Vijesti
New York Times afirmativno o Tridentskoj misi koju prvenstveno pohađaju mladi katolici, unatoč ‘papinoj zabrani’
Oslanjajući se na zahtjeve intenzivnog religioznog iskustva, mnogi pobornici latinske mise traže povratak ne samo starim ritualima, već i starim društvenim vrijednostima.
Osmero djece Erica Agustina nazivalo je prvi dan u tjednu Party Sunday (nedjeljni tulum). Članovi obitelji bi se probudili rano ujutro, prisustvovali bi kratkoj jutarnjoj misi u katoličkoj župi u blizini njihove kuće, zatim bi otišli kući na ručak, a nakon toga bi uslijedilo popodnevno opuštanje i gledanje športskih kanala.
Ali ovog ljeta obitelj je napravila “veliku promjenu“, rekao je jedan od njegovih sinova tinejdžera ispred svetišta sv. Josipa, koje je postalo nova župa za obitelj. U svetištu sv. Josipu liturgija je svečana, precizno određena i u potpunosti se izvodi na latinskom jeziku. Obitelj se vozi sat vremena do svetišta kako bi prisustvovala službi koja počinje u jedanaest sati i može trajati gotovo dva sata.
Tradicionalna latinska misa je oblik katoličkog bogoslužja koji je papa Franjo pokušao obeshrabriti, ali ona zapravo doživljava preporod u Sjedinjenim Američkim Državama. Privlači vjernike različitih uvjerenja, tj. mješavinu estetskih tradicionalista, mladih obitelji, novoobraćenika i Franjinih kritičara. A oživljavanje latinske mise, potaknuto u godinama pandemije, se događa u trenutku napetosti kod desničara i unutar samog američkog katolicizma.
…
Zagovornici latinske mise su redovito konzervativni i okrenuti tradiciji. Neke, poput obitelji Augustin, privlači ljepota mise, simbolizam i ono što opisuju kao oblik štovanja s više poštovanja.
…
Tradicionalna latinska misa, koja se također naziva izvanredni oblik, slavila se stoljećima sve do Drugog vatikanskog koncila, kojim je djelomično bila namjera učiniti latinski obred pristupačnijim. Nakon Koncila misa se mogla služiti na bilo kojem jeziku, suvremena je glazba ušla u mnoge župe, a svećenici su se na oltarima okrenuli prema ljudima.
Ali tradicionalna latinska misa, sa svom svojom formalnošću i tajanstvenošću, nikada nije u potpunosti nestala. Iako predstavlja djelić od svih sv. misa koje se izvode u sedamnaest tisuća katoličkih župa u Sjedinjenim Američkim Državama, ona doživljava rast.
Čini se da u Sjedinjenim Američkim Državama sada ima najmanje šesto crkava u kojima se služi tradicionalna misa, daleko više od bilo koje druge zemlje. U više od četiristo crkava se služi svake nedjelje, prema jednom internetskom izvoru.
Ovaj rast se događa nakon što je papa Franjo krenuo s oštrim mjerama protiv tridentske mise, izdajući nova stroga ograničenja za obred prošle godine. Njegov neposredni prethodnik, papa Benedikt XVI., omogućio je lakši pristup latinskoj misi, ali papa Franjo ju je okarakterizirao kao izvor podjela u crkvi i rekao da se prečesto povezuje sa širim odbacivanjem ciljeva Drugog vatikanskog sabora.
Na jednoj razini, podjela oko latinske mise predstavlja sukob prioriteta i borbe za moć u crkvenom vodstvu. U župama je to kompliciranije. Mnogi katolici kažu da ih tradicionalna misa privlači iz duhovnih razloga, potaknutih estetskim i liturgijskim preferencijama, a ne stavom protivljenja Drugom vatikanskom saboru.
…
„Nemam ništa posebno za reći“, objašnjava vlč. J. B. Commins, koji živi u susjednom župnom dvoru pokraj svetišta sv. Josipa. „Na drugim mjestima gdje se slavi tradicionalna misa, primjećuje se eksponencijalni rast“.
