Connect with us

Vijesti

Postoji li moralna obveza (ne)poštivanja obaveznog cijepljenja?

Published

on

Prvi prigovor. Čini se da takve obveze nema, iako su vlade zadužene za nadzor nad stvarima koje se odnose na opće dobro u vremenitim poslovima, a pitanje javnog zdravlja, napose u vremenima zaraznih bolesti, odnosi se na opće dobro. Kao što kaže apostol: „Svaka duša neka se podlaže vlastima nad sobom. Jer nema vlasti doli od Boga: koje postoje, od Boga su postavljene. Stoga tko se suprotstavlja vlasti, Božjoj se odredbi protivi; koji se pak protive, sami će na se navući osudu. Vladari doista nisu strah i trepet zbog dobra, nego zbog zla djela“ (Rim 13, 1–3).

Drugi prigovor. Država ima zakonsku ovlast da nametne izvanredne mjere radi zaštite stanovništva od zaraznih bolesti i drugih katastrofa, primjenom ovlasti koje nadjačavaju individualne ili kolektivne slobode. Isto tako čini i Crkva koja djeluje u dogovoru s državom u pitanjima od zajedničkog interesa njezinih vjernika. Kao što sveti Petar kaže: „podložite se starješinama” (1 Pt 5, 5).

Treći prigovor. Građanin bilo koje države, iako je slobodan ispitati tvrdnje vladajućih vlasti i preispitati njihovu prosudbu, nije slobodan zamijeniti svoju vlastitu prosudbu prosudbom vlasti, jer bi takva prosudba bila razdorna i destruktivna za opće dobro, ali je moralno dužan čuvati red poslušnošću u svim pitanjima pozitivnog prava koja nisu u suprotnosti s naravnim ili božanskim zakonom. Štoviše, građanin nebeskog grada ohrabren je da poslušnosti doda velikodušnost jer „ako te netko prisili jednu milju, pođi s njim dvije” (Mt 5, 41).

Četvrti prigovorSveti Toma kaže da je „kraj zakona početak općeg dobra” (Summa Theologiae, lib. 1 – 2, a. 96, q. 1) i stoga „svi ljudi trebaju biti podložni ljudskom zakonu” (a. 96, q. 5). Oni koji se ne pokoravaju, samom činjenicom svoje neposlušnosti nanose veliku štetu zakonu, a time i općem dobru. Upravo su onda oni sa pravom lišeni pogodnosti i mogu biti kažnjeni prikladnim kaznama. Čak i oni koji odbijaju dobrotu prema bližnjemu kroz suradnju u stvarima općeg dobra mogu sa pravom biti isključeni iz zajednice.

Nasuprot tome (Sed contra), sv. Augustin kaže da „nije naravno surađivati u gubitku većeg dobra, niti dopustiti okretanje prema većem zlu“ (Civ 19, 16). Papa Lav XIII. je rekao: „Dakle, ako bilo tko na vlasti nešto sankcionira zbog suglasnosti s načelima ispravnog razuma, ali je u biti posljedično štetno za zajednicu, onda takvo donošenje ne može imati obvezujuću snagu zakona, jer se ne odnosi na pravilo pravde i zasigurno odvodi ljude od građanskog društva” (Libertas 10).

Odgovaram da se nepravednim zakonima moramo oduprijeti, ne samo neslaganjem, nego i građanskim neposluhom, kad god bi poslušnost zakonu kršila savjest ili druge odvratila od općeg dobra.

Obveze, bile građanske ili crkvene, koje zahtijevaju korištenje medicinskih proizvoda osporene sigurnosti, učinkovitosti i moralne ispravnosti, doista mogu povrijediti savjest i odvratiti druge od općeg dobra, ili čak od vlastitog dobra i dobra onih o kojima se brinemo. Štoviše, dijeliti društvo bez očite nužde je uvijek nepravedno, jer predstavlja napad na opće dobro i ljudsko dostojanstvo.

To je istinito u pogledu na zemaljsko, a još je jači argument u pogledu na nebesko, što je u biti i predstavljeno od Gospodina, jer po Njemu „Vrhovništvima i Vlastima na nebesima bude obznanjena mnogolika mudrost Božja“ (Ef 3, 10).

Odgovor na prvi prigovor. Premise su istinite. Pitanja javnog zdravlja odnose se na opće dobro, a nadzor nad općim dobrom pripada propisno uspostavljenim vladama koje djeluju zakonito. Iz ovih se premisa, međutim, ne može izvući zaključak da se treba poštivati dana obveza, jer se obvezom mogu prekoračiti ovlasti ili na neki drugi način nevažeći, čak i moralno nedopušten.

Odgovor na drugi prigovor. Tvrdnja da i država i Crkva mogu koristiti izvanredne ovlasti u izvanrednim vremenima je točna, ali se postavljaju određena pitanja kojim se mora ispitati svako pozivanje na takve ovlasti: prvo, je li u danom slučaju potrebna posebna zaštita općeg dobra; drugo, je li predložena zaštita doista zaštita; treće, da li je prateće narušavanje prava i sloboda što je moguće minimalnije, uz odbijanje još većeg zla od samog narušavanja prava osobe; četvrto, jesu li ovlasti usmjerene na opće dobro na način koji je kompatibilan s tim dobrom; peto, je li provedba zakona u skladu s moralnim zakonom; šesto, jesu li takvi utvrđeni zakoni pravedni zakoni; sedmo, služe li oni ispravnom ili nekakvom drugom cilju.

Odgovor na treći prigovor. Ovaj prigovor ne uspijeva ako uvjet „u svim stvarima koje se odnose na građansko pravo koje nisu u suprotnosti s prirodnim ili božanskim pravom” nije ispunjen. Štoviše, ono što je prisilno ne ostavlja mjesta za velikodušnost, jer savjet nije zapovijed, jer ona nije iznesena kao „zahtjev, nego kao voljni dar” (2 Kor 9, 5).

Odgovor na četvrti prigovor. Ovaj prigovor je bespotreban kada dotični zakon nije usmjeren na opće dobro, već na cilj koji za sobom povlači tešku štetu.

Supplementum. Razjašnjavamo primjenu sedam pitanja navedenih u odgovoru na drugi prigovor. Kako bi se pokazalo da neposlušnost nije nužna u sadašnjim okolnostima, svako pitanje bi trebalo dobiti zadovoljavajući odgovor. No nijedan od njih nije zadovoljavajući.

Stoga postaje očito da je obvezno cijepljeno nepravedno i da se takvoj obvezi treba suprotstaviti, čak i neposlušnošću.

Izvor: CatholicWorldReport | QuoVadisCroatia

Advertisement

Vijesti

Pokrenuta nova trojezična inačica povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini”

Published

on

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini

Predstavljena je nova, redizajnirana verzija povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini“, sada dostupna na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal pruža dubinski uvid u komunističke zločine, kršenja ljudskih prava i ideološke temelje totalitarnih režima, s ciljem edukacije globalne publike. Portal je opremljen novim vizualnim identitetom, redizajniranim logom i moderaniziranim korisničkim sučeljem, što omogućava jednostavno pretraživanje i brz pristup obrazovnim materijalima.

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini.

Osim temeljnih informacija, portal nudi detaljne povijesne analize, svjedočanstva, arhivske dokumente i slučajeve, sve s ciljem rasvjetljavanja stvarnosti komunističkog režima.

Sadržaj će se kontinuirano nadopunjavati novim video materijalima, člancima, fotografijama i resursima, s posebnim naglaskom na članke na engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal ne samo da služi kao obrazovni alat za povjesničare, studente i edukatore, već i kao ključni izvor informacija za razumijevanje važnosti očuvanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Također, predstavlja središte Hrvatske međunarodne mreže za istraživanje komunističkih zločina i sjećanje, osnovane u travnju 2024. godine.

Portal je dostupan putem ovdje.

Continue Reading

Vijesti

Boksač Imane Khelif izaziva Trumpa da ga spriječi u borbi protiv žena na Olimpijskim igrama 2028. u Los Angelesu

Published

on

Alžirski boksač Imane Khelif upozorio je da se planira boriti protiv žena tijekom Olimpijskih igara 2028. u Los Angelesu i inzistira da neće dopustiti da ga predsjednik Donald Trump “zastraši”.

U poruci Trumpu, Khelif je rekao da me se Trumpova izvršna uredba o zabrani sportaša u ženskom sportu “ne tiče”.

Trumpova “odluka u vezi s transrodnom politikom u Americi… me ne zastrašuje”, upozorio je.

Khelif tvrdi da se Trumpova naredba ne odnosi na njega jer “nisam transrodna osoba”.

Boksač tvrdi da je žensko, iako DNK testovi dokazuju da je muško.

Khelif je postao kontroverzna osoba nakon što je nasilno pretukao žene u boksu na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.

Bilo mu je dopušteno da se natječe protiv žena na temelju njegovog “rodnog identiteta”, unatoč tome što je više grupa zaključilo da je muškarac.

Međunarodna boksačka asocijacija i Svjetska boksačka organizacija odredile su da je Khelif muškarac.

Tim endokrinologa također je navodno otkrio Khelifovu MRI zdjelice koja je pokazala “odsutnost maternice” i prisutnost “gonada u ingvinalnim kanalima”, što znači testisa u abdomenu.

Tijekom nedavnog intervjua, Khelif je nastavio negirati ove navode.

I dalje tvrdi da je žena, a ne transrodna osoba.

U intervjuu se nadovezao na svoju višemjesečnu kampanju optuživanja javnih osoba za govor mržnje.

“Osvojio sam zlatnu medalju, što je bio najbolji odgovor nakon svih maltretiranja kojima sam bio izložen”, rekao je Khelif.

“Moj odgovor tijekom Olimpijskih igara u Parizu uvijek je bio u ringu.

“A odgovoriti osvajanjem zlatne medalje bilo je još bolje.”

“Vidim sebe kao djevojčicu, baš kao i svaku drugu djevojku”, kasnije je dodao boksač.

“Rođena sam kao djevojčica, odgajana kao djevojčica i cijeli život sam živjela kao djevojčica.”

Khelif je za britansku mrežu ITV rekao da je njegova “pobjeda” u ženskoj boksačkoj kategoriji najvažniji trijumf na prošlim Olimpijskim igrama.

Tvrdio je da to nije imalo samo “etičke” i “atletske” implikacije, nego je njegova “pobjeda” također bila značajna za ideju “sportskog ponašanja”.

Alžirac je priznao da je bio šokiran kada su “šefovi država, poznate ličnosti i bivši sportaši” govorili o iskušenju.

Pitanja o njegovom spolu dovela su do toga da je boksač podnio kaznene prijave zbog govora mržnje u Francuskoj, uključujući tvrdnje o “otežanom kibernetičkom uznemiravanju”.

Autoricu J.K. Rowling, Elona Muska i predsjednika Trumpa sportaš je optužio da šire “mržnju” izražavajući zabrinutost zbog muškaraca koji se bore protiv žena.

Ipak, Khelif je rekao da kritičari govore “bez ikakvih pouzdanih ili dokumentiranih informacija”.

I dalje inzistira na tome da svi dokazi koji pokazuju da je muško nisu “pouzdani”.

“IBA nije priznata od strane Međunarodnog olimpijskog odbora, što znači da ovoj federaciji nedostaje kredibilitet i da joj se ne vjeruje na Olimpijskim igrama”, tvrdi Khelif.

“U ovom trenutku mogu reći da je IBA stvar prošlosti.”

25-godišnjak(inja) je inzistira(la) na tome da izvršna uredba predsjednika Trumpa usmjerena na sprječavanje muškaraca da se natječu u ženskim sportovima neće biti problem na Olimpijskim igrama u Los Angelesu.

Igre u LA-u održat će se tijekom Trumpova mandata.

Iskreno, Khelif je rekao da “nije transrodan”.

“Dat ću vam izravan odgovor: američki predsjednik donio je odluku vezanu uz politiku prema transrodnim osobama u Americi”, rekao je Khelif.

“Nisam transrodna.

“Ovo me se ne tiče i ne zastrašuje me.

“To je moj odgovor.”

“Kao što mi kažemo u Alžiru, oni koji nemaju što skrivati ​​ne trebaju se bojati”, dodao je Khelif.

Kontroverzni zlatni olimpijac namjerava nastupiti na Igrama u Los Angelesu.

Izvješća sugeriraju da će od MOO-a biti zatraženo da zabrani sportaše koji tvrde da su transrodni.

Međutim, Khelifova tvrdnja da on “nije transrodan” mogla bi dovesti do vrlo javnog zastoja koji vodi do igara 2028.

MOO obično prepušta testiranje sportaša i pravila upravljačkim tijelima koja se odnose na svaki sport.

Međutim, nakon što je IBA odbačena od Olimpijskih igara prije Igara 2020., MOO je odlučio samostalno upravljati boksom, što nije uključivalo testiranje spola.

Olimpijske igre koriste samo “rodni identitet” sportaša za određivanje njihove kategorije i ne zahtijevaju dodatne dokaze.

“Naravno, branim sa svime što imam, ovu zlatnu medalju”, zaključio je Khelif.

“Nastavljam svoj san, moje sve.”

Continue Reading

Vijesti

JOŠ NISMO RAŠČISTILI NI SA DRUGIM …a “Franjo” bi sazivao III Vatikanski…

Published

on

Hospitalizirani Franjo najavljuje sazivanje III “Trećeg vatikanskog sabora” kao na novom “crkvenom saboru” sazvanom kao dio “sinodalnog procesa”: Papa odobrio sazivanje postsinodalne Crkvene skupštine 2028, saznaje Rorate Caeli.

Papa Franjo službeno započinje novu fazu u sinodalnom hodu Crkve odobravanjem procesa pratnje koji će kulminirati Crkvenom skupštinom 2028. [Vatican News]

Čekaj, Franjo? Ili “Franjo”?

Radi li to kao “Bidenova” administracija u kojoj je očito toliko stvari odlučeno, a da sam Biden toga nije bio svjestan?

Zato što je pravi Franjo u ozbiljnom trenutku hospitalizacije od 14. veljače, i čini se da nije u poziciji sazvati veliku svjetsku crkvenu skupštinu koja bi se okupila tri godine kasnije.

Vrati li se iz bolnice Gemelli u Vatikan, prvo bi trebao provjeriti je li on zapravo uopće glavni i odgovorni…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved