da uživam u životu. Osim toga…

Praktičan katolik, tradicionalističkog senzibiliteta, odgojen sam u okruženju u kojem sam naučen ne vjerovati “svijetu”, odnosno društvu koje ga okružuje, čije su ideje i način djelovanja sve više u suprotnosti s katoličkom mišlju i njezinim učenjem . Hvala Bogu, djetinjstvo i mladost sam sačuvao od štete koju danas nanose televizija i “elektronički” stil života (videoigre i slično).

To me nije spriječilo da se prihvatim računala čim sam počeo raditi (bilo je to 1989. godine), niti da pozdravim dolazak Interneta i očito budem redoviti korisnik. Čak sam bio jedan od preteča mobitela jer sam i prije dolaska mobitela već imao telefon u autu. Bilo je to doba Radiocoma 2000. ako se dobro sjećam.

Objave s kraja vremena: KROMOSOM 47

No, kako nisam rođen s računalima i kako sam ih usvajao samo u radu, uvijek sam ih smatrao prije svega alatom za rad. Isto za Internet. Računalni i elektronički alati za mene nisu cilj nego sredstvo. Nijansa je važna jer nam omogućuje da stroju i njegovoj dominaciji nad čovjekom damo granice, također nam omogućuje da znamo da ne budemo previše ovisni o njemu, a prije svega da zadržimo “kontrolu”. Često sam sklon reći “nije stroj taj koja odlučuje, ja sam”.

Dovoljno je reći da računala koja se sama ažuriraju, nadjačavajući slobodnu volju svog vlasnika, odgovaraju stvarima koje me ljute. Da ne spominjem da zapravo ne znamo sve što navedeno računalo radi i prenosi…

Sve ovo samo da kažem da sam malo po malo, što sam bio stariji, to sam se više pitao o evoluciji sadašnjeg svijeta; kamo ide, Što se događa ? Odakle taj jaz između percipiranog svijeta, željenog svijeta i stvarnog svijeta? Kako objasniti da usprkos iznimnom životnom standardu zapadnjaka, čiji je potrošačko društvo najvidljiviji izlog, postoji i velika nelagoda? Sve se čini u redu, a ipak nešto nije u redu.

Uvijek su me zanimale politika i ekonomija. Moram razumjeti stvari i stoga dublje prodreti u određene teme. Budući da televizija ne dopušta da idete dublje, čitanje je najlakši i najpouzdaniji način.

Louis d’Alencourt: OBJAVE S KRAJA VREMENA – Virus kaosa

Tako sam od prosječnog građanina s godinama postao ISTRAŽIVAČ. Filozof i istraživač. Točnije, istraživač političke filozofije.

Da biste razumjeli što se događa, morate pokušati znati donju stranu karata. Postoji službena i neslužbena povijest. Onaj pravi, onaj o kojem se ne uči u udžbenicima. Geopolitika. Tajne službe. Tajna društva. itd…

Kao istraživački alat, ne biste trebali početi s internetom, već s knjigama. Jedna knjiga vodi drugoj; autor, u svom argumentu, navodi druge knjige koje vas potiče znatiželja, i tako dalje. Zatim dovršavate svoja zapažanja putem Interneta. Nikad ne zaboravite da, ako vam se neka tema sviđa, morate je dalje istraživati kroz knjige, a ne ostati na površnoj fazi, kao što je slučaj s audiovizualnim dokumentima i internetom.

A ono što sam otkrio bilo je zastrašujuće. Nakon 10 godina istraživanja i napornog rada, odabira, provjeravanja, razmišljanja, danas sam u mogućnosti odgovoriti na pitanja:

VELIKO BUĐENJE – U čast Louisu d’Alencourtu – Proročanstvo temeljeno na broju 47

Za što ?
Gdje idemo ?
O kako da stignemo tamo?
Gotovo sa sigurnošću. Jedini element koji mi nedostaje, i to veliki, je kalendar: Kada?
Ali to je i najteže, i najtajnije.

Iza riječi “kraj vremena”, “apokalipsa” ili “kraj svijeta” moramo dati jasna objašnjenja, valjane argumente i konstruirano razmišljanje.

Danas više ne mogu šutjeti. Ovo znanje moram staviti u službu svojih bližnjih kako bih im pomogao da se pripreme za konačno rješenje koje se nazire. Razmišljao sam o pisanju knjige; ovaj projekt nije isključen, ali prvo krećem s ovim blogom čiji je cilj u naslovu: probudi se dok ne bude prekasno!

Tako ću ispuniti ulogu “apostola posljednjih vremena” o kojem je Gospa od La Salette govorila u svojoj poznatoj tajni (1846.) i koji će se pojaviti u vrijeme dolaska Antikrista: “Pozivam apostole posljednjih vremena, vjerne učenike Isusa Krista, koji su živjeli u preziru svijeta i samih sebe, u siromaštvu i poniznosti, u preziru i šutnji, u molitvi i mrtvljenju, u čistoći i u jedinstvu s Bogom, u patnji i neznanju svijetu. Vrijeme je da izađu i osvijetle zemlju. “.

Nažalost, ne uklapam se baš u opis, stoga riječ (budućnost) na početku ovog članka, jer težim biti dio toga i nadam se da ću pronaći milost i snagu potrebnu da to postignem.

Doista, vladavina Antikrista je blizu i sada je hitno prosvijetliti svoje suvremenike.