Oslanjajući se na zahtjeve intenzivnog religioznog iskustva, mnogi pobornici latinske mise traže povratak ne samo starim ritualima, već i starim društvenim vrijednostima. Ovdje tajanstveno i rigorozno nisu zapreke pristupačnosti, već atrakcije koje vjernike vežu za dugu povijest duhovne jasnoće, koju vide kao oštru suprotnost modernoj crkvi.
Pandemija je ubrzala podjele, jer su glavne župe općenito dulje ostajale zatvorene, što je neke katolike natjeralo da traže nove župe. Mnogi sudionici kažu da su otkrili tradicionalističke podcaste na You Tube i influencere koji su ih okrenuli prema tridentskoj misi.
…
Politički i teološki konzervativci u ograničavanju tradicionalne latinske mise od strane pape Franje vide zabrinjavajuće zanemarivanje pravovjerja.
…
Franjin dokument iz 2021. Traditionis Custodes, usporediv s izvršnom naredbom ukidanja tradicionalne mise, ograničio je gdje i kada se može slaviti stara misa. A ovog je ljeta dodatno razbjesnio tradicionaliste novim dokumentom kojim je jasno pokazao da su tenzije oko tradicionalne mise više od pitanja ukusa. „Ne vidim kako je moguće reći da netko priznaje valjanost Koncila – iako me čudi da bi se katolik mogao usuditi da to ne čini – a u isto vrijeme ne prihvaćati liturgijsku reformu”, napisao je papa Franjo.
Represija je pomogla u raspirivanju onoga što neki nazivaju “liturgijskim ratovima“.
…
„To je nešto što nisam mogao zamisliti, a to je da moram moliti za tradicionalnu latinsku misu“, rekao je Noah Peters, koji je u rujnu organizirao hodočašće od katedrale u Arlingtonu do one u Washingtonu kao prosvjed zbog ograničenja u obje biskupije.
Peters je odgojen kao sekularni Židov i privukao ga je katolicizam kroz tradicionalnu latinsku misu “jer je imala tu ljepotu i bezvremenost“, rekao je.
…
Begin vidi antagonizam pape Franje prema latinskoj misi kao djelovanje protiv njegova cilja jedinstva. „Natjerat će ljude (vjernike) da se odcijepe“, rekao je Begin.
U staroj župi sv. Marije iz 19. stoljeća u gradskoj turističkoj četvrti Greektown, oko sto pedeset ljudi okupilo se u listopadu na mjesečnoj latinskoj misi, koju je pratio zbor pjevajući gregorijanske napjeve.
Vjernici su klečali, stajali i molili. Tamjan se širio golemom, slabo osvijetljenom prostorijom. Kad je došlo vrijeme za primanje euharistije, tiho su krenuli naprijed, došli do svećenika, kleknuli, a lice malo podignuli.
„Corpus Dómini nostri Jesu Christi custódiat ánimam tuam in vitam ætérnam. Amen”, izgovarao je svećenik dok je na jezik vjernika stavljao hostiju. Što bi u prijevodu bilo: „Tijelo Gospodina našega Isusa Krista sačuvalo dušu tvoju za život vječni. Amen“.
Izvor 1, Izvor 2, QuoVadisCroatia
Vijesti
PADRE PIO I SILAZAK GOSPE MEĐU HRVATE: ‘USKORO DOLAZI U VAŠU ZEMLJU’
Malo je poznata činjenica da su dvoje svetaca dvadesetog stoljeća, papa Ivan Pavao II i Majka Tereza iz Kalkute gajili stanovitu pobožnost prema ukazanjima u Međugorju i da su bili ujedinjeni u molitvi svaki dan sa Gospom – piše Zrinka Požežanac u Vjera.hr.
Još je manje poznata činjenica da je Padre Pio, veliki talijanski mistik, stigmatik i svetac imao ikakve veze sa događajima u Međugorju. A imao je.
Iako je ovozemaljski život napustio puno prije nego li će ukazanja u Međugorju započeti, Padre Pio ostavio je dva veličanstvena proročanstva koja se tiču dvoje odvojenih mističnih događaja koja će se zbiti u Međugorju.
Župnik, Padre Pio i kip iz Međugorja kao izvor čudesa
Jedno od tih odnosi se na sama ukazanja, dok se drugo povezuje sa Gospinim kipom koji je iz Međugorja prilikom jednog hodočašća odnešen u Civitivecchiu (Italija) gdje je naposljetku proplakao krvavim suzama, što je silno čudo koje je Crkva odobrila.
Naime, 1994. godine, don Pablo Martin bio je župnik crkve sv. Agostino u okrugu Pantano u Italiji Civitivecchia, gdje se trenutno nalazi spomenuti kip Majke Božje. Upravo je don Pablo taj koji je organizirao hodočašće u Međugorje u rujnu te godine i kupio 40 cm dugačak kip Djevice Marije od bijelog gipsa kao suvenir iz Međugorja.
Zanimljivo je istaknuti, don Pablo gajio je snažnu pobožnost prema Padre Piu i to čak prije nego li će otac Pio biti službeno proglašen svetim od pape Ivana Pavla II. 2002 godine.
Njegova pobožnost prema njemu je bila značajna jer upravo Padre Piu idu sve zasluge prilikom odabira kipa, naime, Don Pablo je tražio njegov zagovor u pomoći oko odabira kipa koji je poslije plakao krvavim suzama ukupno 14 puta u različitim prilikama.
Prema kazivanju Don Pabla, bio je to jedan od najljepših događaja u njegovom životu koji je rezultirao odabirom i kupnjom upravo tog kipa po pomoći i zagovoru oca Pia.
Randall Sullivan je zapisao u svojoj knjizi “The Miracle Detective” tu čudesnu vezu.
Činjenica da je Padre Pio umro 1968 godine upravo to čini tu nebesku poruku povezanu u duhovnoj komunikaciji između oca Pia i župnika koja čini cijelu stvar zanimljivom. Znamo da u Boga nema slučajnosti tako da je cijeli “slučaj bio isplaniran”.
Također, treba spomenuti da dok je još hodao ovom zemljom i primao hodočasnike u svom samostanu u San Giovanni Rotondu, često bi znao prorokovati mnoge događaje.
BBC novinarka svjedoči
U knjizi “A Spark from Heaven” BBC-eva novinarka Mary Craig izvještava da prije nego li će započeti ukazanja u Međugorju, Padre Pio kazao je grupi hodočasnika koja ga je došla posjetiti iz Mostarske biskupije: “Blagoslovljena Djevica Marija uskoro će posjetiti vašu zemlju”
Upravo te riječi Padre Pia čine ovo proročanstvo izvanrednim.
Naravno, ne trebaju mnogo čuditi te njegove riječi, Padre Pio bio je poznat po svojim duhovnim darovima. Bog mu je dao izvanredne milosti. Između ostalih, imao je dar ozdravljenja, dar čitanja srca tijekom ispovjedi, dar bilokacije, vizije Isusa i Marije i svoga anđela čuvara kao i dar proroštva, a jednog je dječaka i to protestanta poslao u Međugorje po ozdravljenje i taj dječak je ozdravio pri dolasku u Međugorje a obitelj se obratila na katoličanstvo. Ovo je priča o tom čudu:
Vijesti
Deutsche Welle: Priznanje Palestine raste na jedanaest država EU-a
EU i Bliski istok Unatoč trenutačnom ratu između Hamasa i Izraela, Europska unija ustraje na dugoročnom “rješenju dviju država” kada je u pitanju mir na Bliskom istoku.
EU pod tim pojmom shvaća državu Izrael s jedne strane i državu Palestinu unutar granica koje su okvirno definirane prije više od 30 godina u takozvanim sporazumima iz Osla između Izraela i Palestinaca.
Vanjskopolitički predstavnik EU-a Josep Borrell ponovno je na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u Bruxellesu u ponedjeljak istaknuo kako se EU službeno drži “rješenja dviju država”, ali je istodobno zaključio kako je “rješenje dviju država svakim danom sve teže. Moramo razgovarati o tome, ali humanitarna kriza u Pojasu Gaze sada je prioritet”, kaže prvi diplomat EU-a. On je dodao kako je za trajno političko rješenje, potreban „pojačani angažman”.
Priznanje raste na jedanaest država EU-a
Sve države članice Europske unije priznaju Izrael kao državu. Istodobno samo devet od 27 članica EU-a palestinske teritorije smatra državom. To bi se trebalo promijeniti ovog utorka. Naime Španjolska i Irska sada također žele priznati državu Palestinu u granicama teritorija Zapadne obale Jordana, istočnog Jeruzalema i Pojasa Gaze. To je u utorak učinila i Norveška koja doduše nije članica EU-a, ali njezina odluka također ima težinu.
Međutim, na ovim područjima ne postoji jedinstvena vlada. Hamas, koji je u EU-u klasificiran kao teroristička organizacija, prije rata je vladao Pojasom Gaze.
Malta i Slovenija najavile su da će priznati Palestinu čim za to dođe vrijeme. Belgija je odlučila ne dodijeliti državnost palestinskim teritorijima do daljnjega, objavila je belgijska ministrica vanjskih poslova Hadja Lahbib.
Većina zapadnoeuropskih članica EU-a nije priznala Palestinu, kao ni Velika Britanija ni SAD. Istočnoeuropske članice od Poljske do Bugarske priznale su Palestinu još krajem 1980-ih, tada kao dio Istočnog bloka, koji je bio na propalestinskoj strani. DDR je Palestinu također priznavao kao punopravnu državu. Prestankom Njemačke Demokratske Republike 3. listopada 1990. i pristupanjem Saveznoj Republici, ovo priznanje je prestalo važiti.
Njemačka, Francuska, Italija čekaju s priznanjem
Većina država EU-a, uključujući i Njemačku, želi prihvatiti palestinsku državu ako bude mira, te ako Izrael također poduzme ovaj korak. No to je prilično malo vjerojatno. Vlada premijera Benjamina Netanyahua odbacivala je dvodržavno rješenje čak i prije aktualnog rata protiv Hamasa. S druge strane teroristička skupina Hamas odbacuje izraelsku državu i jedan od njezinih ciljeva je uništenje židovske države.
“Podržavamo uspostavu palestinske države, ali palestinska država mora priznati Izrael i biti priznata od Izraela. To svakako ne može biti palestinska država koju vodi Hamas, koji je teroristička organizacija”, rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, koji je trenutno i predsjedavajući skupine sedam najvažnijih industrijskih zemalja G7.
Prije nego što se ponovno ozbiljno razmotri dvodržavno rješenje, krvavi sukob između Hamasa i Izraela mora biti okončan. O tome je vladalo suglasje ministara vanjskih poslova EU-a na sastanku u Bruxellesu ovog ponedjeljka. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock ponovno je pozvala na humanitarni prekid vatre u Gazi “kako bi se okončala patnja za taoce koji su još u zatočeništvu Hamasa i kako bi se konačno okončala patnja za ljude u Gazi”. Nakon terorističkih napada na Izrael početkom listopada u kojima je Hamas ubio 1.200 ljudi, a oteo 250, izraelska vojska pokrenula je veliku vojnu operaciju razbijanja položaja Hamasa u Pojasu Gaze.
Sudski nalog se ignorira – što sada?
No područje je daleko od bilo kakvog primirja. Hamas je ponovno ispalio rakete prema Tel Avivu iz Rafaha u Pojasu Gaze. Izraelska vojska je nakon toga granatirala izbjeglički kamp u blizini Rafaha, što je, prema palestinskim izvorima, prouzročilo najmanje 35 poginulih. “Obje strane ne poštuju naloge Međunarodnog suda pravde”, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell u Bruxellesu.
“Ovo je prava dilema. Kako međunarodna zajednica može nametnuti provedbu odluka Međunarodnog suda pravde?” – upitao je Borrell ostale ministre vanjskih poslova. Međunarodni sud pravde u Haagu naredio je u petak, na zahtjev Južnoafričke Republike, da Izrael mora odmah prekinuti vojnu operaciju u Rafahu, gradu na jugu Pojasa Gaze, i omogućiti više humanitarne pomoći. O stanju na jugu Pojasa Gaze će danas raspravljati i Vijeće sigurnosti UN-a na hitno sazvanoj sjednici.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock govori u ime velike većine država članica kada u Bruxellesu kaže: “Privremene mjere Međunarodnog suda pravde su obvezujuće i naravno da ih se mora slijediti. No mi svjedočimo akcijama suprotnim tome. Bilo je više raketa na Tel Aviv koje je ispalio Hamas. U isto vrijeme, vidimo da nije nikakav dobitak za sigurnost Izraela i da neće dovesti do oslobođenja niti jednog taoca ako ljudi sada gore u izbjegličkim šatorima”. Baerbock pritom aludira na izraelski napad na izbjeglički kamp, koji sada istražuje izraelsko državno odvjetništvo.
“Međunarodno pravo vrijedi za sve, to se također odnosi na izraelsko ratovanje”, rekla je njemačka ministrica. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani istaknuo je kako Hamas također krši međunarodno pravo skrivajući svoje pozicije među civilnim stanovništvom.
„Hamas instrumentalizira ljude u Rafahu. Namjera Hamasa je Izrael namamiti u medijsku zamku”, rekao je Antonio Tajani. Slike civilnih žrtava u Pojasu Gaze naravno diskreditiraju Izrael.
“Bez antisemitizma glavnog tužitelja”
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell oštro je kritizirao izraelsku vladu zbog najave da se ni pod kojim uvjetima neće pridržavati naloga Međunarodnog suda. „Ne samo Međunarodni sud Ujedinjenih naroda, koji ima nadležnost nad državama, nego i Međunarodni kazneni sud, koji ima nadležnost nad pojedincima, treba tretirati s poštovanjem”, odlučan je Josep Borrell.
Glavni tužitelj Kaznenog suda u Haagu zatražio je, među ostalim, raspisivanje tjeralice protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog ratnih zločina. “Mi moramo pustiti sud da odluči, i to bez vrijeđanja, što misli o zahtjevu glavnog tužitelja. Nažalost, to nije slučaj. Glavnog tužitelja se optužuje za antisemitizam, što se uvijek događa kada postoji nešto što se Vladi Benjamina Netanjahua ne dopada. Optužbe za antisemitizam protiv tužitelja su za nas neprihvatljive”, rekao je Josep Borrell.
Bernd Riegert/Deutsche Welle
Vijesti
Slavni američki novinar objasnio zašto SAD naginje ratu s Rusijom
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena sklona je započeti rat s Ruskom Federacijom, budući da rejting američkog čelnika pada uoči izbora u studenom u Sjedinjenim Državama.
Izjavio je to američki novinar Seymour Hersh na You Tube kanalu London Real.
Lideri uvijek imaju veći rejting u ratu nego u miru, primijetio je novinar.
Prema njegovim riječima, pobjede u bitkama učinile su američke predsjednike “slavnima i značajnima”. Kao primjere naveo je predsjednike Franklina Roosevelta i Abrahama Lincolna.
Kako je naglasio Hersh, to može biti razlog agresivnog stava Bidenove administracije prema Rusiji.
Prije toga, norveški politolog Glenn Diesen rekao je da izjave Zapada koje odobravaju napad Oružanih snaga Ukrajine (OSU) na teritorij Rusije stranim oružjem “mijenjaju pravila” posredničkih ratova, takve izjave će postati ” jako loše”.
Ranije je zamjenik premijera Italije nazvao glavnog tajnika NATO-a “opasnim gospodinom”.
-
Vijesti2 tjedna ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti3 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti1 tjedan ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti6 dana ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti2 tjedna ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
“Obitelj je temelj naše budućnosti, Hasanbegović možda ipak bude dio izvršne vlasti”
-
Vijesti5 dana ago
Preminuo je Louis d’Alencourt ‘apostol posljednjih vremena’
-
Vijesti6 dana ago
UVIJEK ČETVRTKOM Blagdan Tijelova – što danas točno slavimo?