Connect with us

Vijesti

MOŽE LI KRAJ Versajskog ugovora biti početak nove ere stvarno suverene Njemačke

Published

on

Za prvi službeni posjet u 2020. je njemačka kancelarka odabrala Moskvu. Međutim, detalj koji je promaknuo analitičarima je da je u Rusiju otputovala upravo na stotu obljetnicu završavanja mirovnih pregovora u Versaillesu, koji su zaključeni potpisivanjem mirovnog sporazuma 21. siječnja 1920. kojim je zaključen ishod Prvog svjetskog rata. Upravo sada je kancelarka Merkel putovala će u Moskvu. Slučajno?

Vladimir Putin kaže da treba preispitati službenu povijest Drugog svjetskog rata, Boris Johnson odsjeda u poznatom „Luxushotel der von Bismarcks“, dok američki državni tajnik Mike Pompeo kada posjećuje Njemačku nosi kravatu u bojama njemačkog carstva, a monarhisti sanjaju o novom njemačkom caru.

Povijesno važan „Versajski ugovor“, kojim je zapečaćen kraj Prvog svjetskog rata između savezničkih pobjedničkih sila i Njemačke, dogovoren je prije sto godina, 11. siječnja 2020., a ratificiran je nekoliko dana kasnije. Uvjeti ugovora su bili jasni i poražena Njemačka se morala odreći svog suvereniteta. Od tada pa sve do danas se gotovo ništa nije promijenilo, jer je u gotovo 30 vojnih baza na njemačkom tlu još uvijek raspoređeno 33 000 Amerikanaca, oko 3 300 Britanaca i nekoliko stotina Francuza.

Rusi su napustili Istočnu Njemačku u skladu sa sporazumom nakon ponovnog ujedinjenja. Francuska je željela trajno ekonomsko i vojno slabljenje svojih susjeda. Sve u svemu, carstvo je izgubilo otprilike sedminu svog teritorija, desetinu svog stanovništva, vojska Njemačke je bila ograničena na 100 000 ljudi, a dug za izazivanje svjetskog rata, utvrđen Člankom 231. „Versajskog ugovora“, doveo je do ogromnih zahtjeva za reparacijom u iznosu od 269 milijardi zlatnih maraka.

Ratni gubitnik, Njemačka, „Versajski ugovor“ prije stotinu godina je potpisala samo u znak protesta, a posljednju tranšu duga u iznosu od 70 milijuna eura otplatila je 3. listopada 2010.

Osim toga, zemlja kao ratna gubitnica nije mogla pregovarati o mirovnom ugovoru s pobjedničkim silama, tako sporazum nikako nije mogao služiti njemačkim interesima. Nastali su novi sukobi, a samo 25 godina kasnije, zemlja koja se tek izašla iz ruševina i vratila se skromnom blagostanju i ekonomskom prosperitetu, po drugi put se našla u velikom ratu, iako najvećim dijelom svojom krivnjom i prevladavajućim osjećajem revanšizma.

S pravnog stajališta, ali prema mišljenju mnogih kritičara, Savezna Republika Njemačka je i dalje američki protektorat. Njemačka nije mogla imati stvarni ustav s temeljnim zakonom. Primjenjivao bi se trgovački zakon i Merkel je zapravo samo jadna  upravnica ove imitacije državne zvane Savezna Republika Njemačka.

Osim toga, rezultata Drugog svjetskog rata je da službeno ne postoji mirovni ugovor ni s Rusijom, ni sa Sjedinjenim Državama, iako su ga obje nacije već ponudile.

„IZMEĐU RUSIJE I AMERIKE SU OCEANI, A IZMEĐU RUSIJE I NJEMAČKE VELIKA POVIJEST“

Vladimir Putin je čest gost u Njemačkoj. 2001. godine, nedugo nakon što je preuzeo dužnost, održao je povijesni govor na njemačkom jeziku u njemačkom Bundestagu. Predložio je Njemačkoj i EU savez s Rusijom, uz jedinstveni ekonomski prostor od Lisabona do Vladivostoka.

“Dirnuta sam što mogu govoriti o njemačko-ruskim odnosima, o razvoju moje zemlje i ujedinjene Europe i problemima međunarodne sigurnosti“, rekao je tada Vladimir Putin.

„Nitko ne sumnja u ogromnu vrijednost odnosa Europe sa Sjedinjenim Državama, ali vjerujem da će Europa dugoročno moći učvrstiti svoj ugled moćnog i neovisnog centra svjetske politike samo ako kombinira vlastite kapacitete s ruskim ljudskim, teritorijalnim i prirodnim resursima, kao i s ekonomskim, kulturnim i obrambenim potencijalom Rusije. Danas ću biti hrabar i veliki dio svog govora održati na jeziku Goethea, Schillera i Kanta, na njemačkom jeziku. Dopustite mi da kažem nekoliko riječi o njemačko-ruskim odnosima, koje bih posebno razmotrio. Rusko-njemački odnosi stari su koliko i naše zemlje. Prvi Teutonci pojavili su se u Rusiji krajem prvog stoljeća. Krajem XIX stoljeća su Nijemci po broju stanovnika u Rusiji bili na devetom mjestu. Ali nije bitan samo broj, nego i uloga koju su ti ljudi igrali u razvoju zemlje i u njemačko-ruskim odnosima. To su bili poljoprivrednici, trgovci, inteligencija, vojnici i političari. Između Rusije i Amerike postoje oceani, ali između Rusije i Njemačke se nalazi velika povijest“, rekao je Vladimir putin u za njega iznenađujuće emotivnom govoru, dok je još uvijek vjerovao u Europu i njezin suverenitet, možda i s Njemačkom na čelu.

Međutim, Njemačka se, umjesto da barem razmisli o ponudi, uporno držala svog transatlantskog odnosa sa Sjedinjenim Državama i upregla se u NATO kola protiv navodnih neprijatelja poput Rusije. Nakon odlaska svog omiljenog Obame, Angela Merkel je uspjela prednjačiti u kritikama i Donalda Trumpa i Vladimira Putina, ponovno i ponovno, čime je izolirala Njemačku.

Ipak, Vladimir Putin se nikada neće umoriti od pokušaja uspostave dobrih odnosa s njemačkim narodom i pomoći mu da povrati svoj ugled.

Nedavno je, tijekom govora u Sankt Peterburgu, iznio neke nedosljednosti oko krivnje Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Neki Nijemci su govor Vladimira Putina o uzrocima Drugog svjetskog rata primili s entuzijazmom koji graniči s euforijom.

Vladimir Putin kaže da istražuje sovjetske arhive i najavljuje veliki članak u kojem će iznijeti nove argumente koji će baciti sumnju na neke „povijesne istine“.

Ruski predsjednik kaže da su upravo pobjedničke savezničke sile, nakon Prvog svjetskog rata i nepoštenim Versajskim sporazumom, stvorile Hitlerovu Njemačku.

VIDEO: Putinov govor i njegovi stavovi o događaja u XX stoljeću (Eng. Sub.)

Na primjer, Putin opisuje Versajski mirovni ugovor kao neviđeni pljačkaški ugovor kojem je cilj bio poniziti i pokoriti njemački narod. Papa Benedikt XV je ovaj dokument već nazvao “osvetoljubivim diktatom s globalnim implikacijama“.

Njemačka uopće nije bila uključena u pregovore i njezini su izaslanici mogli samo prihvatiti tekst ugovora. Francuska je željela trajno ekonomsko i vojno slabljenje svoga susjeda. Sve u svemu, carstvo je izgubilo otprilike sedminu svog teritorija, desetinu svoga stanovništva, vojska je bila ograničena na 100 000 vojnika, a jedini dug za svjetski rat je doveo do ogromnih zahtjeva za reparacijom od 269 milijardi zlatnih maraka.

100 GODINA KASNIJE MERKEL ODLAZI KOD  PUTINA

Je li to slučajno? Razgovori u Moskvi mogli bi biti zanimljivi za Njemačku i Europu, ali samo ako bi pobjedničke sile pristale vratiti Njemačkoj puni suverenitet. Nakon više od 100 godina bi trebalo srušiti vazalski režim zvan Savezna Republika Njemačka i ostaviti  Angeli Merkel da vlada po njemačkim zakonima.

Prema presudi Saveznog ustavnog suda, današnja Njemačka “nije pravni nasljednik njemačkog Reicha, jer je on propao 1945. godine, a da se zemlja nikada nije predala, stoga još uvijek ima pravni legitimitet, ali nije sposobna djelovati kao država zbog nedostatka organizacije”.

Laži se moraju raskrinkati, jer samo istina i ništa osim istine svijetu može donijeti mir, ali je potrebno da bivše pobjedničke sile pokažu dobru volju.

Vladimir Putin već je poslao vrlo pozitivne signale. Emanuel Macron je nedavno počeo tražiti bolju suradnju s Rusijom, što Neue Zürcher Zeitung tumači kao „pozdrav Rusiji“.

Boris Johnson božićni je odmor proveo u poznatom „Luxushotel der von Bismarcks“ na karipskom otoku Mystique. Nikolai von Bismarck, poznati fotografa i prijatelj supermodela Kate Moss i potomak njemačkog kancelarka imao je ekskluzivni ugovor za fotografije britanskog premijera.

Američki državni tajnik Mike Pompeo posjetio je Njemačku u studenom i nosio crvenu, crnu i bijelu prugastu kravatu, a povjesničari su u njoj odmah prepoznali boje Njemačkog carstva Američki državni tajnik Mike Pompeo. To bi mogla biti suptilna poruka da su Sjedinjene Države već razmišljale o budućnosti Njemačke.

Njemački monarhisti sada sanjaju o njemačkom carstvu pod Georgom Friedrichom od Pruske, poput Dr. Hansa Joachima Müllera, koji je na svom YouTube kanalu Denkwerk objavio više materijala o ovoj mogućnosti.

Kancelarka Angela Merkel je otputovala u Moskvu na stotu obljetnicu od kada je 1920. formaliziran „Versajski ugovor“. Službeno je s Vladimirom Putinom govorima o budućnosti Ukrajine i Bliskog istoka, a posebno Libije.

„Međutim, nadajmo se da je s Vladimirom Putinom pregovarala i o budućnosti nezavisne Njemačke“, piše njemačka novinarka, spisateljica i povjesničarka Eva Maria Griese.

„Neka se povjesničari i ustavni pravnici bave mogućnostima koje bi Njemačka mogla imati nakon isteka ovog nesretnog ugovora. Njemačka je zaslužila bolju i dostojanstveniju budućnost u suverenitetu i miru. Puno bolju od one koju će joj dati uskoro bivša kancelarka Angele Merkel“, zaključila je Eva Maria Griese.N. Babić/Logicno.com

Advertisement

Vijesti

Raskol na Zapadnu i Istočnu crkvu iz 1054.: Korijeni i uzroci

Published

on

Veliki crkveni raskol iz 11. stoljeća. – koji je podijelio Crkvu na Zapadnu i Istočnu – događaj je čije posljedice (vjerske, političke i društvene) osjećamo dan danas.

Premda se kao konkretna godina uzima 1054., raskolu je prethodilo nekoliko velikih kriza. S obzirom na kompleksnost teme, odlučili smo ju obraditi u dva dijela, a u današnjoj ‘Povijesnoj četvrti’ bavimo se korijenima i uzrocima – s Podcasta Povijesna četvrt prenosi Bitno.net .

Podcast obično objavljujemo svakog drugog četvrtka na YouTube kanalu Bitno.neta, a cilj mu je demistifikacija kontroverznih točaka iz povijesti Katoličke Crkve.

Bitno.net

Continue Reading

Vijesti

DOTUR KANIBAL

Published

on

Svukud ima vakih kanibala – kaže Pepi na profilu I. Kotlar

Klinički centar Rebro. Čeka se prid ordinacijama u onon uskon dugačkon hodniku. Sidi se sa obe dvi bande a noge triba podvuć pod katrigu da se mere proć sredinon.

Jure Franić je dva puta prozvan i tek se na treće oglašavanje javija. Pasalo je dvi ure od podne. Uspravja se pospani starkeja sa nogama savijenin u kolinima.

Usta je noćas još u pola tri u svome Gornjen Segetu pa onda nanoge po ladnoći do Trogira. Tamo je na autobusnoj stanici malo odrima a onda vija za Zagreb na kontrolu.

Namišta robu prid ordinacijon ka da ide na raport kod pukovnika. Sestra ga priši, jer kasne a pacijenata je puno.

Dotur Tomić se nakratko udubija u njegove nalaze dok se ovaj nije skinija do pojasa i snimija EKG-a.

A sinoć se smrza dok se kupa na bokune prvo do pasa pa od pasa, kako se to već čini u kućama bez tekuće vode. Njegova Janja ga je natirala da opere i glavu, iako po njemu ni tribalo. Sad se čudi ča dotur gleda u te kartušine a ne u njega, kad se već opra i zapuca iz te dajine. Ali to van je Zagrebački dotur – oni sve znadu.

– “Dobro Jure gdje su ti nalazi krvi i mokraće, kao što se ovdje traži?”

– “Pa doturica iz Trogira mi ni ništa rekla, samo mi je napisala uputnicu.”

Dotur ga oslušnu, duboko diši, ne diši, iskašji se, normalno diši. Pregleda mu još crveni friž od vrata do trbuja nakon nedavne operacije tri baj pasa.

Provuka je traku od EKG-a kroz ruku kao telegrafista kad stane čitat poruku s vrpce. I sad bi Jure najradije da ga dotur potapša po škinama i da mu kaže: Starino idi doma zdrav si ko dren. A ko zna koliko dotura bi tako reklo, pogotovo kad je u stisci s vrimenon, a dođe mu tako neko iz vukojebine i to bez nalaza. Ali ovaj ni takav:

– “Slušaj Jure, idi u sobu pet neka ti učine komplet analizu krvi i mokraće hitno, reci da sam im to ja rekao, onda u sobu 12 da ti naprave eho srca. Kad budeš gotov donesi sve ovde. “

– “Ali doture meni autobus ide u šest uri, moran doma zbog Gurke.”

– “A ko ti je ta Gurka?”

– “Naša kravica, nikon se ne da pomust samo meni, “

– “Ma bićeš ti još večeras kući, samo požuri.”

Jure je obavija sve ča mu je dotur kaza i u pet se ponovo nacrta kod dr. Tomića. Bi je zadnji pacijent za danas. Cupka on nestrpjivo da krene kući, a dotur mu reče da ne brine da će ga on osobno odvest na kolodvor. Ponovo se udubija u nalaze i počne odmahivat glavon.

– “E moj Jure, moramo te odmah prikačiti na “holter” da vidimo što nam to govori tvoje ludo srce. Što je danas … petak? Evo sad ti ga stavimo pa ti stoji do ponedjeljka kad ponovo radimo. I ne smiješ putovati jer rezultati neće biti dobri. “

– “Ali doture moran ić, doli me čekaju i Gurka me čeka, a i neman ja kod sebe šoldi za u hotel.

A zna dotur dobro kakve su to muke. I sam je poteka iz jednog takvog brđanskog zaseoka. Zna da je jedina krava ka član obiteji. Ujutro se prvo pogleda u štalu vidit kako je ona, a čeljad će i samo kazat ako im čagod fali. A ča se šoldi tiče, to je zadnje ča od sejaka moš iskopat. Ono malo ča se zaradi od prodaje ode na ono ča se mora kupit: sime, lektrika, so, ćizme, kemija, likarije …

Jure se počea trest ka da sina šaje u rat. “Ma smiri se starino, sve ćemo polako rješiti.”, umiruje ga dotur. Pozva je glavnu sestru s pripremnog i pita je je li je slobodna ona soba za VIP-bolesnike. Slobodna je.

– “Eto, našli smo ti besplatan carski smještaj ovde na trećem katu. Znam da bolnička hrana nije neka pa je najbolje da jedeš “Kod Rose”, ulicu niže. Evo ti hiljadu kuna pa ćeš mi vratiti drugi put. A što se tiče Gurke pa valjda će je neko nekako pomusti. Samo ti javi tvojima da dolaziš u ponedjeljak.”

Jure je drhtavo izvadija neku praistorijsku Nokiju ča ju je posudi od susida Grade za ovu priliku. Pokušava ubost one botune debelin parstima, ka da vrhon postola probaješ naciljat bajam. I sve ubada po 2-3 gumba istovrimeno. Dotur mu otkuca broj da se ovaj više ne muči i dade mu mobitel na uvo. Javi se susid Grada i posli nekoliko razmina halo-halo, počmu se mejusobno pitat ko je to tamo, a ko je to vamo, iako su obojica već iz prve pripoznali glasove.

Konačno su se našli negdi u eteru, i obojica se zaprepastili ka da su se iznenada trefili negdi posrid Čukotskog mora. Jure nikako da rekne zoć zove, a zapravo bi ga najradije pita kako je Gurka. Vidi je dotur da se stari blokira pa mu je vazea telefon i Gradi lipo objasnija kad će Jure natrag i da to javi njegovima.

A doturu je svaki petak uglavnon taki, strka od jutra do navečer. Pozva je sestru da smisti Juru i kala se doli “Kod Rose” da napokon čagod toplo izide. Odspava je jedva dvi ure na trosidu u svon kabinetu i u devet počea noćnu smjenu viziton. Tu se dosta zadrža. To su pacijenti ča sutra ili prekosutra gredu na operaciju sarca.

Ponekon od njih će ovo bit zadnja noć.

Prestrašeni su i gledaju ka dica u doture, ka u svoje jedino spasenje. Sa svakin triba popričat, umirit ga koliko je to moguće. A nije lako gledat čovika u oči i obećat da će sve biti u redu, a sutra mu prisić grudnu kost i rastegama rastvorit prsa dok rebra krckaju, pa ogolit njegovo drhtavo sarce. Uzimajući to sarce u ruke uvik mu je prid očiman lik čovika kojen je sinoć da obećanje.

Još ka dite je od majke nauči mnogo o likovitin bijkama i čemu koja služi. Životinje nekad i same ćute ča triba uzet, a čovik triba naučit.

Tako su se on i majka snalazili na padinama divjeg Lukova bez dotura i veterinara. Kasnije, u Zagrebu je bilo i bojih študenata od njega, ali najboji doturi su postali oni ča su znali ličit i tilo i dušu.

Obilazeći redon bolesničke sobe dr. Tomić stiže i do VIP-apartmana. Učinilo mu se da je kamara prazna. Posteja niti nije taknita a Jure sidi u poluškurici do ponistre i gleda u noć. Brine o Gurki i ne more zaspat.

A onda se dotur dositija.

Upita Juru je li u selu ima nekog ča gaji lavandu? Pa Grada zimi hrani svoje koze suhon lavandon. Pozvali su ponovo susida i dotur mu reče da kravi da svežanj lavande i da se će se od tega životinja primirit i dat se pomust. Uru poslin je Grada javi da je Gurka pomužena i da ništa ne brinemo. Jure se ozari od sriće i dotur ga natira da legne u posteju. Zaspao je odma, pri nego ča se svitlo ugasilo.

U ponedejak ujutro su mu skinli holter. Tomić je pogleda rezultate i malo je izmni listu Jurinih likarija.

– “Eto tako starino, slobodan si i još si ti dosta dobar. Napisao sam ti da dođeš na kontrolu u oktobru da ne dolaziš po zimi kao sada. I nemoj da mi opet dođeš bez nalaza.”

A vidi doktor da Juri jopet čagod fali, ka da mu se ne izlazi iz ordinacije.

– “Pa šta je sad Jure, jedva si čekao da odeš kući?”

– “Dva dana gledan ono veliko kupatilo ča ga zovete džakuzi, a zbog holtera se nisan smi kupat. A u životu nikad nisan lega u kadu.”

– “Hahaha Jure moj, evo vrati se gore i banjaj se do mile volje, dok ti ne krene autobus.”

I tako se Jure nabanja ka nikad u životu. Ispritiska je one botune na džakuziju ka da je u kokpitu eroplana. Kad se vratija Gurka se iznenadila kako mu je posvitlila koža, a Janja mu reče da je 20 godišta mlaji. E to su ti Zagrebački doturi, oni sve znaju boje od nas težaka.

Poslin dva miseca na adresu bolnice stiže poveći paket – piše za dr. Tomića. Dotur je otvorija paket a u njemu veliki pravokutni komad slanine ravan ka zrcalo. A koža na poleđini slanine oslikana u nekin živin kolurima i vidi se prilipi planinski pejsaž. U zasebnoj kuverti Jure se puno zafaljuje, pozdravja ga i vrača one pozajmjene pineze. A tu se našao i list iščupan iz sredine đačke teke na kojoj je olovkon pisalo:

“Dragi doture, ovu slaninu je opiturala moja Janja neotrovnon farbon. Ako vam se slika sviđa, kad izite slaninu, ostružite mast i obe bande triba premazat vrućin voskon od čela ili bezbojnin imelinom za postole. To van je poklon od moje kućne slikarice, jer ste me pomladili. Puno vam fala na vašoj dobroti i vidimo se u oktobru. Pozdrav od Janje, Gurke i Jureta.“

Dr. Tomić je kirurški precizno odilija slaninu od kože i postupija po uputi. Kožu je uokvirija i zakačija na zid ordinacije. Ma nema ko ne bi pogleda tu velišku lipu sliku veselih kolura. A onda bi se dotur pofalija:

– “To je koža od mog pacijenta sirotog Jureta, poslala mi njegova žena jer sam se potrudio oko njega. A jadnik se kupao kod nas sve dok mu koža nije skroz pobjelila. Ma bilo je tu i dobre njegove slanine, ali sam je odvojio i pojeo.”

Tako su najbojeg dotura na Rebru nazvali dr. Kanibal.

Kako tek ostale doture zovu? Neki judi će uvik bit dokaz da nije sve postalo posal, profit i interes.

Pepi

Continue Reading

Vijesti

Muftiji Zukorliću: “Ljuta sam jer smo mnoge stvari ostavljali za sutra… dok si ti žurio!”

Published

on

Sjećanje na jednog od najvećih sandžačko-muslimanskih intelektualaca, bivšeg muftiju, za Sandžak i Srbiju, Moamera Zukorlića u dirljivom govoru …

Efendija Muamer Zukorlić, teolog i političar, bio je pravi vođa svoga naroda i pučki tribun u Sandžaku ali i šire, umro je iznenadnom smrću u studenom 2021. godine.

Godine 2010. Zukorlić je formirao Bošnjačko nacionalno vijeće, te bošnjački narod proglasio konstitutivnim. Kad tijela države Srbije nisu priznala BNV, on je dao slijedeću izjavu:

 »Igranje Sandžakom znači poigravanje sa ovim dijelom Srbije. Država je kao zgrada u kojoj stanari mogu da se vole ili ne vole. Ukoliko većinski stanari odluče da zapale jedan stan, rizikuju da se upali cijela zgrada. Zato se nije igrati sa vatrom. Ili će nam svima biti lijepo, ili će vatre biti do vrha. Samo naša kuća gorjeti neće.«

Poslušajte dirljiv govor u spomen na velikog muftiju…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved