Connect with us

Kultura

PISMO PAPI FRANJI OD JEDNE TALIJANSKE VJERNICE Najdrazi Papa Franjo…

Published

on

Najdrazi Papa Franjo,obracam vam se na tako prisan nacin jer sam shvatila koliko volite biti običan čovjek, bez vanjskog dotjerivanja, zlata i hermelina, običan čovjek, kao i mnogi drugi -piše vjernica i književnica Silvana di Mari.

Običan čovjek koji, kao i mnogi drugi, gleda nogomet ….Običan čovjek koji, kao i mnogi drugi, cavrlja sa zadovoljstvom u avionu.Običan čovjek, kao i mnogi drugi.

Ali, mi trebamo Papu.

Oprostite mi dragi Papa Franjo, ali ne dodje mi ni da vas zovem Svetosti. Vjerujem da ste divan čovjek, idealan susjed, ali mi trebamo Papu.

Krscane ubijaju kao pse, Svetosti. Biste li mogli, osim odlazaka na utakmice i ljubljenja djece s posebnim potrebama, učiniti nešto više skladu sa svojom ulogom? Samo u zadnjih 10 sati, zapaljeno je 10 crkava u Egiptu. Biste mogli nešto učiniti?

Mogli biste staviti svoj nakit, zlato i hermeline, koji nisu smece Svetosti, vec su simboli stari 2000 godina, i tako dotjerani otici u Egipat, umjesto da gledate nogomet? Ne postoji samo Balotelli koji želi s vama pricati, tu su i župnici iz katoličkih crkava u Nigeriji koji bi s vama porazgovarali.

Odnosim se na one koji su prezivjeli, posto vam oni ubijeni nemaju vise sto za reci. U vrijeme kada je kršćanstvo pod napadom, kao nikada prije, mi, Svetosti, trebamo Papu. Trebamo nekoga tko ce, kao prvo, imenovati sve kršćane masakrirane u Nigeriji i one u Pakistanu u Uskrsnjoj propovijedi, jer su ti mrtvi, Svetosti, bili ljudi i jer se, ubivsi njih, ubila i sloboda za ljudsko dostojanstvo.

Svetosti, ne bih vas voljela uciti poslu. Shvacam da ste vi profesionalac kada je riječ o kršćanstvu, a ja samo obican amater, ali ponekad se dogodi da su amateri bistriji u rasudjivanju.

Noina je arka, na primjer, bila izgrađena i vodjena amaterima, za razliku od Titanica, kojeg su vodili stručnjaci.

Nemojte mi zamjeriti na usporedbi, ali kršćanstvo mi ostavlja dojam Titanica. Ledenjak se zove Islam, za kojeg vi kazete da je jako dobar i duhovan, a posto ste vi stručnjak, vjerojatno i je tako, ali, ponavljam, toliki je stručnjak, cak jedan od najboljih, bio i kapetan Titanica. Dok je amater bio sv Petar, ribar pola svog zivota, bez teološkog studija, malo mače u odnosu na vas.

Sveti je Petar rekao Rimljanima da su, kao ljudska bića, njegova braća, djeca istog Boga, ali da je njihova religija lažna.

Njegov je zadatak bio obratiti ih ili umrijeti u pokušaju da ih obrati u jedinu pravu vjeru. On nije trazio prednosti njihove lažne vjere, da ne bi na taj nacin imali izgovor da je nikada ne napuste. Sveti je Petar umro u svom poslanju, ali na kraju ih je i obratio. Zar to ne bi trebala biti i vaša uloga? Obratiti ljude na krscanstvo. Ili umrijeti u tom pokušaju.

Vi ste na Lampedusi trebali izreći samo jednu recenicu: “Donosim vam Božju ljubav”, jer u cijelom Kuranu, rijec ljubav, nije niti jednom spomenuta. I to bi bili dovoljno. Vi ste se na Lampedusi poklonili “duhovnosti” Ramazana, Islamu, a kazete da predstavljate Krista.

Tko predstavlja Krista ne Klanja se nikome. Ja sam Put, Istina i Zivot. Ja sam Put, Istina i Zivot, ali nije bitno truditi se evangelizirati, odnosno propovijedati, jer su za vas ionako sve religije jednake. No, Vaša Svetosti, to u mom Evanđelju ne pise. Vi, ili koristite neko drugo, ili vas gusi pretjerana profesionalnost.

Sveti je Petar rekao Rimljanima da su, naravno, njegova braća, ali da je njihova religija lažna. Dopustio je da ga ubiju zbog tih rijeci. Svetosti, ljudi umiru. Ljudi umiru ubijeni. Ljudi umiru užasnom smrcu. A vi odlazite gledati nogomet. Trebamo Papu koji je nasljednik Isusa Krista i Svetog Petra. Nekoga tko je voljan da ga se mrzi. Jer to je sva istina. Isus Krist je ubijen od strane ljudi koji su ga mrzili. Sveti Petar je ubijen od strane ljudi koji su ga mrzili.

Mrzili su i Martina Luthera Kinga i Gandhia, toliko su ih mrzili da su ih ubili. Njih, nenaoružane proroke a ne tolerantne vođe. Kad se borimo za nešto, ne možemo biti voljeni od svih. Ako se dobro sjećam to stoji napisano i u Evanđelju. Nemojte se bojati biti mrženi.

Vašeg prethodnika su jako mrili. Čak je bio osuđen na smrt od Osame bin Ladena, nakon govora u Regensburgu. Vi ste voljeni od svih, Vaša Svetosti.

Jeste li sigurni da je to prednost?

Mislim da je došlo vrijeme da vas se počne mrziti. Stavite na sebe sav nakit jer to nije smeće, vec simbol star 2000 godina, i otidjite u Kairo, i tamo se borite za koptske kršćane, i placite nad njihovim zapaljenim crkava, a zatim otidjite u Siriju, a kasnije i u Pakistan.

Nakon toga, ako vam ostane vremena, mozete otici na utakmicu, iako ne vjerujem da cete naci vremena za to. Jer poceo je najmračniji trenutak kršćanstva od početka vremena.

Mi trebamo Papu!

SILVANA DE MARI

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Kosinjska dolina

Published

on

By

Kosinjska dolina bit će potopljena, pod vodom bit će kuće, polja, groblja, crkve, arheološka nalazišta (istražena i neistražena). Malobrojno stanovništvo bit će raseljeno i ostat će samo sjećanje i zapisi kako je nekada bilo.

Kameni Kosinjski most, građen od 1929. do 1936. godine, zamijenio je drveni most preko rijeke Like. Most povezuje Donji Kosinj s Gornjim Kosinjem, Mlakvom, Sušnjem, Podjelarom, Kosinjskim Bakovcem, Lipovim poljem i drugim mjestima. Izgradnjom novog sustava HEP Kosinj 2 i HE Senj 2 bit će potopljena naselja: Gornji Kosinj, Mlakva, Šušanj, Podjelar i drugi zaseoci.

Gradi se Tunel Gornji Kosinj – Lipovo polje kojim će se voda usmjeriti u korito rijeke Like.

U Gornjem Kosinju je crkva sv. Antuna Padovanskog (podignuta 1692. godine) koja će biti potopljena. Na crkvi su dvije ploče: jednu ploču postavili su župnik i župljani 1983, a drugu ploču postavili su lički svećenici s narodom povodom 500-te obljetnice tiskanja Rimskog glagoljskog misala, prve tiskane knjige u Hrvata.

U Kosinju su tiskana prva hrvatska glagoljska knjiga. Prva hrvatska glagoljska tiskara bila je u starom gradu Ribniku 1483. godine. (Zvonimir Kulundžić. 1960. Kosinj – kolijevka štamparstva slavenskog juga. Zagreb.; Zvonimir Kulundžić, 1983. 500. obljetnica kosinjskog misala – prve hrvatske tiskanje knjige. Zagreb.; Ivan Mance. 2013. Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi. Redak. Split. ISBN 978-953-336-028-7).

„Misal po zakonu rimskoga dvora“ prva hrvatska tiskana knjiga. Tiskana je 22. veljače 1483., dvadeset i osam godina nakon Gutenbergove Biblije. Primjerak Misala iz 1483. čuva se u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša na Ksaveru u Zagrebu.

Druga hrvatska tiskana knjiga, tiskana u Kosinju 1491., jest Brevijar po zakonu rimskoga dvora, poznatiji kao Kosinjski brevijar, čiji se jedini primjerak čuva u Nacionalnoj knjižnici sv. Marka u Veneciji.

Kosinjskim krajem vladali su Brinjski Frankopani. Kosinj je opljačkan i razoren, a stanovništvo raseljeno tijekom provale Turaka 1522. i 1525. godine.

HEP planira potopiti kosinjsku dolinu (Gornji Kosinj, Mlakvu, Podjelar i druge zaseoke) te stvoriti veliko akumulacijsko jezero. Stanovništvo će biti raseljeno, za zemlju, stambene i gospodarske objekte planira se dati neka sića (navodno 12 kuna po četvornom metru ?). Neki stanovnici dobiti će zamjenske stanove u Perušiću i drugdje. Pokušaji stanovnika Kosinja (450 potpisa), župnika iz Kosinja Pere Jurčevića, Crkve, povjesničara i arheologa nisu naišli na razumijevanje u HEP-u pa slijedi raseljavanje stanovnika i potop Kosinjske doline (polja, gospodarskih objekata, groblja, crkava, i arheoloških nalazišta).

Ostat će samo sjećanje, dok bude živih iz tog kraja, i zapisi putopisaca, povjesničara i arheologa o Kosinjskom kraju.

Continue Reading

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM – 58. Vinkovačke jeseni

Published

on

By

Ove godine su se održale 58-me Vinkovačke jeseni, smotra izvornog hrvatskog folklora i tradicijske kulture. Završnim svečanostima prethodile su Dječje jeseni gdje je preko 2 tisuće malih sudionika iz 55 društava iz cijele Hrvatske prošlo ulicama grada, predstavilo svoja sela i gradove te su pokazali ljubav prema tradiciji svoga zavičaja.

Tematski su ovogodišnje Vinkovačke jeseni vezane uz dukat,  zlatnik koji je u kulturi slavonskoga čovjeka prisutan od davnine.

Na kraju programa ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni, zadnja tri dana, bilo je Svečano otvorenje, Svečani mimohod i Državna smotra izvornog hrvatskog folklora. Na središnjoj pozornici nastupile su najbolje folklorne skupine, njih 33 koje promiču hrvatski folklor i tradiciju.  Nastupili su i gosti iz Slovenije i Tajlanda.

U svečanom mimohodu centrom Vinkovaca prošlo je nešto manje od 60 folklornih skupina koje su pokazale sjaj i bogatstvo baštine hrvatskog naroda.

Nažalost, ove godine smotra je zbog svinjske kuge bila bez konjanika i konjskih zaprega.

Vinkovčani i njihovi gosti uživali su i u slavonskim delicijama te se tražilo mjesto više u Bircuzu, Slavonskom sokaku, Vinskom šoru i u kafićima. Lovačka društva dijelila su čobanac uz Bosut, djelio se i fiš-paprikaš te šaran na rašlje.

Continue Reading

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Svetište Majke Božje Bistričke

Published

on

By

Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica.

Svetište Majke Božje Bistričke je hrvatsko nacionalno marijansko svetište.

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Zagrebački nadbiskup dr.  Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved