Connect with us

Vijesti

OSVETA IRANA Raketirane iračke baze s američkim vojnicima: ‘Počela je operacija Mučenik Sulejmani’

Published

on

U Pentagonu su potvrdili napad, kažu da su balističke rakete lansirane iz samog Irana, a tvrde da su napadnute dvije baze

Iračka zračna baza Ain-Asad, u zapadnoj provinciji Anbar, u kojoj su uz iračke stacionirani i američki vojnici te pripadnici snaga američke koalicije, u utorak kasno navečer po hrvatskom vremenu našla se pod raketnim napadom, javlja BBC citirajući američke izvore – donosui Jutarnji.

Iranski državni mediji javljaju da je napad pokrenula Islamska revolucionarna garda i otvoreno tvrde da je riječ o osvetničkoj operaciji kojom odgovaraju na američki atentat na njihova generala Kasema Sulejmanija.

– Islamska revolucionarna garda je objavila da je više projektila lansirano prema iračkoj zračnoj bazi Ain-Asad, u kojoj su stacionarne američke trupe. Riječ je o osvetničkoj operaciji za ubojstvo generala Revolucionarne garde Kasema Sulejmanija. Akcija se zove ‘Mučenik Sulejmani’, a napad je lansirala zračna divizija Revolucionarne garde, rečeno je na iranskoj državnoj televiziji, kako je citira agencija Associated Press.

‘Deseci projektila’

Iranci tvrde da su lansirali ‘desetke projektila’, a Revolucionarna garda je u međuvremenu izdala i priopćenje u kojemu upozorava Amerikance i njihove saveznike da ne odgovaraju na ovu akciju, a pritom su zaprijetili i Izraelu. – Bude li još američkih napada, uslijedit će naši novi razorni odgovori, zbrisat ćemo s lica Zemlje sve američke baze u regiji, prijete iz Teherana.

Glasnogovornica Bijele kuće Stephanie Grisham izjavila je da su u Washingtonu ‘čuli’ izvješća o napadu.

– Predsjednik Trump je obaviješten i pomno prati situaciju te vodi konzultacije sa svojim timom za nacionalnu sigurnost, izjavila je Grisham, a jedan neimenovani američki dužnosnik u međuvremenu je potvrdio da je baza doista napadnuta iako nije iznosio detalje.

Obraćanje naciji

Tijekom večeri, u Bijelu kuću su stigli američki ministar obrane Mark Esper, zapovjednik Združenog stožera Mark Milley, šef diplomacije Mike Pompeo i potpredsjednik Mike Pence, koji je u posljednji trenutak otkazao gostovanje na televiziji koje je imao dogovoreno u utorak navečer. Prema informacijama CNN-a, u pripremi je bilo Trumpovo moguće obraćanje naciji iz Ovalnog ureda tijekom večeri, no od toga se ubrzo odustalo. Sastanak Trumpa s najvišim dužnosnicima iza zatvorenih vrata potrajao je oko sat i pol.

Iz Pentagona su se oglasili kraćim priopćenjem u kojem potvrđuju napad, ali i otkrivaju da je osim baze Ain-Asad na meti bila i baza Irbil u iračkom Kurdistanu.

– Oko 17:30 po istočnoameričkom vremenu (23:30 po hrvatskom), Iran je lansirao više od 12 balističkih projektila usmjerenih protiv američkih i koalicijskih snaga u Iraku. Jasno je da su ovi projektili lansirani iz samog Irana, a ciljali su najmanje dvije iračke baze u kojima je stacionirano američko i koalicijsko vojno osoblje, navode u Pentagonu tvrdeći da je osim baze Ain-Asad napadnuta i baza Irbil. Druga baza je, prema neslužbenim informacijama, pogođena dvama projektilima, dok su svi ostali pogodili Ain-Asad.

U Washingtonu kažu da još uvijek prikupljaju informacije o šteti, a američki mediji neslužbeno doznaju da je u Ain-Asadu bilo žrtava, iako ne navode je li riječ o mrtvima ili ranjenima te ne donose nikakve brojke. Ipak, izvještavaju da su sve žrtve Iračani, a da su svi Amerikanci prema svemu sudeći prošli neozlijeđeno.

Eskalacija radi deeskalacije

Tu informaciju u kontekst stavlja šefica dopisništva Washington Posta u Bejrutu Liz Sly: – Meni se ovo zasad ne čini kao velika eskalacija. Američka vojska je očekivala napad i osoblje se sklonilo na sigurno. Iran sada može tvrditi da se osvetio. Sve mi izgleda kao eskalacija s ciljem deeskalacije, piše Sly.

– Pentagon kaže da je ‘više od 12’ balističkih projektila lansirano iz Irana prema dvjema iračkim lokacijama u kojima ima američkih vojnika, pa nastavlja: ‘Te dvije baze su bile pod visokim stupnjem uzbune zbog naznaka da je iranski režim planirao napasti naše snage i interese. Dok evaluiramo situaciju i naš odgovor, poduzimamo sve potrebne mjere da zaštitimo i obranimo američko osoblje, partnere i saveznike u regiji.’ To, dakle, kaže Pentagon. Priopćenje iranske Revolucionarne garde kaže da je večerašnji napad bio osveta koju su obećavali. Nadajmo se da je to bilo to. A hoće li sve eskalirati dalje od ovoga, sada ovisi isključivo o Trumpu i o tome je li u iranskim napadima bilo američkih žrtava. Vojni dužnosnici misle da nije, zaključuje svoju analizu Liz Sly.

Iranski šef diplomacije Javad Zarif nekoliko sati nakon napada oglasio se kratkim priopćenjem na Twitteru.

– Iran je poduzeo i završio s poduzimanjem proporcionalnih mjera u znak samoobrane u skladu s Člankom 51 UN-ove Povelje tako što je ciljao bazu iz koje su bili pokrenuti kukavički oružani napadi na naše građane i visoke dužnosnike. Ne želimo eskalaciju ili rat, ali branit ćemo se od bilo kakve agresije, napisao je Zarif.

‘Sve je u redu!’

Nakon njega, također na Twitteru, oglasio se i Donald Trump.

– Sve je u redu! Projektili su lansirani iz Irana prema dvjema vojnim bazama u Iraku. Trenutno prikupljamo podatke o žrtvama i šteti. Zasad je sve u redu! Imamo daleko najjaču i najbolje opremljenu vojsku na cijelom svijetu! Sutra ujutro ću dati izjavu, napisao je američki predsjednik.

Operacija ‘Mučenik Sulejmani’ stiže nakon nedavnog atentata na Kasema Sulejmanija, najmoćnijeg iranskog generala i zapovjednika postrojbi Kuds. On je likvidiran prošlog tjedna u napadu dronom na bagdadskom aerodromu, a tu je akciju osobno naredio američki predsjednik Donald Trump pravdajući to informacijama o napadima na američke interese na Bliskom istoku koje je Sulejmani navodno planirao. Iran je odmah nakon atentata najavio osvetu SAD-u.

Napadnuta baza Ain-Asad smještena je u zapadnoj iračkoj provinciji Anbar. Amerikanci su je prvi put koristili još 2003. godine nakon invazije kojom su rušili režim Sadama Huseina, a kasnije su ondje stacionirali svoje vojnike koji su sudjelovali u borbi protiv Islamske države u Iraku i Siriji.

Stampedo na pogrebu

Sulejmanija se, inače, smatralo drugom najmoćnijom osobom u Iranu. Njegov pogreb bio je planiran za utorak, no odgođen je zbog stampeda do kojeg je došlo u njegovu rodnom gradu Kermanu, gdje su na sahranu došle tisuće ljudi. U općem naguravanju poginulo je najmanje 50, a ozlijeđeno 230 osoba.

Malo prije incidenta u gomili okupljenima se obratio Hosein Salami, zapovjednik Revolucionarne garde.

– Mučenik Kasim Sulejmani je moćniji sada kada je mrtav. Neprijatelj ga je nepravedno ubio, ustvrdio je, pridružujući se višednevnim prijetnjama koje sukljaju iz Irana. On je najavio “zapaljenje” američkih interesa u regiji, što je dočekano s povicima “Smrt Izraelu”. Još jedan od slogana koji se ovih dana čuju na iranskim ulicama – onaj “smrt Americi” – zaorio se ponovno i iz iranskog parlamenta nakon što je to tijelo prihvatilo prijedlog prema kojem se američku vojsku i Pentagon proglašava terorističkim organizacijama.

U međuvremenu Trumpove je postupke, ovoga puta u intervjuu za američki CNN, ponovno propitkivao i iranski ministar vanjskih poslova Javad Zarif. Rekao je kako je Sulejmanijevo ubojstvo čin državnog terorizma te da će iranski odgovor biti proporcionalan, a Trumpa je optužio za nepoštivanje međunarodnih zakona jer je, među ostalim, zaprijetio napadom na kulturnu baštinu.

Odbili mu vizu

– Je li učinio SAD sigurnijim? To je cijena arogancije, ignoriranja i nedostatka poštovanja. Njihovi dani u našoj regiji su odbrojani, ne zato što će netko poduzeti akciju protiv njega, nego zato što nisu dobrodošli. SAD se mora pomiriti s realnošću da su ljudi u ovoj regiji bijesni. Da ljudi ove regije žele da SAD ode. SAD je u ovoj regiji već mnogo godina, a ni sebi niti regiji nije donio nikakvu sigurnost, rekao je Zarif, koji je u međuvremenu zatražio vizu kako bi mogao posjetiti sjedište Ujedinjenih naroda u New Yorku kasnije ovog tjedna i održati govor u Vijeću sigurnosti.

Viza mu je, iako to službeno nije potvrđeno, navodno odbijena. Kolaju glasine kako je američka strana navodno rekla da nemaju vremena za obradu njegova zahtjeva.

Svjetski mediji su u utorak, prije vijesti o napadima na iračke baze s američkim vojnicima, prenosili i da vlasti u Teheranu navodno razmišljaju o čak 13 scenarija kojima bi osvetili Sulejmanijevu smrt. Čak bi i najblaža od tih opcija, prijete, bila “povijesna noćna mora za Amerikance”. “Ne odu li američki vojnici svojevoljno iz regije, napravit ćemo nešto da bismo njihova tijela izveli horizontalno”, zaprijetio je tako Ali Shamkhani, tajnik iranskoga vrhovnog nacionalnog sigurnosnog vijeća.

Povlačenje

S druge strane svijeta, u SAD-u, upravo je oko toga – povlačenja američkih trupa iz Iraka – vladala apsolutna zbrka. Naime, irački je parlament u nedjelju izglasao neobvezujuću rezoluciju kojom traži SAD da povuče svoje snage iz njihove zemlje, na što je stigao kaotičan odgovor SAD-a. Doznalo se da je američka strana poslala iračkom ministarstvu obrane pismo u kojem je rekla kako će odmah krenuti s pripremama da bi se osiguralo učinkovito i sigurno povlačenje američkih snaga”. “Poštujemo vašu suverenu odluku da naredite naš odlazak”, stajalo je u pismu. No, čim se doznalo za pismo, američke su ga vlasti demantirale.

Ministar obrane Mark Esper novinarima je rekao kako “pismo nije u skladu s onim gdje smo sada” te je inzistirao da nije donesena odluka o evakuaciji iz Iraka. Oglasio se i šef združenog stožera general Mark Milley te rekao da je pismo poslano greškom.

– To pismo je nacrt, to je bila greška, nije bilo potpisano, nije trebalo biti pušteno, rekao je i dodao kako je također bilo loše sročeno te da implicira povlačenje koje se ne događa. Osim oko toga, Pentagon se morao ograđivati i od Trumpovih prijetnji da bi mogao napasti kulturnu baštinu u Iranu. Ministar Esper je i tu morao reagirati – držat ćemo se zakona, poručio je. U međuvremenu je irački premijer Adil Abdul-Mahdi pozvao na razgovor američkog ambasadora. Razgovarali su o potencijalnoj suradnji između njihovih zemalja oko povlačenja. Abdul-Mahdi navodno nije dao nikakav rok za povlačenje, a inače tvrdi da je Sulejmani došao u Irak kako bi pregovarao te da je američki predsjednik Trump zamolio iračke vlasti da budu medijator. Martina Hrupić, Jutarnji.hr.

Vijesti

Legenda o Ludbergi

Published

on

Ludberga je rođena 1. travnja 1141. godine, nedaleko od Varaždinskih Toplica kao kćerka upravitelja imanja grofa Bele II. Stasala je u prelijepu i obrazovanu djevojku kad ju je zaveo vitez Ulrik piše Selo.hr.

Pokajavši se, Ludbrega je požrtvovno brinući se o svom sinčiću Theobaldu živjela isposničkim životom, pomažući siromašnima i bolesnima. Pokajnički život prekinuo je ponovno nečastivi u liku eremita i zaveo je po drugi put. Bježeći pred njim, našla je utočište u jednoj od malenih vinogradarskih kućica pokrivenih slamom koje još od rimskih vremena ukrašavaju vinorodna brda iznad Iovie. Ludberga je počela obrađivati vinograd i postala je vješta i poznata vinogradarka.

Svoje je vino darivala crkvama, kapelicama i samostanima za sveti obred, a legenda kaže da je njeno vino jednom čak ubrzalo izbor pape u Viterbu, jer je kardinal iz Budima, čudotvorno točivši vino iz nepresušne bačve skratio vrijeme konzistorijuma. I Theobald je postao vinogradar koji je svoje umijeće usavršio u dalekoj Burgundiji gdje je nastavio tradiciju pravljenja najboljih vina. U svojim zrelim godinama Ludberga je još uvijek bila izrazito lijepa i nečastivi je odlučio opet je staviti na kušnju.

Pojavio se u liku prebogatog grofa koji ju je htio zavesti i preoteti joj vinograd. Ali ovaj put se nije dala prevariti. Sav jed zbog bijede i nesreća proživljenih u mladosti kulminirao je u furioznom naletu bijesa. Nečastivog je pomoću drvenog križa takvom silinom zabila u zemlju da je na suprotnoj strani zemljine kugle eksplodirala Antipodravina i od nje je preostao samo vulkanski otočić Antipodes.

Na taj događaj ukazuje izvor slane vode koja se i danas može zapaliti jer dolazi iz samog središta Zemlje.

TZ Ludbreg

Continue Reading

Vijesti

Bivši gradonačelnik Zelenih o uspjehu AfD kod mladih: Svakodnevno doživljavaju što znači ilegalna migracija

Published

on

Masovne migracije kao jedan od razloga uspjeha desnice kod mladih. Popularni gradonačelnik njemačkog Tübingena Boris Palmer uspjeh stranke Alternativa za Njemačku (AfD) među mlađim glasačima propisao je posljedicama masovne migracije.

Zanimljivo je da je Palmer bio dugogodišnji član stranke Zelenih, no izbačen je kada je počeo upozoravati na masovne migracije – donosi Narod.hr.

“Svakodnevno doživljavaju što znači ilegalna migracija. Prije svega, mladići koji su došli sami mijenjaju životnu sredinu mladih. U parku, u klubu, na ulici, u autobusu, na kolodvoru, u školskom dvorištu”, napisao je Palmer na Facebooku u ponedjeljak.

Palmer je nekoć bio gradonačelnik iz redova Zelene stranke. No kako je postajao sve poznatiji po svom javnom izražavanju protiv masovne imigracije i drugih političkih tabua, stranka je radila na njegovom izbacivanju. Unatoč tome, ostao je toliko popularan među građanima svog grada da su ga izabrali kao neovisnog gradonačelnika, što znači da Tübingenom upravlja neovisno o bilo kojoj političkoj stranci, prenosi Remix.

Tvrdi da ljevica šteti zaštiti klime

Upozorio je da svatko tko je u kontaktu s mladim ljudima u Njemačkoj zna da oni opetovano primjećuju “njihov strah od sklonosti migranata prema nasilju”, ali da se to stajalište ne shvaća ozbiljno ili “diskreditira kao rasizam”.

Georg Pazderski (L), Chairman of Berlin section of German right-wing ‘Alternative for Germany’ (AfD) party, AfD co-leader Alexander Gauland (3-R), Beatrix von Storch of AfD (2-R) and AfD co-leader Joerg Meuthen (R) take part in a march of the ‘Alternative for Germany’ (AfD) party in Berlin, Germany, EPA/OMER MESSINGER

Palmerovu tvrdnju podupiru podaci o kriminalu u zemlji iz federalnog ministarstva unutarnjih poslova. Oni pokazuju da je nasilni zločin dosegao rekordne razine 2023., pri čemu su stranci počinili šest od deset nasilnih zločina. Njegov stav o nasilju migranata u vlakovima također je potkrijepljen podacima. Što se tiče školskog sustava, štetan učinak migranata, uključujući i nasilje, otvorena je tema u njemačkim medijima.

Nadalje, Palmer ukazuje na “dogme budnosti i otvorenih granica” koje ne odgovaraju stvarnosti života mladih ljudi. Kao rezultat toga, “oni se preorijentiraju i glasaju za stranku koja barem ne odbacuje njihovu zabrinutost kao lošu i pogrešnu od samog početka.”

Palmer tvrdi da AfD neće “riješiti problem” i kaže da većina mladih nije “dovoljno glupa” da vjeruje da AfD to može učiniti. Međutim, ti mladi ljudi neće glasati za stranke koje ih pokušavaju označiti kao rasiste ili kao dio problema.

Rekao je da ljevica samo šteti zaštiti klime, jer borbu protiv klimatskih promjena povezuje s borbom protiv desnice.

AfD je nakon nedjeljnih izbora za EU postao druga najveća njemačka stranka u Europskom parlamentu osvojivši 16 posto glasova. AfD je obećao deportirati milijune migranata, boriti se protiv migrantskog kriminala i osigurati njemački školski sustav.

izvor: Narod.hr

Continue Reading

Vijesti

Zanemareni dragulj u tradicionalnom rimskom misalu: Euharistijsko srce Isusovo

Published

on

Ako ste se ikada rano pojavili u crkvi i zatekli sebe kako tiho listate svoj ručni misal – recimo, pretisak Dnevnog misala Svetog Andrije iz 1945. – možda ste naletjeli na dio formulara mise koji vam možda nije poznat zbog rijetkosti njegove upotrebe.

Neke od njih bit će identificirane kao zavjetne mise, poput Mise Muke Gospodinove, Mise za razrješenje raskola, Mise za oproštenje grijeha ili Mise za sretnu smrt. Kako bih volio da naši svećenici češće koriste ove zavjetne mise – piše Peter Kwasniewski, u OnePeterFive.

Drugi se pak mogu nazvati “blagdanima koji se drže u nekim vjerskim zajednicama i na nekim mjestima” ili “lokalnim svetkovinama”, poput sv. Ivane Orleanske 30. svibnja, Prečistog Srca Blažene Djevice Marije, sv. John Fisher i Thomas More 9. srpnja, sv. Petar Claver 9. rujna, sveti Ivan de Brébeuf, Isaac Jogues i drugovi 26. rujna ili, intrigantno, blagdan svetih relikvija koje se čuvaju u crkvama biskupije 5. studenoga Sveti Ivan Nepomuk 16. svibnja, sveta Rita od Cascie 22. svibnja, Spomendan svih svetih papa 3. ili 4. srpnja (datumi se razlikuju) i Gospa od Čudotvorne medaljice 27. studenog bili bi daljnji primjeri.

Stariji misali mogu imati još egzotičnije mise, kao što su misa Presvetog lica Isusova, misa svetog koplja i čavala, misa pet svetih rana. Neke od njih mogao bi koristiti svaki svećenik, dok bi za druge bilo potrebno posebno dopuštenje. Misal je nekoć bio ispunjen tim dubokim “pobožnim” misama, koje su (nepotrebno je reći) racionalistički progresivistički liturgičari mrzili. “Tako srednjovjekovno! Tako pijetetski! Tako nebiblijski! Tako…”

Sve što treba učiniti je proučavati ove mise uz molitvu da bi se vidjelo koliko je glupo i štetno ovo ideološko odbacivanje. Oni su, zapravo, duboko svetopisamski, duboko katolički – ali u duhu Tridentskog sabora, u duhu liturgijsko-sakramentalne mistike. Možda su zato odbijeni.

U ovo doba liturgijske godine, kada Sveta Majka Crkva slavi, po zapovijedi samoga Gospodina Isusa, svetkovinu Presvetoga Tijela Kristova (Corpus Christi), nalazimo jednu takvu jedinstvenu misu koja zaslužuje da bude oživljena u naše vrijeme: svetkovina Euharistijskog Srca Isusova, koja se slavi u četvrtak unutar oktave Presvetog Srca – to jest pretposljednjeg dana osmine.

Ovaj je blagdan prije nešto više od stotinu godina, 9. studenog 1921. godine, ustanovio papa Benedikt XV. Njegovo pravo – antifone, molitve, čitanja, čak, čini se, i predslovlje – izuzetno je lijepo, bogato materijalom za meditaciju. Za one koji imaju dnevni misal sv. Andrije, misa se nalazi na str. 1840. Radi lakšeg snalaženja, ovdje sam uključio stranice oltarnog misala iz 1952. tiskanog u New Yorku, kao i stranice Liber Usualis na dnu ovog članka.

S obzirom na ono što sam gore rekao, nitko se neće iznenaditi kada čuje da je ova misa, s trinaest sličnih, uklonjena iz misala iz 1962. dekretom izdanim 14. veljače 1961., nakon novog kodeksa iz 1960. rubrike Ivana XXIII. (Ovdje je ispričana cijela priča.) Razlozi navedeni za potiskivanje toliko su slabi i sumnjivi koliko se može zamisliti. Međutim, s osjećajem olakšanja primjećuje se da čak i dekret iz 1961. čini iznimke iz “doista posebnih razloga”. E sad, to je moj koncept otvorenog kraja! Uistinu poseban razlog danas je taj što živimo u razdoblju iznimne desakralizacije koja iziskuje povećanje pobožnosti prema otajstvima našega Gospodina, Gospe i svetaca. Štoviše, Benedikt XVI. dao nam je “sveto i veliko” načelo.[1] Takve mise pobožnosti ne trebaju nikakvo izvanjsko opravdanje za svoje oživljavanje. Opravdani su svojim autoritativnim uvodom, poviješću upotrebe i svojim intrinzičnim sadržajem: justificata in semetipsa. Štoviše, moglo bi se dodati da je Liber Usualis često uključivao pjesme za blagdan Euharistijskog Srca čak i nakon 1961., i, štoviše, da Baronijev misal, koji je, ako ništa drugo, pretjerano nalik na 1962., također uključuje pravila za to (vidi str. 1752). Ovdje se razaznaju jasne oznake sensus fidei fidelium.

U međuvremenu, u zemlji čudesa, američki biskupi najavili su “Nacionalnu euharistijsku obnovu” od 2022. do 2025. godine. Ovaj birokratski napor, koji će uključivati ​​Euharistijski kongres vrijedan 28 milijuna dolara, osuđen je na neuspjeh sve dok se temeljni uzroci uobičajene euharistijske ravnodušnosti i nevjerice — naime, pričest koja se daje u ruke ljudima koji stoje u redu, pričest nezaređeni službenici i automatska pričest za sve, uključujući otvoreno zagovornike pobačaja – ostaju neriješeni.

A ova se zla ne mogu poništiti dok se ne riješi njihov temeljni uzrok, naime, oblik mise potpuno odgovarajući u svojim rubrikama i podložan izboru ad libitum svojih slavljenika. Zato će statistike, kad dođe 2025., pokazati iste depresivne rezultate kao i prije; osim što se sa sigurnošću može predvidjeti da će više katolika nego ikada pomagati u TLM-ovima. Tu se događa i odvijat će se euharistijsko oživljavanje koje planira Božja Providnost.

Ono što je potrebno nisu blistavo pakiranje, sinodalni procesi, dijeljenje i briga, uglađeni YouCats i ostala previše ljudska rješenja za koja je USCCB specijaliziran. Ono što je potrebno je i izazovnije i lakše dostupno: ponovno poniranje u mistične dubine Presvete Euharistije putem tradicionalnih liturgijskih obreda Crkve, zajedno s euharistijskim ozdravljenjem za grijehe počinjene protiv Gospodina u Presvetom Sakramentu… Ta je naknada, uostalom, bila razlog zašto je naš Gospodin zatražio, preko svete Margarete Marije Alacoque, poseban blagdan dan nakon osmine Tijelova, što danas nazivamo blagdanom Srca Isusova.

Riznica naše katoličke vjere već je prepuna svim sredstvima za popravak i obnovu. Nemojmo sjediti i jadikovati što su zli ljudi pokušali uzeti ovo blago; umjesto toga, ustanimo i budimo proaktivni u njihovom vraćanju.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved