Vijesti
Kršćanofobija, jedan od glavnih (i prešućenih) problema svijeta
Nastojati ću biti što kraći, tek uspoređujući informacije dostupne svima (jedne su mnogo lakše za naći, druge ne toliko):
Na 15. Ožujka ove godine, UN službeno proglašava taj datum “Međunarodnim danom borbe protiv islamofobije”. Zašto baš na taj dan? Jer je upravo 15. Ožujka 2019., Australac Brenton Tarrant, ušao naoružan u dvije novozelandske džamije, otvorivši vatru na tamošnje nenaoružane muslimane – čin odmah osuđen diljem svijeta -, ubivši 51 i ranjavajući drugih 40.
Sada ističemo neke masakre u kršćanskim hramovima prije i poslije tog datuma (uz potpunu odsutnost solidarnosti i medija koji su jednostavno prešli preko tolikih pokolja poput navedenih):
Šri Lanka (21.04.2018.): Uskrs, islamski teroristi eksplodiraju bombe u tri crkve i tri hotela: 359 ljudi je poginulo, a više od 500 ozlijeđeno.
Nigerija (20.4.2014.): Uskrs, islamski teroristi napali prepunu crkvu: 150 ubijenih.
Pakistan (27.03.2016.): Nakon uskrsne mise, islamski teroristi eksplodiraju bombe u parku u kojem su se okupljali kršćani; ubijeno je više od 70 kršćana, većinom žena i djece. “Na zidovima naše kuće visilo je ljudsko meso”, prema riječima jednog svjedoka.
Irak (31.10.2011.): Islamski teroristi napadaju crkvu u Bagdadu tijekom bogoslužja, otvarajući neselektivno vatru prije nego što aktiviraju eksploziv u svojim pojasevima. Oko 60 kršćana – uključujući žene, djecu, čak i bebe – bilo je ubijeno na licu mjesta.
Nigerija (04/08/2012): Na Uskrsnu nedjelju, eksploziv koji su postavili muslimanski teroristi – oni se nazivaju muslimanima – detonirao je u blizini dvije prepune crkve; Više od 50 ljudi je poginulo, uz nepoznat broj ozlijeđenih.
Egipat (04.09.2017.): Na Cvjetnicu islamski teroristi su bombardirali dvije prepune crkve; najmanje 45 je ubijenih, a više od 100 ranjenih.
Nigerija (25.12.2011.): Tijekom božićnih bogoslužja islamski teroristi su pucali na tri crkve i bombardirali ih; 37 ljudi je poginulo, a gotovo 57 je ozlijeđeno.
Egipat (11. prosinca 2016.): Islamski samoubilački napad na dvije crkve ostavio je 29 mrtvih i 47 ozlijeđenih.
Indonezija (13. svibnja 2018.): bombardirane tri crkve – počinitelji kao i prije – ; bilo je 13 mrtvih i na desetke ranjenih.
Egipat (01.01.2011.): muslimanski teroristi bombardirali su crkvu u Aleksandriji tijekom novogodišnje mise; umro je najmanje 21 kršćanin. Prema riječima očevidaca, “komadi leševa su bili razbacani vani po cijeloj ulici” i “uneseni su u crkvu nakon što su neki muslimani počeli gaziti po njima i pjevati džihadske pjesme”, uključujući “Allahu Akbar!”
Filipini (27.01.2019.): Islamski teroristi bombardiraju katedralu; najmanje 20 mrtvih i više od 100 ranjenih.
Indonezija (24.12.2000.): Tijekom bogoslužja na Badnjak muslimanski teroristi bombardirali su nekoliko crkava; bilo je 18 mrtvih i više od 100 ranjenih.
Pakistan (15.03.2015.): Muslimanski bombaši samoubojice ubili su najmanje 14 kršćana u napadima na dvije crkve.
Njemačka (19.12.2016.): U blizini Memorijalne crkve Kaisera Wilhelma u Berlinu, musliman je kamionom uletio na božićni sajam; 13 je poginulo, a 55 je ozlijeđeno.
Egipat (29.12.2017.): Naoružani muslimani su pucali na crkvu u Kairu; umrlo je devet osoba.
Egipat (01.06.2010.): Nakon mise na Badnjak (prema pravoslavnom kalendaru), muslimani su ubili šest kršćana dok su izlazili iz svoje crkve.
Rusija (18.02.2018.): Musliman s nožem i dvocijevkom ušao je u crkvu i otvorio vatru; pet osoba – sve žene – je poginulo, a najmanje pet je ozlijeđeno.
Francuska (26.07.2016.): Muslimani su ušli u crkvu i prerezali grkljan svećenika, Vlč. Jacquesa Hamela, 84, i uzeli četiri časne sestre kao taoce dok francuska policija nije uspjela oboriti teroriste.
itd., dugo itd. Sve do ove nedjelje Duhova i pokolja 50 katolika u jednoj katoličkoj crkvi. A u Kongu je prije dva dana ubijeno još 20 kršćana.
Ukratko, šutnja prvenstveno zapadnjačkih glavnih medija o ovim masakrima je notorna. Baš kao i ostatka svijeta.
U talijanskoj Cremoni članovi “gay pridea” prije nekoliko dana sudjelovali su u bogohulnoj procesiji, u užasnoj uvredi Gospe.
No, koji je razlog za tu šutnju i prezir prema svemu kršćanskom?
Ima jedno ime za pojam i djelo koje okrivljuje sve naznačene, bilo djelom – pa čak i sustavno preko institucija – bilo šutnjom ili propustom: zove se kršćanofobija.
Nešto što tolike, čak i kršćane, kao da se i ne tiče.
Milenko Bernadić, dopisnik portala Croativ.net iz Španjolske
Vijesti
Marinci testirali repliku oklopa iz kasnog brončanog doba. Utvrdilo se da je riječ o posljednjem kriku
Iz Grčke nam ove godine dolaze brojne zanimljive vijesti iz područja arheologije. Jedna od njih vezana je uz inovativno testiranje prapovijesnog oklopa. Konkretan oklop ulazi među najstarije prilično cjelovito očuvane europske oklope – piše Sonja Kirchhoffer u Povijest.hr.
Oklop se datira u kasno brončano doba i s obzirom na to star je oko 3500 godina. Izrađen je od brončanih ploča koje su prekrivale veći dio tijela, a uključivao je i neobičnu kacigu s pločama na obrazima, koja je napravljena od veprove kljove. Kaciga je izrađena tako što su komadići kljova vepra bili pričvršćeni na kožnu podlogu. Ova je defenzivna oprema iskopana još 1960. godine u blizini sela Dendra u južnoj Grčkoj. U pitanju je lokalitet koji je doslovno udaljen nekoliko kilometara od Mikene, odnosno prijestolnice kralja Agamemnona. Od trenutka kada je oklop nađen javila se dilemna je li on korišten u borbama ili samo u ceremonijama.
Kriteriji koje su morali zadovoljiti marinci
Istraživanje ovog naizgled nezgrapnog oklopa proveo je Andreas Flouris, profesor fiziologije na Sveučilištu u Tesaliji i njegov tim. U provođenju istraživanja angažirali su marince Helenskih oružanih snaga. Rezultati ovog nesvakidašnjeg istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE, u svibnju 2024. Za potrebe istraživanja znanstvenici su angažirali 13 marinaca. Naravno, u pitanju su bili dobrovoljci koji su odgovarali postavljenim kriterijima. Marinci su morali biti odgovarajuće dobi, tjelesne težine i visine. Bili su to ljudi većinom u svojim tridesetim godinama života, što je bilo u skladu s opisima ratničke elite u Ilijadi. Kako su ti ratnici opisani kao visoki i impresivne pojavnosti – u izboru vojnika vodilo se računa da budu viši od tadašnjeg prosjeka i težine, ne bi li bili ujedno usklađeni s podacima prikupljenim iz mikenskih grobova ratničke elite. Bila je to okvirno visina od oko 170 centimetra i težina koja se kretala do nekih 80 kilograma
Tijekom eksperimenta marinci su bili odjeveni u naizgled nespretne replike tzv. Dendra oklopa i naoružani oružjem karakterističnim za brončano doba. Tako opremljeni uključeni su u unaprijed osmišljene simulacije borbi koje su smatraju karakterističnim za kasno brončano doba.
Kako rekonstruirati borbe u kasnom brončanom dobu?
Pravo je pitanje kako su te borbe izgledale i koliko ih je uopće moguće rekonstruirati. Znanstvenici okupljeni u ovoj studiji krenuli su od Homerove Ilijade koja daje prikaz Trojanskog rata. Iako je Ilijada zabilježena u željeznodobnom periodu ili preciznije u arhajskom razdoblju grčke povijesti, ona sadrži i ratne tehnike iz brončanodobnog perioda. Autori unutar ove studije su bili prilično rigorozni i odlučili su prihvatiti iz Ilijade samo ono što je već doista potvrđeno arheološkim nalazima. Tijekom 11 satne simulacije zaključeno je da ovaj oklop nije ograničavao nositelje, kao i da je bio podnošljiv u uvjetima jakog naprezanja. U simulaciji su marinci bili naoružani križnim mikenskim mačem, kopljem, ali i kamenjem srednje veličine. Najčešće su primjenjivali borbenu tehniku nazvanu “hit and run”, koja je zahtijevala visoku razinu angažiranosti. Prilikom brončanodobnog ratovanja najčešće su stradavali gornji udova, prsa i glava. Znanstvenici su tijekom simulacija vodila računa i o geografsko-klimatskim uvjetima na području Troje, kao i fizičkim obilježjima ondašnje populacije i koječemu drugom.
Kako napraviti vjerodostojno simulaciju?
Da bi simulacija bila što vjerodostojnija nastojali su se replicirati odgovarajući životni uvjeti. Područje Troje je u kasnom brončanom dobu bilo močvarno s relativno visokim temperaturama i visokom vlagom. Prema onome što znamo o ratovima u davnoj prošlosti oni su se vodili u ljepšem i toplijem dijelu godine. Procijenjeno je da je prosječna ljetna temperatura u vrijeme Trojanskog rata bila između 23 i 29 stupnjeva Celzija uz iznimno visoku vlagu. Dakle eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima, ali je tražio temeljitu pripremu istraživača. Ovo je eksperimentalno istraživanje provedeno tijekom 2019. godine. Svi su marinci prije sudjelovanja prošli obuku u taktikama ratovanja brončanodobnog vremena. Kada su došli na testiranje morali su ići na počinak u točno određeno vrijeme i isto tako u određeno vrijeme se dići. Naime, bitke su u to davno vrijeme, kako se procjenjuje, započinjale negdje oko 7 sati ujutro i trajale su do oko 18 sati navečer.
Procjena potrebnih kalorija
Uz sve to simulirana je i prehrana ratničke elite onog vremena. Procijenjeno je da je elitnim vojnicima trebalo malo više od 4440 kalorija dnevno. Njihovi su obroci podijeljeni na tri dijela: jutarnji, međuobrok i večeru. Vjeruje se da su 40 posto kalorija unosili ujutro, 10 kroz grickanje u pauzama i 50 posto tijekom večere. Doručak se u ratničke elite sastojao od suhog kruha, kozjeg sira, maslina i crnog vina. Međuobroci su bili slični doručku, samo tu nije bilo vina, ali se moglo naći meda dok se navečer jelo obilnije pa je uz sve navedeno na repertoaru bilo i mesa različitih životinja poput ovaca i koza.
Oklop je imao težinu od 18 kilograma, što je bilo manje od težine replike. Naime razlika u težini se pripisuje nedostaku određenih dijelova na originalu kao i oksidaciji. Tijekom eksperimenta provedena su razna laboratorijska mjerenja. Zapravo prehrana je zajedno s ispitivanjima tijelesnih funkcija pokazala da je visoka procjenjena količina kalorija doista odgovarala onoj potrebnoj. Nakon simulacije marinci su pokazivali umor uglavnom u gornjim dijelovima tijela, ali i stopalima. Ovo je defenzivno oružje bilo fleksibilno za upotrebu u borbi, ali i dovoljno jako da ratnika zaštiti od većine udaraca, pa se smatra da je imalo važnu ulogu u osvajačkim tendencijama Mikenjana. Bio je to posljednji tehnološki krik koji je nadmašio znatno skromniji oklop izrađen od brončanih ljuskica apliciranih na lan.
Piše: Sonja Kirchhoffer
Vijesti
Legenda o nastanku hrvatskoga grba
Legenda kaže da je krajem 10. stoljeća, u ratu s Mlečanima, hrvatski kralj Stjepan Držislav zarobljen i odveden u Veneciju. Mletački dužd Petar II. Orseolo je čuo da hrvatski kralj dobro igra šah i izazvao ga je na 3 partije šaha.
Ako bi kralj pobijedio, dužd mu je jamčio slobodu. Prema legendi, Stjepan Držislav je pobijedio i pušten je iz tamnice da se vrati u Hrvatsku. Kao zahvalu za svoju slobodu odlučio je za svoj grb i grb Hrvatske odabrati šahovnicu – djelomično prenosimo sa stranice History of Croatia…
Naravno, ovo je samo legenda. Crveno-bijela šahovnica u Hrvatskoj se kao državni grb počela javljati tek u 15. stoljeću, a vjerojatno najvažniji dokument s hrvatskom šahovnicom je onaj u kojem hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda I. Habsburškog za svog i hrvatskog kralja 1. siječnja 1527. Nakon što je 1526. u bitci kod Mohača poginuo posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelski.
Postoji više tumačenja što znače bijela i crvena polja na grbu… Jedno od njih je da znače Bijelu i Crvenu Hrvatsku. Bijela Hrvatska bila je prapostojbina Hrvata na području današnje sjeverne Češke i južne Poljske do iza Karpata, a Crvena Hrvatska je današnja Hrvatska koju su Hrvati naselili početkom 7. stoljeća.
Ali postoji, prema istraživanjima skupine ruskih povjesničara, arheologa i etnologa, monografija Velikaya Horvatya, potpisana od povjesničara s Peterburškog sveučilišta, Aleksandra Mayorova s narativom o Velikoj (Crvenoj) Hrvatskoj. Knjiga je izdana 2006. godine i baca potpuno novo svjetlo na povijest Hrvata kao antičko-pontskog naroda, koji je kroz prvih par stoljeća pos. Kr., vodio Slavene do potpune emancipacije i velikog kraljevstva/carstva.
Postoje tumačenja da bijela polja označavaju mir, a crvena krv i rat, do toga da označavaju strane svijeta, bijela – zapad, crvena – jug, no ni jedna od ovi teza nije sa sigurnošću potvrđena. Kroz povijest se mijenjala boja početnog polja.
Smiješno je stoga, da današnji glavnostrujaški projugoslavenski ‘povjesničari’ (zajednički naziv – ‘istoričarske karleuše’ – uz ispriku J.K.-i)… hrvatski grb svode na neke, tek epizodne reminiscencije 20. stoljeća…
Vijesti
“Uključi Boga u svoj život i naći ćeš ga …”
Mario Žuvela ima jednu nadahnutu, ‘strelovitu’ molitvu/misao, koju dijelimo s vama.
Ima nešto u tome kad Boga uključiš u svoj svakodnevni život. Dobivaš bolji život.
Dublje odnose. Snažnija iskustva. Sve postaje nekako smislenije. Ne nestaju svi tvoji problemi preko noći, ali se preko noći pronalaze rješenja za njih. Jer ih tražiš s Bogom.
Jer pitaš Boga za savjet. U molitvi. U čitanju Svetoga pisma. U osluškivanju vlastitoga srca.
Mario Žuvela
Dobro jutro. Kreni jutros s Isusom u novi dan i sve će biti lakše!
Pripremaio: don S. Lončar
-
Vijesti1 tjedan ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti6 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti5 dana ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti2 tjedna ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti2 tjedna ago
DUŠE SVETI – DOBRODOŠAO! OBJAVA DUHA — DUH SVETI I CRKVA
-
Vijesti3 tjedna ago
Kad zakon postane teror, otpor postaje obaveza: Što komunizam ima s pobačajem, Metuzalemom i potopom!