Nije li možda malo čudno da hrvatska jugosiročad, koja značajnim dijelom obitava upravo u hrvatskim, pardon srpskim medijima u Hrvatskoj, ostavku Klausa Schwaba, dakle jedan strahoviti udarc dubokoj državi i svjetskoj financijskoj oligarhiji, praktički listom prešućuju – piše Ivica Granić na svom profilu.

O ostavci je na platformi X izvijestio američki potpredsjednik JD Vance: ‘Schwabova ostavka je poraz politika Georga Sorosa i njegova nasljednika Alexandera, te još jedna u nizu pobjeda Donalda Trumpa!’

BREAKING: World Economic Forum Founder Klaus Schwab is RESIGNING. The Deep State is officially collapsing right in front of us .

What's your reaction pic.twitter.com/Q5jTD9VjHl

— JD Vance News (@JDVanceNewsX) April 6, 2025

Nije li za to prešućivanje, jer su valjda još u šoku, možda kriv jedan drugi Schwab, koji je iz Brisela (čitaj Davosa) poslan u jednu malu zemlju da zaokruži neke projekte?

Donald Trump je pošten prema svojim biračima, između ostalog i carine, koje su vrlo vjerojatno ‘otpuhale’ ovog lika, je vrlo jasno najavio u kampanji, a napadaju ga kontrolirani mediji upravo jer nije dio svjetske financijske oligarhije.

Hrvatske domaće ‘antitrumpiste’, te analfabete ćemo ovaj put preskočiti, ti punoglavci ionako rađe razmišljaju nekim drugim dijelom tijela prije nego glavom. A glava im uglavnom služi da bi na nešto imali staviti kapu, i za ništa drugo.

Za razliku od hrvatske jugosiročadi koja vozi na briselski pogon, čelnica parlamentarnog kluba njemačkog AfD-a u Europskom parlamentu, Christine Anderson, za ‘Slobodni Podcast’ komentirala je Schwabovu ostavku, i izjavila da je Schwab bio samo ‘lutak na koncu’ i ‘idiot’ koji je ‘pred kamerama predstavljao neke druge likove, koji djeluju iz sjene’!

Ovaj par je stajao na vjetrom razorenom obronku jednog vjetrovitog listopadskog dana kasno u 2019. Dolina ispod bila je mramorno smeđa, boje cinobera i zlata, dok se sivo nebo nadvijalo iznad njih, a divlji vjetar slao im je kišu u lica. Ali ne obazirući se na pomalo loše vrijeme, muškarac je kleknuo pred ženu i predložio joj brak. Nesposobna govoriti od navale radosti, samo je kimnula i zagrlile su se.

Žena u toj priči je moja žena, a muškarac sam ja. Svoju sam nevjestu zaprosio 21. listopada 2019., na blagdan blaženog Karla Austrijskog, posljednjeg cara Austrijskog Carstva. Bez mog znanja, to je bilo točno godinu dana od dana kada je moja žena završila devetnicu blaženom Karlu moleći ga da joj pomogne pronaći muža. Nema slučajnosti kad su u pitanju Bog i sveci.

Naša priča o uspjehu nije jedina koja se može pripisati Karlovom posredovanju. Nekoliko godina nakon našeg braka, moja je supruga predložila trima svojim neudanim sestrama i dvjema svojim neudanim prijateljicama da mole devetnicu blaženom Charlesu, tražeći milost pronalaženja dobrih muževa. U vrijeme kada su te žene molile devetnicu, nijedna od njih nije hodala, nijedna od njih nije imala “izglede za brak”. Ipak, unutar dvije godine nakon završetka devetnice, četvero od njih bilo je ili vjenčano ili zaručeno. Peta mlada dama, točno na godišnjicu devetnice, otišla je na prvi spoj s muškarcem koji će nedugo zatim postati njezin suprug.

Sličnu priču nalazimo u bajkovitoj romansi Kathleen Walker i austrijskog nadvojvode Imrea. Kathleen se molila Karlovoj ženi, Ziti od Bourbon-Parme, službenici Božjoj, za svog budućeg supružnika. U međuvremenu se nadvojvoda Imre molio svom djedu Karlu. Jedne večeri, Kathleen je prisustvovala govoru na temu blaženog Karla, koji je održao svečev vlastiti unuk, Imre. Par se upoznao, zaljubio i na kraju vjenčao na raskošnom i veličanstvenom kraljevskom vjenčanju.

Čini se da su Karl i Zita sa svojih prijestolja na nebu posebno zainteresirani za stvaranje dobrih katoličkih brakova. Možda je to zato što su i sami živjeli u tako uzornom braku. Za vjenčanje su se pripremali povlačenjem. Nedugo prije tog prekrasnog dana, Karl je rekao svojoj budućoj nevjesti: “Sada moramo pomoći jedno drugom da stignemo u raj.” To savršeno opisuje tenor i nepodijeljeni fokus cijelog njihovog braka.

Čini se da su Karl i Zita sa svojih prijestolja na nebu posebno zainteresirani za stvaranje dobrih katoličkih brakova.

Karl je želio da njihova zajednica bude potpuna, a njihova veza duboka – u interesu potpune transparentnosti, prije vjenčanja, rekao je Ziti sve što je ikad pogriješio. Njih dvoje dijelili su jedinstveno duboku vezu punu povjerenja.

Prema riječima vojnog kapelana čije su riječi zabilježene u Bold Unionu: Pripreme za brak s Karlom i Zitom, Karl i Zita imali su uzoran brak i obiteljski život. Kapelan je napisao: “Njegov je obiteljski život idealan…svaki dan [kada nije bio kod kuće] telefonirao je, telegrafirao ili pisao svojoj ženi. Duboka ljubav, obasjana religioznim duhom, vlada u ovoj obitelji. Njegova Zita mu je sve.”

I prema Zitinim vlastitim riječima, također citiranim u knjizi: “U ovoj atmosferi najtoplije ljubavi, neraskidivog povjerenja, iskrenosti bez rezerve, intimne sigurnosti i uzajamnog poštovanja, naš je brak postao neobično sretan. [Karl] je bio najvjerniji, najljubazniji, dobar, strpljiv, nježan i pažljiv suprug.”

Karl i Zita zajedno su imali osmero djece. Par je bio odan jedno drugome, svojoj djeci, narodu kojim su vladali i – iznad svega – Bogu.

Karl i Zita suočili su se s mnogim značajnim kušnjama, pomiješanim s radošću njihova braka: Nosili su teret vodstva tijekom vrlo burnog vremena unutar Austrijskog Carstva. Očajnički su se borili da dovedu do mira tijekom Prvog svjetskog rata, kada su gotovo svi drugi šefovi država u Europi ostali uporni u pokolju. Gledali su kako se njihovo voljeno i cijenjeno carstvo ruši kao rezultat poraza u ratu, nakon čega su ih pobjedničke savezničke sile poslale u egzil. I konačno, morali su se prerano rastati kada se Karlo razbolio i umro – u dobi od samo 34 godine – zbog užasnih životnih uvjeta koje je obitelj proživjela u egzilu na otoku Madeiri. Ipak, kroz sve to zadržali su nepogrešivu privrženost jedno drugome i Bogu.

Karlove posljednje riječi Ziti bile su “Volim te beskrajno”.

Karlova ljubav prema njegovoj ženi odjekuje kroz stoljeća, jer se čini da je predan zagovoru pred Bogom za mlade koji se nadaju vjenčanju. Gotovo kao da ovo nudi kao priznanje svojoj supruzi, kao da voli da ga se podsjeća na njegov sretan brak.

Dakle, ako se mučite pronaći nekoga za vjenčanje, razmislite o molitvi Karlu o tome. Vrlo je vjerojatno da će odgovoriti na vašu molitvu, posebno ako ubacite kompliment ili dva o njegovoj voljenoj ženi, Ziti.

BLAŽENI KARLO AUSTRIJSKI – POSLJEDNJI HRVATSKI KRALJ (Addendum Ured.)

Crkva se 21. listopada spominje blaženoga Karla Habsburga, austrijskoga cara,  ugarskoga, hrvatskoga i češkog kralja (te kralja i nadvojvode brojnih drugih zemalja), posljednjega vladara Habsburške monarhije. Ako izuzmemo Karađođeviće (koji se i nisu posebno nazivali ”hrvatskim kraljevima”), Karlo Habsburg-Lottaringen (ili Lothringen) bio je posljednji

hrvatski kralj. Naime, nakon pogibije hrvatsko-ugarskoga i češkoga kralja Ludovika II. Jagelovića na Mohačkom polju 1526., gdje je pao braneći svoje zemlje od najezde Osmanlija, hrvatsko je plemstvo 1527. izabralo Ferdinanda I. Habsburga za hrvatskoga kralja. Ferdinand je još prijašnjim ugovorima i ženidbenima vezama bio legitiman nasljednik Ludovika II. na češkom, ugarskom i hrvatskom prijestolju, ali je ovim činom hrvatskoga plemstva na znakovit  način potvrđeno državno pravo samostalnog hrvatskog kraljevstva koje se u pravnom smislu nije nikada izgubilo u personalnoj uniji Hrvatske s Ugarskom tijekom prijašnjih stoljeća. Karlo Habsburg-Lottaringen je bio potomak habsburške dinastije kojega su kao nasljednika Franje Josipa (brata njegova djeda) 1916. godine dopale krune habsburških zemalja.

Malo se u Hrvatskoj danas govori, uči ili piše o njezinom posljednjem kralju, a još manje se zna, pa i u Crkvi, da ga je 3. listopada 2004. papa sv. Ivan Pavao II. proglasio blaženim. I njegova supruga, carica i kraljica Zita Bourbon-Parma (1892-1989), ušla je 2008. u službeni proces beatifikacije. Hrvatskoj je javnosti možda više poznat njegov sin Otto Habsburg (1912-2011), europski političar koji se istakao oko međunarodnog priznanja Hrvatske početkom 1990-tih godina. Posljednjih godina raste zanimanje za život i djelo Karla Austrijskoga, čija se 100. obljetnica smrti ove godine obilježava, osobito u kontekstu rasprava i razmišljanja o budućnosti Europske unije i njezina duhovnog i kulturnog identiteta, ali i među katolicima diljem svijeta. Spomendan mu se slavi 21. listopada, dan njegova vjenčanja sa Zitom, a spominje ga se kao uzor kršćanskoga muža i oca, a njihov brak kao primjer kršćanske bračne ljubavi. Uoči vjenčanja, zaručnici Ziti je rekao: “Hajdemo sada pomoći jedno drugome stići u nebo.” (Križevačka eparhija)

Autor: Walker Larson

Prije nego što je postao slobodni pisac, Walker Larson predavao je književnost i povijest na privatnoj akademiji u Wisconsinu, gdje živi sa suprugom i kćeri. Magistrirao je englesku književnost i jezik, a njegova su djela objavljena u više od desetak publikacija, uključujući The Hemingway Review, The Epoch Times i njegov Substack, The Hazelnut. Također je autor dvaju romana, Hologram i Song of Spheres.

Bivši predsjednik Barack Obama oštro je osudio pokušaje uklanjanja stranih aktivista s američkih sveučilišta zbog promicanja proterorističke propagande – piše David Hawkins.

Tijekom govora na koledžu Hamilton, Obama je okrivio predsjednika Donalda Trumpa zbog pritiska na sveučilišta, odvjetničke tvrtke i globalne gospodarske partnere.

Bez izravnog imenovanja Trumpa, Obama je jasno dao do znanja da je njegovo neodobravanje usmjereno na 47. predsjednika.

Obama je rekao da je “duboko zabrinut” zbog Trumpovih nastojanja da deportira strane simpatizere terorizma, opisavši te radnje kao zabrinjavajuće savezno ponašanje.

Tvrdio je da strani državljani koji šire terorističku propagandu u američkim školama jednostavno “ostvaruju svoje pravo na slobodu govora”.

Bivši POTUS kritizirao je Trumpove napore za deportaciju dok je rušio njegov tarifni plan.

“Ne mislim da će ono čemu smo upravo svjedočili u pogledu ekonomske politike i carina biti dobro za Ameriku, ali to je specifična politika”, rekao je Obama tijekom svog obraćanja.

“Više sam zabrinut zbog savezne vlade koja prijeti sveučilištima ako se ne odreknu studenata koji ostvaruju svoje pravo na slobodu govora.”

Obamini komentari dolaze nekoliko dana nakon što je Trumpova administracija donijela niz novih carina na uvoz iz desetaka zemalja, navodeći kao razlog trgovinske deficite SAD-a.

Trumpova administracija također je ciljao na sveučilišne kampuse diljem zemlje u kojima su eskalirali pro-Hamasovi i anti-izraelski demonstracije, uključujući zauzimanje zgrada i sukobe u kojima su sudjelovali maskirani prosvjednici.

Savezna vlada javno je izjavila da joj fokus nije na miroljubivom govoru, već na osiguravanju sigurnosti kampusa uz provođenje zakona o nacionalnoj sigurnosti i imigraciji.

Dužnosnici su izrazili zabrinutost zbog nositelja studentskih viza uključenih u prosvjede koji podržavaju skupine poput Hamasa.

Uprava je signalizirala da će se studenti iz stranih zemalja koji krše uvjete viza ili su povezani s protuizraelskim demonstracijama koje uključuju nasilje ili prijetnje suočiti s protjerivanjem iz zemlje.

Predsjednik Trump ranije je branio stajalište administracije, rekavši da američki kampusi ne smiju postati “sigurna mjesta za simpatizere terorizma”.

Imigracijska i carinska služba (ICE) već je pokrenula provjeru nositelja studentskih viza koji su navodno umiješani u nemire na kampusu.

“Viza je privilegija, a ne pravo”, izjavio je prošlog tjedna glasnogovornik Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS).

Obamine primjedbe također su se odnosile na nedavne federalne akcije koje uključuju odvjetničke tvrtke i pristup medijima.

Upozorio je na ono što vidi kao eroziju građanskih sloboda i doveo u pitanje smjer u kojem zemlja ide pod Trumpovim vodstvom.

“Zamislite da sam učinio nešto od ovoga”, rekao je Obama, potaknuvši usporedbe s poviješću vlastite administracije.

Neki kritičari istaknuli su Obamin vlastiti dosije tijekom njegova predsjedničkog mandata, uključujući nadzor novinara od strane Ministarstva pravosuđa (DOJ).

U jednom slučaju, Obamino DOJ imenovalo je novinara Fox Newsa Jamesa Rosena kao mogućeg suzavjerenika u istrazi curenja informacija.

Administracija je također potajno dobila telefonske zapise od novinara Associated Pressa i suočila se s pomnim nadzorom nad postupanjem Porezne uprave s konzervativnim prijavama neprofitnih organizacija.

Trumpova administracija odgovorila je na nedavne Obamine kritike potvrđujući svoju predanost nacionalnoj sigurnosti i vladavini prava.

Dužnosnici kažu da su napori da se suzbije proteroristički aktivizam u kampusima, provedba pravednosti trgovine i jačanje provedbe imigracije ključni za obnovu američke snage u zemlji i inozemstvu.

Dok je Obama ostao popularna osoba unutar Demokratske stranke, njegovo pojavljivanje dolazi u trenutku kada se demokrati ponovno okupljaju nakon teškog izbornog ciklusa.

Predsjednik Trump porazio je kandidata demokrata u studenom.

Ankete sada pokazuju kontinuirano nezadovoljstvo birača ekonomskim i imigracijskim platformama demokrata.

Očekuje se da će Trump i najviši dužnosnici administracije ovaj tjedan dati dodatne komentare o sigurnosti kampusa, provođenju imigracijskih mjera i trgovinskoj politici.

Administracija je naznačila da će nastaviti provoditi stroge mjere za rješavanje domaćih i međunarodnih izazova.