Vijesti
Literatura-Goldstein-antisemitizam
Arielli, N. (2008). Italian Involvement in the Arab Protests in Palestine, 1936-1939. British Journal of Middle East Studies. 35(2), 187-204.
Arielli, N. (2010a).’Haifa is Still Burning’: Italian, German and French Air Raids on Palestine during the Second World War. Middle Eastern Studies. 46(3), 331-344.
Arielli, N. (2010b). Fascist Italy and the Middle East. Basingstoke: Palgrave Macmillan.
Baer, M. D. (2004). The Great Fire of 1660 and the Islamization of Christian and Jewish Space in Istanbul. International Journal of Middle East Studies. 36(2), 159181.
Baer, M. D. (2008). Honored by the Glory of Islam. Conversions and Conquest in Ottoman Empire. Oxford: Oxford University Press.
Baer, M. D. (2010). The Dönme: Jewish Converts, Muslim Revolutionaries, and secular Turks. Stanford: Stanford University Press.
Baer, M. D. (2013). An Enemy Old and New: The Dönme, Anti-Semitism, and Conspiracy Theories inthe Ottoman Empire and Turkish Republic. Jewish Quarterly Review. 103(4), 523-555.
Bali, R. N. (2021a). The Attempted Pogrom against the Jews of Thrace, June-July 1934. U: Astourian, S. H., Kévorkian, R. H. (ur.), Collective and State Violence in Turkey. New York: Berghahn.
Bali, R. N. (2021b). Antisemitism in Turkey: A New Phenomenon or More of the Same. U: Lange, A. Idr. (ur.), Confronting Antisemitism in Modern Media, the Legal and Political Worlds. Berlin: De Gruyter.
Bartrop, P. R., Jacobs, S. L. (2011). Fifty Key Thinkers on the Holocaust and Genocide. New York: Routledge.
Bayraktar, H. (2006). The anti-Jewish pogrom in Eastern Thrace in 1934: new evidence for the responsibility of the Turkish government. Patterns and Prejudice. 40(2), 95-11.
Bernhard, P. (2018). Im Rücken Rommels. Kriegsverbrechen, koloniale Massengewalt und Judenverfolgung in Nordafrika. Zeitschrift für Genozidforschung. 17(12), 83-121.
Bernwald, Z. (2012). Muslime in der Waffen-SS. Erinnerungen an die bosnische Division Handžar (1943-1945). Graz: Ares.
Bernwald, Z. (2018). Povijest divizije Handžar. Sjećanja i zapisi prevodioca u divizijskom štabu. Gračanica: Monos.
Bulatović, B. (2017). Ideološki tipovi interpretacije i aktualizacije Andrićevog književnog opusa u postjugoslovenskom kontekstu. Kultura. (156), 11-47.
Carpi, D. (1997a). The Diplomatic Negotiations over the Transfer of Jewish Children from Croatia toTurkey and Palestine in 1943. Yad Vashem Studies. (12), 109-124.
Carpi, D. (1977b). The Rescue of Jews in the Italian Zone of Occupied Croatia. U: Gutman, Y., Zuroff, E. (ur.), Rescue Attempts During Holocaust. Jeruzalem: Yad Vashem.
Carpi, D. (1983). The Mufti of Jerusalem, Amin el-Husseini, and his diplomatic activity during world warI (October 1941 – July 1943). Studies in Zionism. 4(1), 101-131.
Deringil, S. (2000). “There Is No Compulsion in Religion”: On Conversion and Apostasy in the LateOttoman Empire. Comparative Studies in Society and History. 42(3), 547-575.
Dinçşahin, Ş., Goodwin, S. R. (2011). Toward an encompassing perspective on nationalism: the case ofJews in Turkey during the Second World War, 1939-45. Nations and Nationalism. 17 (4) 843-862.
Eligür, B. (2017). The 1934 anti-Jewish Thrace riots: the Jewish exodus of Thrace through the lensof nationalism and collective violence. British Journal of Middle Eastern Studies. 44(1), 88-109.
Feldman, D. (2018). Toward a History of the Term “Anti-Semitism”. American Historical Review. 123(4), 1139-1150.
Filiu, J. P. (2014). Gaza. A History. Oxford: Oxford University Press.
Goldstein, I. (2006). Ustaška ideologija o Hrvatima muslimanske vjere i odgovor časopisa Handžar. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. 38(1), 259-277.
Herf, J., ur. (2013). Anti-Semitism and Anti-Zionism in historical perspective: Convergence and divergence. New York: Routledge.
Höpp. G. ur. (2004). Mufti-Papiere. Briefe, Memoranden, Reden und Aufrufe Amin el-Hussaini aus dem Exil 1940-1945. Berlin: Klaus Schwarz Verlag.
Huseini, E. el. (1943). Islam i židovstvo. Zagreb: Hrvatski tiskarski zavod.
Kimmerling, B., Migdal, J. (2003). The Palestinian People. A History. Cambridge: Harvard University Press.
Lebl, Ž. (2003, 1993¹). Hadž-Amin i Berlin. Beograd: Čigoja štampa.
Lewis. B. (1986). Semites and Anti-Semites. New York i London. W.W. Norton & Co. Luconi, S. (2004). Recent trends in the study of Italian antisemitism under the Fascist Regime. Patterns and Prejudice. 38(1), 1-17.
Milutinović, I. (2918). Bitka za prošlost. Ivo Andrić i bošnjački nacionalizam. Beograd: Geopoetika.
Nicosia, F. R., Ergene, B. A., ur. (2018). Nazism, the Holocaust, and the Middle East. Arab and Turkish Responses. New York i Oxford: Berghahn.
Pava, I. (2006). Persecution, Indifference, and Amnesia. The Restoration of Jewish Rights in Postwar Italy. Jeruzalem: Yad Vashem.
Redžić, E. (1987). Muslimansko autonomaštvo i 13. SS divizija. Autonomija Bosne i Hercegovine i Hitlerov Treći Rajh. Sarajevo: Svjetlost.
Pekesen, B. (2012). Nationalismus, Türkisierung und das Ende der jüdischen Gemeinden in Thrakien, 1918-1942. München: Oldenburg Wissenschaftsverlag.
Rodogno, D. (2005). Italiani brava gente? Fascist Italy’s Policy Toward the Jews in the Balkans, April1941 – July 1943. European History Quarterly. 35(2), 213-240.
Rodogno. D. (2006). Fascism’s European Empire. Italian Occupation during the Second World War.Cambridge: Cambridge University Press.
Sarfati, M. (2006). The Jews in Mussolini’s Italy. From Equality to Persecutions. Madison: University ofWisconsin Press.
Sekelj, L. (1981). Antisemitizam u Jugoslaviji (1918-1945). Revija za sociologiju. 11(3-4), 179-189.
Sekelj, L. (1995). Vreme beščašća. Ogledi o nacionalizmu. Beograd: Institut za evropske studije.
Sekelj, L. (2020). Antisemitizam u SFRJ. www.antipolitika.noblogs.org/post/2020/07/ 30/antisemitizam-u-sfrj
Tilley, V. (ur.). (2012). Beyond Occupation. Apartheid, Colonialism and International Law in the Occupied Palestinian Territories. London: Pluto.
Vijesti
Talijanski oskarovac: Jedina razumna stvar koju sam čuo o životu bila je od Isusa…
Komičar Roberto Benigni (dobio Oscara za „Život je lijep“) poznat je po svojim duhovitim, uglavnom improviziranim monolozima na filozofske i književne teme. Sada je jednu od njih održao na Trgu svetog Petra – i prekršio tabu.
Tako je u ‘svom elementu’ nedavno na Trgu svetog Petra u nazočnosti pape Franje u improviziranom govoru pred oko 50.000 sudionika, poznati talijanski komičar, prvog Svjetskog dana djece Katoličke crkve, ‘ispalio’ još jedan biser: „Među vama može biti novi Michelangelo ili novi Galileo (… ) A među djevojkama možda budući dobitnik Nobelove nagrade (…) ili čak papa.“
Međutim, u rijetkim trenutcima sabranosti i ozbiljnosti, rekao je i ovo:
“U životu ljudi daju puno savjeta. Ali mogu iskreno reći: jedina razumna stvar koju sam čuo u cijelom životu, znate li od koga sam je čuo? Od Isusa. U Evanđelju “Govor na gori”.
Kada Isus daje ove popise koje moramo zapamtiti. Blago poniznima, mirotvorcima, milosrdnima… Upravo tako, blago milosrdnima, odnosno brizi za tuđu bol, osjetljivosti, praštanje. U biti, biti duboko dobar.
To je ono što je Isus rekao, a ja vam kažem, čini mi se da je to jedina razumna stvar koju sam ikada čuo u cijelom svom životu, jedina dobra ideja koja je ikada izražena u ljudskoj povijesti.”
Roberto Beningni
Vijesti
Mirotvorci u stoljeću svjetskih ratova i revolucija
Pred predstojeće europske parlamentarne izbore, Hrvatska paneuropska unija – Ogranak Split i Hrvatska udruga Benedikt pozivaju vas sutra (četvrtak), 6. lipnja s početkom u 18 sati na tribinu: Mirotvorci u stoljeću svjetskih ratova i revolucija: Coudenhove-Kalergi, Stjepan Radić, Mahatma Gandhi. Razmišljanja pred Europske izbore u XXI. stoljeću.
Glavni govornik: akademik Mislav Ježić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije. Prisutnima će se obratiti: prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, prof. dr. sc. Ivan Pavić, predsjednik splitskog ogranka Hrvatske paneuropske unije i Radoslav Zaradić, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt.
Tribinu će voditi Marija Barić Đurđević, Hrvatska paneuropska unija.
U konferencijskoj dvorani hotela Dioklecijan u Splitu (Splitska kuća zdravlja), Kranjčevićeva 45.
Hrvatska udruga Benedikt
Vijesti
PONOSAN NA KORJENE Najtrofejniji američki trener jučer dobio hrvatsko državljanstvo
Bill Belichick posjetio Vatrene: “Ponosan na hrvatske korijene”
Gost hrvatske nogometne reprezentacije danas je bio Bill Belichick, najtrofejniji trener u povijesti američkog nogometa s osam osvojenih naslova Super Bowla.
Foto: Drago Sopta/HNS
Nakon što je uoči prijateljske utakmice između Hrvatske i Sjeverne Makedonije dobio na dar uokvireni dres s brojem osam i prezimenom Biličić na leđima, kao podsjetnik na njegove hrvatske korijene, Belichick je posjetio Vatrene poslije ručka i u ugodnom druženju usporedio neke svoje najveće uspjehe s onim hrvatske nogometne reprezentacije.
Belichick je kao pomoćni trener osvojio dva prstena s New York Giantsima, a potom je kao glavni trener poveo New England Patriotse do šest naslova prvaka. Nakon kratkog videa o njegovoj karijeri, Belichicku je dobrodošlicu ispred Saveza poželio glasnogovornik Saveza, Tomislav Pacak:
“Među nama ima dosta ljubitelja NFL-a, ali za one koji manje prate football, danas je s nama najveći trener američkog nogometa u povijesti, ili možda jednostavnije, Guardiola, Ancelotti i Mourinho u jednoj osobi. Lijepo je vidjeti koliko ističete svoje hrvatske korijene i privilegija nam je ugostiti vas ovdje u Rijeci”.
Belichick je u Hrvatsku stigao na poziv Petea Radovicha, još jednog izuzetnog uspješnog Hrvata u Americi koji je kao TV producent osvojio čak 45 Emmyja. Radovich je kratko predstavio Belichicka i dao uvod u nekoliko anegdota koje je proslavljeni trener podijelio s igračima:
“Kad su 2014. godine na Svjetskom prvenstvu u Brazilu igrali Hrvatska i Meksiko, kladio sam se kondicijskim trenerom New England Patriotsa, koji je Meksikanac, i izgubio okladu jer je Hrvatska doživjela poraz pa sam morao biti odjeven tipično meksikanski, s velikim sombrerom na glavi. Tri godine poslije vi ste, dečki, pobijedili Meksiko 2:1 pa je on morao nositi hrvatsku kapu, hrvatsku zastavu i dres Luke Modrića. Bila je to slatka osveta, ha, ha, ha…“, istaknuo je Belichick, od jučer državljanin Republike Hrvatske, koji je redovito u svojim medijskim nastupima isticao svoje hrvatsko podrijetlo i tijekom nekih najvažnijih utakmica u svojoj karijeri nosio na rukavu hrvatsku trobojnicu.
Foto: Drago Sopta/HNS
“Ponosan sam na svoje hrvatske korijene, moji djed i baka su došli u SAD 1910. godine iz Draganića i imali težak život, ali je zato moj otac, također trener američkog nogometa, uspio doživjeti svoj američki san. Jučer sam postao hrvatski državljanin, sad sam jedan od vas, bez obzira na to što ne pričam hrvatski. Čast mi je biti u vašem društvu, gledao sam jučerašnju utakmicu i zaista ste bili fantastični”.
Belichick je iz prve ruke mogao objasniti kako je u sportu najzahtjevnije uzastopno postizati vrijedne rezultate, poput Vatrenih, koji su se s dva posljednja svjetska prvenstva vraćali s odličjima.
“Često u sportu znamo čuti kako momčadi koje su došle do samog kraja, a nisu uspjele, kažu da će se vratiti sljedeće sezone, a to nije jednostavno jer moraš proći sve iznova. Jednako tako, naravno da je lakše doći do vrha, nego ostati na vrhu jer postaneš meta i jer si postavio standarde svima drugima i svi žele dostići tvoju razinu. Za mene je sve u izgradnji momčadi iz sezone u sezonu i postizanju prave razine forme kad je to najpotrebnije, u mom slučaju tijekom studenoga, prosinca i siječnja, u vašem slučaju uoči velikih natjecanja”, objasnio je Belichick.
Izbornik Dalić i kapetan Modrić uručili su Belichicku potpisani dres i potpisanu loptu, a Belichick je uzvratio potpisanim loptama za američki nogomet.
U nekoliko rečenica objasnio je i svoj odnos s najvećim quarterbackom u povijesti NFL-a, Tomom Bradyjem.
“Tom je nevjerojatan igrač, vrlo pametan, onaj koji pokreće momčad i gradi uspjehe momčadi. Međutim, on je zadužen samo za jedan segment igre, jer kad odvojeno igraju obrana i napad. Dakle, ako momčad želi uspjeti, mora biti dobra u svim segmentima igre. Tom Brady je bio sjajan igrač u sjajnim momčadima, u društvu ostalih odličnih igrača”, zaključio je Belichick, koji se poslije obraćanja Vatrenima zadržao u kratkom razgovoru s kapetanom Lukom Modrićem, koji u hrvatskim, ali i svjetskim okvirima zaslužuje usporedbe s Tomom Bradyjem. Zbog svega što je napravio s Hrvatskom i Real Madridom. Neki će reći i zbog godina, ali u slučaju obojice, i Bradyja i Modrića, one su bile i ostale samo broj.
Ipak ima jedna razlika. Brady je u 46. rekao zbogom aktivnom igranju, Luka je još uvijek na velikoj sceni. I tek mu je 38!
Foto: Drago Sopta/HNS izvor: HNS
-
Vijesti2 tjedna ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti1 tjedan ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti3 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti1 tjedan ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti2 tjedna ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti1 tjedan ago
UVIJEK ČETVRTKOM Blagdan Tijelova – što danas točno slavimo?
-
Vijesti2 tjedna ago
HRVATSTVO u Istri – iz prve ruke… kao i hrvatska stradanja
-
Vijesti3 tjedna ago
DUŠE SVETI – DOBRODOŠAO! OBJAVA DUHA — DUH SVETI I CRKVA