Connect with us

Vijesti

Prof. dr. M. Nosić: Putin je i hrvatsko prezime

Published

on

PUTIN JE I HRVATSKO PREZIME U zadnjih nekoliko stoljeća svi ljudi imaju osobno ime i prezime koja im služe za identifikaciju i legalizaciju u obitelji i društvu.

Osobno ime se dobiva nakon rođenja, a prezime se nasljeđuje, uglavnom od otca. Godine 1948. u Hrvatskoj je bilo malo više od 92.000 različitih prezimena. Da nije bilo iseljavanja u prekomorske zemlje na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, dvaju svjetskih ratova, poratnoga boljševičkoga genocida nad Hrvatima, kasnijega odseljavanja u zapadne zemlje trbuhom za kruhom, domovinskoga rata, lošega upravljanja državom i drugih nedaća broj hrvatskih prezimena bio bi znatno veći. Nažalost, danas u Hrvatskoj nema ni 70.000 različitih prezimena što su pokazali zadnji popisi stanovništva, a rezultati onoga iz 2001. god. objavljeni su u Zagrebu u trima knjigama.

Osobna imena i prezimena su blago svakoga jezika, naravno i hrvatskoga. Jedna i druga nastaju u dijalektalnom okružju pa stoga imaju dijalektalna obilježja. Poneka sadrže podatke o jezičnim činjenicama koje više nisu aktualne, ali su vrijedni podatci za izučavanje povijesti hrvatskoga jezika. Već je davno trebalo zaći u hrvatska naselja (sela i gradove) i akcentuirati sva imena i prezimena. To nije posao za pojedince nego za Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Malo manje od polovice hrvatskih prezimena motivirano je osobnim imenom rodočelnika, veći dio njih nastao je sufiksacijom, a manji dio konverzijom imena u prezime. Drugu polovicu čine prezimena motivirana nadimcima koja također mogu biti sufigirana i nesufigirana. Nadimak rodočelnika je motiviran uglavnom nekim njegovim tjelesnim obilježjem, rijetkim u određenoj sredini, obiteljskoj ili seoskoj.

U dalekoj prošlosti Slaveni, kao i drugi narodi, nisu djeci nadijevali imena nakon rođenja nego kad bi ušli u mladenačko (pubertetsko) doba. Osobna imena su ponekad sadržavala dobru želju roditelja upućenu sinu i kćeri ili su pak bila motivirana nadimcima na osnovi nekoga tjelesnoga obilježja, nekoga znaka. Nadimačkoga postanja je staro slavensko osobno ime Putislavъ od kojega su u hrvatskim prezimenima kao motivirajuće riječi zabilježena imena Putak, Putan, Putar, Putilo, Putilj, Putin, Putina, Putinja, Putiša, Putiva, Putko, Putna, Putnja, Puto, Putonja i dr. Sva se ova imena i još neka manje frekventna nalaze u osnovi hrvatskih prezimena kojih je čak dvadesetak različitih. Danas takva imena nitko ne nadijeva djeci, ali su sačuvana u prezimenima, ne samo u hrvatskima nego i u prezimenu ruskoga predsjednika Vladimira Putina. U rječniku staroruskih imena zabilježena su sljedeća imena: Put, Putilo, Putimec, Putiša, Putjata, Putka, a u rječniku staroukrajinskih i ova: Putenko, Putila, Putij i Putko. Uz sva navedena imena piše da su nejasne motivacije.

Područje nastanka navedenih hrvatskih imena i od njih tvorenih prezimena uglavnom se veže za dinarski kraj gdje je u prošlosti stočarstvo bilo glavno zanimanje. Pripitomljene domaće životinje su stanovništvu služile kao izvor hrane (meso, mlijeko, sir) i materijal za obuću i odjeću (koža, vuna) ili su im pomagale u brojnim aktivnostima (jahanje, lov, oranje, vuča, čuvanje kuće sl.). Mnoge su domaće životinje imale i svoja imena na osnovi nekoga obilježja. Tako je konj šarene dlake bio šárac, krava je bila šàrulja, a šareni pas je bio šáro. Ili npr., domaće životinje koje su oko gležnja iznad kopita, papka ili šape imale pȕticu (područje u obliku prstena pokriveno dužim sivkastim dlakama) na osnovi toga tjelesnoga obilježja bile su identificirane riječima: pȕtālj (konj, vol, jarac), pȕtica (kobila, krava, koza), púto (pas), čak su bile u uporabi i odmilice za neke od njih koje su imale pȕticu oko gležnja, npr. pȕtko za konja i pȕtka za kozu. Nekim su životinjama, da ne bi činile štetu na njivama, vezali prednje noge konopcem ili kakvom drugom svezicom i to oko gležanja. Za takav konopac kojim su vezali (putili) prednje noge u narodu je postojao izraz pȕta, a pȕtica je bila na istom dijelu nogu pa je zapravo pȕtica umanjenica riječi pȕta i to prenesena značenja. Istoj obitelji riječi pripadaju i glagoli pȕtiti u značenju vezati ruke, često i noge, i svršeni vid toga glagola spȕtiti u značenju svezati noge u životinje, a ruke ili noge u ljudi.

Hrvatska prezimena koja završavaju na -in, -ev i -ov uglavnom su nastajala u Hercegovini i dalmatinskoj Zagori, danas su najbrojnija u šibenskoj županiji. Izvan toga područja brojna su u Vojvodini, Bugarskoj i Rusiji. Nastala su poimeničenjem posvojnoga pridjeva, tvorenoga od imena ili nadimka otca s dodatnim apelativom sîn u identifikacijskoj sintagmi (imenskoj formuli) i onimizacijom poimeničenoga pridjeva, npr. Radoslav (Radivoj, Radmil, Radočaj, Radomir…) > Rade – Radin sin > Radin. Takva je tvorba i u hrvatskoga prezimena Pȕtin koje se u Istri izgovara Putîn. Tvorbeni proces je sljedeći: Putislav > Puto > Putin sin > Putin. Rusko prezime Putin (izgovor: pȕtjin) motivirano je odmilicom Put’a (izgovor: pȕtja) od istoga u tvorbi polazišnoga imena Putislav kojemu je izvorno sveslavensko značenje ‘koji je poznat po nekom tjelesnom znaku’.

Prezime Putica je rasprostranjeno u dubrovačkoj županiji, a nositelji ostalih, koja su tvorbeno vezana za odmilice (hipokoristike) staroga sveslavenskoga imena Putislavъ, žive uglavnom u južnoj i srednjoj Istri. Razlog tomu je u povijesnim činjenicama o kojima ovdje valja ponešto reći i to ukratko. Istra je stoljećima bila u sastavu Mletačke Republike za koju je bila od velike važnosti zbog proizvodnje hrane. Istru su često pogađale epidemije kolere, kuge, gripe i drugih zaraznih bolesti koje su u znatnoj mjeri prorijedile i za dvije trećine smanjile izvorno istarsko stanovništvo. Mletačke vlasti su zbog toga inicirale u dolini Neretve rat protiv Osmanlija koncem 17. stoljeća i uz pomoć zaostroških fratara organizirale izmještenje 5.000 hercegovačkih obitelji iz pograničnoga kraja (Posušje, Ljubuški, Čapljina, Čitluk, Stolac, Neum) koje su brodovljem prevezli u južnu i srednju Istru. U Istri su ih naselili na opustjela imanja na kojima su te novodošle stanovnike identificirali njihovim prezimenima od kojih su konverzijom nastala imena njihovih naselja. To je razlog zašto u južnoj i srednjoj Istri mnoga seoska naselja imaju imena koja završavaju na -ći kao i u kraju iz kojega su se ti stanovnici doselili prije više od tri stoljeća. Vjerojatno su tim putem u Istru došla i prezimena motivirana odmilicama imena Putislav ili su u svezi s nadimcima vezanima za nazive putastih (putonogih) životinja. Nadalje, početkom 20. stoljeća talijanske fašističke vlasti su nakon 1923. god. zakonskim putem zahtijevale da se sva netalijanska prezimena (hrvatska, slovenska i tirolska) prilagode sustavu talijanskoga jezika. O promjenama prezimena postojali su zapisi pa su vlasti u Jugoslaviji nakon 1945. god. tražile od stanovnika iz krajeva koji su nekad bili pod talijanskom vlašću da svoja prezimena vrate u prvotni oblik. Tako je u Poreču 1948. god. jedna osoba imala talijanizirano prezime Putini, a u Rovinju 2001. god. isto to prezime u detalijaniziranom obliku Putin. U Istri u kanfanarskom kraju postoji i selo Putini čije je ime motivirano prezimenom Putina, a ne Putin. Tvorba je sljedeća: Putina (prezime) > Putini (ime sela) prema tvorbenomu uzorku Matulja (prezime) > Matulji (ime gradića).
I na kraju zaključno, prezime Putin nije samo rusko nego i hrvatsko (istarsko) prezime.

prof. dr. sc. Milan Nosić

Izvori i literatura

Anić, Vladimir: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 11991. i 21994.
Anić, Vladimir: Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2003.
Gluhak, Alemko: Hrvatski etimološki rječnik, August Cesarec, Zagreb, 1993.
Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2002.
Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje / Pergamena / Školska knjiga, Zagreb, 1999.
Iveković, Franjo – Broz, Ivan: Rječnik hrvatskoga jezika, tom 2., Zagreb, 1901.
Marević, Jozo: Hrvatsko-latinski enciklopedijski rječnik, tom 2., Školska knjiga, Zagreb, 1997.
Nosić, Milan: Hrvatski obratni prezimenar, HFD, Rijeka, 1995.
Nosić, Milan: Prezimena zapadne Hercegovine, HFD, Rijeka 1998.
Nosić, Milan: Tvorba andronima, patronima i metronima u zapadnoj Hercegovini, u; Jezikoslovne studije 1, str. 28. – 36., HFD, Rijeka, 2001.
Nosić, Milan: Talijanizacija istarskih prezimena, Maveda, Rijeka, 2010.
Nosić, Milan, Goranska prezimena, Maveda, Rijeka, 2013.
Nosić, Milan – Vidinić, Magdalena: Bosansko-hercegovačka hrvatska prezimena, 1 – 3, HFD, Rijeka, 1999.
Osmojezični enciklopedijski rječnik, tom 8., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2010.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb, 1868. – 1976.
Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga, Zagreb, 2000.
Skok, Petar: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, 1. – 4., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1971. – 1974.
Šamija, Ivan Branko: Rječnik jezika hrvatskoga, Društvo Lovrećana i Markulin, Zagreb, 2012.
Šimundić, Mate: Rječnik osobnih imena, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1988.
Šimunović, Petar: Hrvatska prezimena, podrijetlo, značenje, rasprostranjenost, Golden marketing, Zagreb, 1995.
Šimunović, Petar: Hrvatska u prezimenima, Golden marketing i Tehnička knjiga, Zagreb, 2008.
Šimunović, Petar – Maletić, Franjo: Hrvatski prezimenik, 1 – 3, Golden marketing i Tehnička knjiga, Zagreb, 2008.
Šimunović Petar – Putanec, Valentin (ur.): Leksik prezimena SR Hrvatske, Institut za jezik, Zagreb, 1976.
Školski rječnik hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2015.
Veliki školski leksikon, Školska knjiga, Zagreb, 2003.

Advertisement

Vijesti

U slučaju da niste čuli, MSM sada priznaju da je Ukrajina proxy CIA-e!

Published

on

U slučaju da niste čuli, MSM sada priznaju da je Ukrajina opunomoćenik CIA-e.

To znači da Putinova invazija na Ukrajinu NIJE bila neprovocirana i da su SAD ekspanzionisti koji ruše suverene nacije radi geopolitičke dobiti – piše na X profilu @WarClandestine.

SAD su donijele rat Putinu pred vrata.

Što znači da je svaka stvar koju su vam zapadni mediji rekli o ratu u Ukrajini bila utemeljena na laži. Sve analize koje ste čuli od pompoznih MSM govornika temeljile su se na pretpostavci da je Putin to učinio ničim izazvan, samo zato što je “doslovno Hitler”. Ništa od toga nije bila istina.

Ispostavilo se da su Putinove optužbe da zapadne obavještajne službe kontroliraju Ukrajinu bile točne, stoga je njegov napad više nego opravdan. Zamislite samo da je Rusija financirala nacističke milicije u Kanadi, započela građanski rat, svrgnula vladu, zatim uspostavila vlastiti marionetski režim, zatim postavila ruske obavještajne baze i biolaboratorije po cijeloj našoj sjevernoj granici. Svaki bi Amerikanac tražio da se Kanada i Rusija sravne s zemljom. Pa to je upravo ono što su SAD učinile Rusiji i ljute su.

Rusija je pokušala ući u NATO, odbijeni su. Rusija je pokušala pregovarati nenasilnim sredstvima za rješavanje sukoba, što im je odbijeno. Rusija je UN-u pokušala iznijeti svoje pritužbe zbog američke proizvodnje biološkog oružja i špijunaže, što je odbijeno. Rusija je pokušala ići diplomatskim putem, a Zapad je samo vikao “ruske dezinformacije”, a oni su bili ti koji su gurali dezinformacije.

Zapad se također potrudio cenzurirati neovisne novinare poput mene koji vam to govorim od prvog dana, jer da je javnost cijelo vrijeme znala ovaj detalj, ne bi podržali slanje naših dolara poreza tamo.

Ovo će mnogim Amerikancima biti teška pilula za progutati, ali Rusija nije negativac u ovom scenariju. Zapad je, a nije ni blizu.

Što prije svi to prepoznamo, prije ćemo moći počistiti nered.

Continue Reading

Vijesti

“ZASTRAŠUJUĆE?” Soros bi mogao pokupovati preko 220 medijskih postaja u SAD

Published

on

Liberalni financijer George Soros kupio je glavni udio u drugoj najvećoj američkoj radijskoj tvrtki i mogao bi steći “efektivnu kontrolu” nad više od 220 postaja diljem zemlje, izvijestio je u srijedu New York Post.

Soros Fund Management kupio je oko 400 milijuna dolara duga medijske grupe Audacy tijekom stečajnog postupka, izvijestile su novine pozivajući se na sudske podneske. Milijarder je kupio dug po otprilike 50 centi za dolar od hedge fonda HG Vora, nastavlja se u izvješću, uz napomenu da će, nakon što stečajni sud odobri posao, Soros posjedovati oko 40% ukupnog duga Audacyja.

Iako 40% nije većinski udio, izvor je rekao za New York Post da bi Soros ipak mogao steći “efikasnu kontrolu nad medijskim divom kada izađe iz stečaja”.

Audacy posjeduje 227 glazbenih, sportskih i radio postaja u 45 američkih država. Tvrtka također posjeduje CBS Radio, koji upravlja s 11 informativnih postaja uključujući KCBS iz San Francisca i WCBS iz New Yorka. Nakon godina pada prihoda, Audacy je početkom prošlog mjeseca podnio zahtjev za stečaj s 1,9 milijardi dolara duga.

Bude li se dogovor sklopio kako je objavljeno, Audacy će biti najnoviji dodatak Sorosevom rastućem medijskom carstvu. Soros Fund Management pridružio se konzorciju vjerovnika za kupnju Vice Media prošlog ljeta, plativši 350 milijuna dolara za preuzimanje bivšeg medijskog velikana koji je nekoć bio procijenjen na 5,7 milijardi dolara.

“Insajderski izvor” kojeg citira New York Post opisao je ugovor s Audacyjem kao “zastrašujući”, rekavši kako vjeruje da Soros namjerava iskoristiti svoj udio kako bi utjecao na javno mnijenje uoči ovogodišnjih predsjedničkih izbora – prenosi Tribun.

Continue Reading

Vijesti

(VIDEO) Plaćeni ubojica šokirao javnost priznanjem da je poslan da ubije Carlsona: Tko ga je unajmio…

Published

on

Na nekim stranicama društvenih mreža procurile su informacije o tome tko je trebao likvidirati poznatog voditelja.

Poznati američki novinar Tucker Carlson bio je svjestan rizika koji u njegov život nosi intervju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, no pravi novinar ne bi bio novinar da ne pokušava ići u krajnosti.

Što je Carlson i učinio i uspio natjerati više od milijardu ljudi da pogledaju intervju s Putinom.

No, sada se doznaje da je Carlson bio na meti Ukrajinaca koji su za njegovu likvidaciju angažirali izvjesnog Vasilija Petrova Aleksejeviča.

Ukrajinski obavještajci navodno su planirali ubiti Tuckera Carlsona u Moskvi, a čovjek koji je plaćen da ubije novinara detaljno je objasnio plan.

Vasilij Petrov Aleksejevič, koji je trebao ubiti Carlsona, uhićen je u Moskvi.

U videu koji se pojavio na Platformi X, on priznaje da je bio angažiran da ubije Carlsona.

– U studenom 2023. regrutirala me ukrajinska obavještajna služba. Trebao sam postaviti eksplozivnu napravu pod auto i za to mi je obećana nagrada od 4000 dolara. Trebao sam postaviti eksploziv u podzemnu garažu hotela u Moskvi, a meta je bio američki novinar Tucker Carlson – kazao je između ostalog Aleksejevič u videu.

Sad, je li ovo ruska medijsko-psihološka operacija ili ne, nadamo se saznati ubrzo…

(Mediji)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved