Britansko Ministarstvo obrane prije nekoliko dana je objavilo podatke kako će Ukrajina u ovoj godini proizvesti oko 20 posto manje količine žitarica nego u 2021., zbog smanjenog područja za sjetvu nakon invazije. Njihove procjene pokazuju kako će smanjena proizvodnja žitarica u Ukrajini utjecati na povećanje ionako visoke inflacije, do čega će doći zbog povećanja cijene žitarica na svjetskom tržištu. – prenosi dnevno.hr

Da je inflacija na rekordnim visinama, to već i ptice na grani znaju. Dok se u SAD-u približava dvoznamenkastim brojkama (u ožujku je bila rekordnih 8,5 posto), puno bolja situacija nije ni u Europi. U veljači je bila 6,2 posto, da bi već u ožujku bila 7,8 posto. Taj raste traje već nekoliko mjeseci, otkako su cijene pline započele svoj nezaustavljivi rast, a što je počelo puno prije ruske invazije na Ukrajinu.

Ako gledamo statističke podatke, cijena hrane u Hrvatskoj je na godišnjoj razini 10 posto viša nego prošle godine. Odemo li u trgovinu, situacija je znatno drugačija. Ulje je dvostruko skuplje nego prošle godine, cijene nekog voća i povrća su također 50 posto skuplje, a slično je ako odemo i u pekaru. Popularni burek koji se prije nekoliko mjeseci mogao kupiti za 10 kuna, sada gotovo svugdje stoji 15 kuna.

Ukrajina je veliki proizvođač pšenice i suncokreta. Većina suncokretovog ulja koje se potroši u Europi dolazi upravo iz te zemlje, pa nikakvo čudo što posljednjih dana možemo pročitati kako se to ulje u Njemačkoj već prodaje za 5 eura po litri, a predviđa se kako će biti i skuplje.

Znače li nove vijesti o smanjenju proizvodnje u Ukrajini još više cijene ovo jeseni nakon žetve, pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.

Problem je hrana iz uvoza

“Koliko god to čudno zvučalo, ova situacija u Ukrajini realno nije utjecala na tržišna kretanja u Europi, pa tako ni u Hrvatskoj. Naime, događa se ono što smo u povijesti vidjeli već bezbroj puta, a to je da se inflatorna očekivanja uključuju u cijenu. Iskustvo nam je pokazalo, kako se to uvijek tako događa u prvoj fazi inflacije”, objašnjava analitičar.

Novotny ističe kako Hrvatska ima veliku proizvodnju žitarica, koja je dvostruko viša od naših potreba.

“Ne samo Hrvatska, već i Europa je veliki proizvođač žitarica. Na samo 1.000 kilometara od nas, u Mađarskoj, Srbiji, Rumunjskoj postoje velike poljoprivredne površine koje se uglavnom koriste za žitarice i uljarice. Za ovogodišnju žetvu nije toliko pitanje što će biti s ratom u Ukrajini, već kakva će biti hidrometeorološka situacija“, objašnjava Novotny koji kaže kako je prije nekoliko dana i sam prošao Slavonijom i vidio kako je pšenica dobro krenula i kako je žetva obećavajuća.

“Ove godine bismo mogli imati rekordne prinose, a neće biti naglih kupovina Kineza koji su prošle godine kupovali sve što su stigli po ogromnim cijenama po bilo kojoj cijeni da bi zadovoljili svoje potrebe. Kad vidimo sve to, vidimo da u Hrvatskoj, a ni u Europi ne bi trebalo doći do neke eksplozije troškova”, uvjeren je Novotny.

Analitičar smatra kako je naš veći problem hrana, poput povrća, koje sami ne proizvodimo dovoljno.

“Sva hrana koja dolazi iz uvoza poskupjet će zbog viših cijena transporta, i to je neminovno. Ali to sigurno neće biti pšenica koje ima i više nego dovoljno, a ove godine će je biti još i više.

Ratari će odustajati od sijanja šećerne repe i uzgajati pšenicu koja je lakša za uzgoj i koja trenutačno postiže visoku cijenu”, zaključuje Novotny.

Foto: Imperial War Museum