[Jedan od tolikih propagandnih plakata za cjepivo u Španjolskoj: “Ima nešto što plaši više od cjepiva: Biti bez cjepiva.”Da, ima nešto što plaši više: nemati vode, kanalizacje, dobre prehrane, penicilina, antibiotika kad je potrebno… ]

Fenomen i cjepivo protiv covida učinili su da se probude mnogi. Da počnu postavljati sebi pitanja o mnogim stvarima koje su prije prihvaćali kao nepobitne činjenice, dobro provjerene znanstvene postupke. Ali stvarnost je ispisala svoje rečenice slovima krvi, boli i tjeskobe. Je li bilo potrebno sve paralizirati, zaustaviti bolest za koju se od samog početka moglo vidjeti da nije smak svijeta? Oduzeti osnovne slobode odredbom prsta vladajućih u skoro svim nacijama, staviti prisilno u karantenu zdrave osobe prvi put u povijesti? Natjerati beskrajne mase da se podvrgnu najneučinkovitijim, apsurdnijim i nasilnijim testovima, da se cijepe eksperimentalnim tretmanom za koji je sumnjao da je jako loš, što je na koncu potvrđeno od tolikih negativnih “sporednih” reakcija na cjepivo, itd.?

Međutim, unatoč svim tim činjenicama i bojaznima (uglavnom skrivenim u medijima), ogromne mase ljudi u toliko zemalja cijepljene su protiv covida. Pitanje je: zašto su to prihvatili u tolikoj mjeri?

>> Doktor iz Pakla hladno priznao da je koristio tkiva ljudskih fetusa za cjepiva i eksperimentalne svrhe

Postoji nekoliko razloga za to, uključujući strah da ne izgubim posao ako bi, ili ako zahtivjevaju od mene cjepljenje za rad, strah da ne ću moći platiti tolike kredite koji mi vise nad glavom ako se budem bunio. Moći putovati ili jednostavno zato da mi se drugi ne bi rugali zbog mog “konspirativnog” stava. Međutim, postoje intrinzični razlozi vezani uz cijepljenje općenito. Ti su:

1. Uvjerenje u učinkovitost cjepiva.

2. Povjerenje u zdravstveni sustav i posebno medicinsko osoblje. U njihovu objetkivnu spremu, koja ničim nije uvjetovana osim dobrom voljom i spremnošću institucija za efektivno liječenje pacijenata.

Komentirati ćemo neka pitanja koja treba uzeti u obzir u vezi s ove dvije točke. Što se prvog tiče, kao i u mnogim drugim interesantnim stvarima, istina se skriva ili ne otkriva javnosti. A istina je ovo, i to još s obzirom na 2010. godinu u SAD-u: u travnju 2011, Nacionalni program za nadoknadu ozljeda od cjepiva američkog Ministarstva zdravstva izvijestio je službeno da su navodno sigurna cjepiva za djecu prouzročila smrt ili ozlijedila ne manje od 2699 djece u 2010. u USA. Roditelji te djece dobili su 110 milijuna dolara odštete. Američka vlada navodno je također isplatila odštetu roditeljima autistične djece. Otprilike u isto vrijeme japanska je vlada zaustavila dio vlastitog programa cijepljenja nakon što je nekoliko djece umrlo nakon cijepljenja.

Autizam. Početkom 1990-ih u UK je bilo 4 ili 5 osoba s autizmom na 10.000, što je u to vrijeme bila rijetka bolest. 20-ak godina kasnije već je bilo 100 autistične djece na 10.000. Fenomen koji je u porastu. Isprva se autizam definirao kao oštećenje mozga, ali sada se više definira kao psihološki problem. Budući da koncept “oštećenja mozga” može sugerirati fizičko oštećenje izvana, i budući da cjepiva mogu uzrokovati fizička oštećenja mozga, bolje je o tome ne govoriti. Zapravo, kada je u USA uspostavljen istraživački program za istraživanje bilo kakve veze između cijepljenja i autizma, farmaceutske su tvrtke podnijele zahtjev sudu za zabranu zaustavljanja istraživanja. Kakav je strah od toga? No, istina je da s druge strane, u istoj državi postoji velika skupina pedijatara s čak 30.000 djece pacijenata koji uopće ne cijepe povjerenu djecu. Rezultat: nemaju djece s autizmom. Taj je uzorak statistički vrlo moćan u smislu tvrdnje koju branim.

Roditelji su do prije otprilike pola stoljeća, protiv uobičajenih zaraznih bolesti poput vodenih kozica, ospica, zaušnjaka, pokušavali stvoriti prirodni imunitet kod svoje djece. Ako se od toga neko dijete zarazilo, nije bilo panike. Druga djeca bi bila čak nakanski u blizini kako bi razvila prirodni imunitet protiv toga kao bolju zaštitu. A ako se netko i razbolio, ni to nije bilo jako ozbiljno, o obzirom na prednost dobivene otpornosti. S druge strane, ono što treba istražiti jest stvaraju li cjepiva više bolesti nego što tvrde da ih smanjuju. Kruži i laž da su te bolesti iskorijenjene pomoću cjepiva; doista laž, budući da su odgovarajući slučajevi enormno pali s povećanjem higijenskih uvjeta, s boljim pristupom pitkoj vodi i kanalizaciji.

Tuberkuloza. Ako ista osoba može razviti ovu bolest nekoliko puta u svom životu, odnosno preboljavanje bolesti ne stvara prirodni imunitet protiv iste, kako to može učiniti cjepivo? To je apsurdno, i zbog toga su i kampanje cijepljenja protiv ove bolesti neučinkovite. Inače, tuberkuloza danas nije iskorijenjena ni u Europi, ni u mnogim drugim regijama. Sjećam se izbijanja tuberkuloze u Jugoslaviji polovinom osamdesetih godina prošlog stoljeća, posebno u Bosni. Uzrok? Ekonomska kriza i pogoršanje prehrane koju određen broj stanovništva nije mogao izbjeći. Cjepivo nije pomagalo ako nedostaje osnovno. Svakako, ako i uopće. Naime, u nekoliko država obustavljeno je obvezno cijepljenje protiv tuberkuloze, nakon izbijanja ove bolesti iza kampanja cijepljenja.

Nuspojave cjepiva uključuju oštećenje mozga. Iznenađujuće, kada je Američka pedijatrijska akademija objavila da jedno od šestero američke djece ima poremećaj u razvoju ili ponašanju, nitko nije spomenuo mogućnost da bi cjepiva jednostavno mogla biti uzrok tomu.

Cjepiva mogu sadržavati određene količine metala koji su štetni za tijelo, kao što su aluminij ili živa (mnoga sadrže timerosal, koji sadrži živu; zabranjena su u SAD-u od 2001.). Kojeg smisla ima govoriti o kontaminaciji živom u okolišu, ali , a ne i u samom tijelu? Svakako da ima smisla nastojati da okoliš bude slobodan od kontaminacije živom, ali punto više vlastito tijelo. Kako to može utjecati na zdravlje tvog djeteta? Jesi li toga svjestan? Ili više voliš eksperimentirati, možda bude sreće?

Cjepivo protiv raka vrata maternice. Sjeća li se netko toga? Tada sam prvi put otkrio nesmisao, neučinkovitost i loš pristup cijepljenju. Govorilo se da je na taj način izbjegnut rizik od raka… u slučaju da adolescenti imaju spolne odnose. Hej, promicanjem čednosti među mladima problem je riješen. Ali o tome skoro nitko nije govorio, osim nas nekoliko. Na koncu, rak maternice ne samo da se nije suzbio, nego je čak pojavio u previše slučajeva kod cjepljenih tako da sa nadležne institucije bile prisiljene obustaviti ovaj program cjepljenja. Previše kasno za tolike. Prestani biti ljudski zamorac.

U 2007., Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) detaljno je izvijestila o 1637 nuspojava na cjepivo protiv humanog papiloma virusa (HPV), uključujući 371 ozbiljnu reakciju i tri smrtna slučaja. Imajte na umu kad slušate ovog ili onog „stručnjaka“ na TV: u znanost se ne vjeruje, bitno za znanost jest kritično ispitivanje podataka i izgrađenih teorija – koje po definiciji ne moraju biti istinite. Ali da provjerene i preispitane.

Godine 1988. francuska vlada odustala je od svog obveznog programa cijepljenja protiv hepatitisa B za školsku djecu nakon što je podneseno više od 15.000 tužbi zbog oštećenja mozga i autoimunih reakcija kao što su artritis, multipla skleroza i lupus. Ako može proć, nek prođe. Ako morate platiti, platite. No samo naprijed, ne dopustite da se vaša vjera poremeti u onome što vam se govori. Vjerujete u njih, bez pitanja. To se traži od vas.

Imunološki se sustav kod djece razvija tek u dobi od dvije godine. Zašto ih onda cijepiti prije? Ups, dirnuo sam u nedodirljivu istinu. Ali u Japanu su se usudili dotaći: zbo toga jednod dana odrediše da ne cijepe bebe dok ne napune 24 mjeseca. Dogodila se i zanimljiva stvar: nakon toga su nestale iznenadne smrti dojenčadi.

Difterija. Cijepljenje je uvedeno u Njemačkoj 1925. godine. Nakon toga, broj oboljelih od difterije stalno se povećavao sve dok nedugo nakon Drugog svjetskog rata proizvodnja cjepiva nije zaustavljena. Došlo je do smanjenja incidencije bolesti. Kad je kasnije ponovno uveden program cjepljenja, usporen je pad incidencije bolesti. Kao i kod hripavca, tetanusa i drugih bolesti, učestalost i broj smrtnih slučajeva opali su mnogo prije nego što je uvedeno cjepivo.

Slijedi dugi itd., koji zbog formata članka ne može imati dovoljno prostora. No, navest ćemo ključnu refleksiju u ovom pitanju: ako pitate liječnika hoće li ovo ili ono cjepivo jamčiti zdravlje Vašeg djeteta i da mu se ništa neće dogoditi, on će vam reći da ne može garantirati nešto takvo. A ako je čak i iskren, može vam otvoreno priznati da bi posljedice mogle pasti upravo i po vašem djetetu. Zato što su cjepiva, prema njegovim zagovornicima, osmišljena za spašavanje zajednice, a ne pojedinca. Prema tome, može se dogoditi da netko nastrada, s tim da bi zaštitio zajednicu. Doista, ima slučajeva kad se pojedinac mora žrtvovati – u određenoj mjeri – za zajednicu. Na primjer, ako je netko bolestan od zarazne bolesti nužno je da bude izoliran da ne bi širio bolest na ostale. (Što prvi put u povijesti upravo nije bilo primjenjeno kod covida: bili su zatvoreni i bolesni i zdravi.)  No u slučaju cjepiva inače nije točno, budući da zajednica (nacije, države), kao što smo vidjeli u nekoliko primjera, nije spašena, niti je bolest iskorijenjena. S druge strane, pojedinci ne mogu biti izloženi tako ozbiljnim i dokazanim rizicima.

Konačno, ekonomski ili profitni razlog (ne za obične ljude): dok se lijek primjenjuje samo na malu podskupinu ukupne populacije, cjepivo se općenito primjenjuje na cjelokupnu populaciju, barem na djecu, a sada u slučaju covid još i gore: skoro svi su bili cjepljeni, i po nekoliko puta. Otuda i izravne implikacije na zarade farmaceutskih tvrtki.

Točka 2. Fenomen covida nedvojbeno je uvelike smanjio gotovo slijepo povjerenje koje je stanovništvo općenito imalo u zdravstveno osoblje. Jedan od dokaza je da se više nitko ne usuđuje promovirati aplaudiranje zdravstvenim radnicima kao što smo mogli vidjeti na onim snimcima iz početka fenomena prije više od dvije godine (i ponovno sad u Kini… ako je za vjerovati njihovim snimcima). Treba se zapitati tko plaća tečajeve za doktore. I zašto. Bilo bi zgodno i razmisliti o argumentaciji knjige “The Medical Mafia” koja je dr. Ghislaine Lanctôt koštala izbacivanja s medicinskog fakulteta i povlačenja njezine dozvole za bavljenje liječničkom djelatnošću (slično tolikim liječnicima koji su se usudili javno prosvjedovati). Ovo je vjerojatno najcjelovitija, opsežnija, eksplicitna i najjasnije objavljena denunciacija uloge koju na globalnoj razini ima kompleks koji čine zdravstveni sustav i farmaceutska industrija, koja, podsjetimo, imaju više novca nego neke zemlje članice EU.

Ne možemo propustiti osvrnuti se i na metodu koju liječnici danas općenito pružaju pacijentima: govori se o bolesti, ali ne i o zdravlju. Korijen bolesti ne traži se u lošim navikama koje se moraju napustiti; Sve se pokušava riješiti lijekovima. U SAD-u postoji čak i cjepivo protiv pretilosti, apsurd među apsurdima. Umjesto da kažu: jedite manje, uvedite red u svom životu i posvetite vrijeme primjerenoj tjelesnoj vježbi, oni nastoje riješiti problem na temelju tableta ili čak operacije. U suštini nema povjerenje u kapacitet Božjeg stvaranja koje je ljudsko tijelo, da se o njemu odgovorno brinemo zdravim navikama, za što je i stvoreno. Povrh svega, ni recimo javni predstavnici Crkve nisu se proslavili. Na primjer, “trostruka virusna” cjepiva također dolaze od linije pobačenog fetusa. Jeste li vidjeli konkretnu opomenu da ne biste trebali primati ova cjepiva iz moralnih razloga (govorim i o vremenu Benedikta XVI, ne samo sadašnjem)? Niti ja. Stoga ih nije bilo briga isto u slučaju cjepiva protiv covida; još jedan korak u istom smjeru.

Zaključno: za tvoje dobro i dobro tvojih, ne primaj nikakvo cjepivo, niti ga daj svojoj djeci. Mnogo je ljudi bez ikakvog cjepiva u tijelu, i savršeno funkcioniraju. Evo jednog koji je po Titovom nalogu dobio samo jednu: velike boginje s 11 godina. Imao sam ospice kao srednjoškolac, i to je bilo sve, evo me još uvijek bez problema, kao i toliki moji vršnjaci. Možeš imati drugih problema i bolesti, no ne onih zbog kojih se danas toliki cijepe. Ali jedna moja vršnjakinja ostala je teško oštećene ruke zbog cjepiva protiv velikih boginja: priznat slučaj. Anegdotsko sjećanje u skladu s gore navedenim, analizirano na opći način.

Kao što je Orwell rekao: “Ponekad je glavni zadatak inteligentnog čovjeka ispitati očigledno.”

Za više informacija o ovoj temi pogledajte, na primjer, knjigu britanskog liječnika i popularizatora Vernona Colemana “Svatko tko vam kaže da su cjepiva sigurna i učinkovita laže: evo dokaza”.

Milenko Bernadić