Connect with us

Vijesti

POTVRDA IZ ‘najzaključanije’ zemlje svijeta – Gordan Lauc o pisanju australskog medija: Ovakve stavove Bakić i ja već dugo zastupamo

Published

on

Gordan Lauc s oduševljenjem komentira pisanje australskog dnevnika koji analizira učinke strogog lockdowna.

“Pročitajte ovo vrlo pažljivo! Jedan od vodećih medija u AUSTRALIJI zaključuje:

– Lockdown je imao mali, ili nikakav učinak u smanjivanju broja umrlih od COVID-19- Korist je bila u najboljem slučaju minimalna, a negativni učinci razarajući za društvo- Prozivaju Fergusona da su njegovi modeli tvrdili da lockdown smanjuje smrtnost za 98%, što se pokazalo potpuno pogrešnim (efekt je mali ili nikakav, a ne 98%)

– Navode da su svi planovi prije ove pandemije bili izričito protiv nametanja takvih mjera

– Kažu da bi u budućnosti bilo kakva ideja „strogih mjera“ trebala biti odbačena bez ikakve rasprave

Dopustite da vas podsjetim da upravo takve stavove Nenad i ja javno zastupamo od ljeta 2020. godine i da smo zbog toga doživljavali bezbrojne javne uvrede i napade u medijima. Mislim da bi poneka javna isprika bila primjerena.

S druge strane, javna isprika nije toliko važna jer i bez nje znamo da je ono što smo radili u zadnje dvije godine pridonijelo tome da Hrvatska ne bude žrtva suludih „strogih mjera“. Pojedinci me ponekad i dalje prozivaju da sam zbog toga odgovoran za puno smrti, no kako sada znamo da „stroge mjere“ nisu smanjile smrtnost od COVID-19, valjda će i oni prestati.

(SLIČNO) ANDREI FURSOV: U sljedećih 5 godina Rusija će biti zona najveće bitke za budućnost svijeta

S druge strane time što u Hrvatskoj nismo imali „stroge mjere“ značajno smo umanjili štetu koju je ova pandemija uzrokovala.Isto je i s covid-potvrdama. Sada već svi znamo da su bile nepotrebne i štoviše jako štetne. Nažalost tu su pritisci lobista koronaprofitera bili jači od svih mojih nastojanja da spriječim uvođenje covid-potvrda.

Jesu li baš covid-potvrde uzrok za veliku smrtnost u ovom valu pandemije treba tek analizirati, no činjenica je da smo do uvođenja covid-potvrda imali jednu od najnižih smrtnosti u EU (nakon korekcije na BDP), a da od kada smo ih uveli imamo jednu od najviših smrtnosti, što je naprosto strašno. A za tu visoku smrtnost nije krivo širenje virusa, jer je u ovom valu u gotovo svim EU zemljama zaraženih bilo i značajno više nego kod nnas”, piše Lauc.

Foto: Hina

Advertisement

Vijesti

“Kosinjska tiskara” – predstavljanje knjige u Splitu

Published

on

U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Ogranka Matice hrvatske u Splitu i Kosinj konzaltinga, pozivamo vas na predstavljanje knjige:

KOSINJSKA TISKARA povijesna, informacijska i kartografska studija

autora dr. sc. Ivana Mancea.

petak, 5. travanja u 19 sati u dvorani Dominikanskog samostana na Pazaru.

Uz autora knjigu će predstaviti prof. dr. sc. Josip Jurčević i Snježana Šetka.

Zemljovid prvih tiskara u Europi…

Veselimo se vašem dolasku!

Share on FacebookPost on XFollow usSave

Continue Reading

Vijesti

Skoko: Ako poruke mogu slati nevladine organizacije, može i Crkva

Published

on

Komisija hrvatskih biskupa oglasila se u jeku izborne kampanje te pozvala vjernike i sve ostale građane da izađu na izbore. Je li se svojim opaskama Crkva svrstala na jednu stranu, koliko je hrvatsko društvo polarizirano te kakva je povijest crkvenih istupa prije izbora, odgovorili su gosti emisije “Otvoreno“.

Dugalić: Primarni cilj istupa pozvati građane da izađu na izbore

Tajnik komisije HBK Iustitia et Pax Vladimir Dugalić odbacio je navode kako se današnjim istupom HBK svrstala na određenu stranu.

– Mislim da izjavu treba staviti u kontekst i vidjeti zašto se komisija Iustitia et Pax HBK-a, oglašava o izborima ili o nekim drugim važnim događajima u hrvatskom društvu, rekao je.

Naglasio je kako je “jasno naglašeno” da je primarni cilj izvesti što više ljudi na birališta.

– U izjavi je jasno naglašeno da je primarni cilj ove izjave potaknuti vjernike, katolike, ali i sve ljude dobre volje da izađu na izbore. To je primarna i temeljna poruka ove izjave, kazao je.

Kako kaže, izaći na izbore “nije samo građanska dužnost, nego i vjerska dužnost, jer vjera nije samo privatna stvar, nego ima i svoju društvenu dimenziju”.

– Zato komisija uvijek uoči takvih izbora izlazi s jednom izjavom i primarno poziva vjernike da ne ostanu kod kuće, dodao je.

Caratan: Polarizacija u društvu velika i duboka

Politolog Branko Caratan pozvao je na oprez kada se radi o istupanju vjerskih organizacija u javnosti uoči izbora.

– U sekularnoj državi, Crkva bi trebala biti veoma oprezna kada je ovakav tip izjava u pitanju. Mislim da je ovdje važno reći, da u određenim situacijama – kada postoje veliki društveni problemi – takva izjava može biti povijesno korisna. Npr. izjava kardinala Josipa Bozanića o grijehu struktura koja je sigurno bila veoma značajna, rekao je.

Danas, kako kaže “polarizacija u hrvatskom društvu je veoma velika i duboka”.

– Izjava koja upozorava na nekoliko problema može biti i korisna, s tim da Crkva mora biti veoma oprezna da njeni stavovi ne budu shvaćeni kao zagovaranje političkih opcija, naglasio je.

Ustvrdio je kako je u današnjoj izjavi Crkva “izrazito naglasila problem korupcije, iako je reakcija na izjavu došla uglavnom s oporbene strane”.

– Trebalo bi očekivati da će i vladajuća stranka na to reagirati, jer je poznato da za korupciju ne može biti odgovorna oporba, nego vladajuća struktura, dodao je.

Skoko: Ako poruke mogu slati nevladine organizacije, može i Crkva

Politički analitičar i profesor na FPZG-u Božo Skoko, naglasio je kako misli da Crkva današnjim istupom nije zauzela stranu.

– Ne mislim da je zauzela stranu. Vidimo da različite opcije mogu iščitati ono što ide njima na ruku. Smatram da je potrebno da Crkva reagira. Crkva je važan dionik hrvatskog društva. Ako može cijeli niz NGO-a iznijeti svoje mišljenje – kako ne bi mogla Crkva koja je toliko integrirana u hrvatsko društvo i koja ima toliko značenje, rekao je.

Kako kaže, “ako Crkva ne bi reagirala – činila bi grijeh propustom”.

– Poslanje Crkve je služiti narodu i da reagira na društvene anomalije. Spominjali smo 1997. godinu i božićnu poslanicu. Mladi zagrebački nadbiskup Josip Bozanić je prozvao grijeh struktura koje su omogućile brzo bogaćenje.

Bilo je zanimljivo, kako kaže “tada vidjeti predstavnike lijevih opcija koji su aplaudirali i rekli: ‘da Crkva treba reagirati’, danas smo čuli predstavnike nekih lijevih opcija koji su govorili da je Hrvatska sekularna država”.

Leinert-Novosel: Politička komunikacija je bila bolja u devedesetim godinama

Komunikologinja Smiljana Leinert-Novosel je usporedila stanje u hrvatskoj politici, gdje još uvijek nema fizičkih obračuna, sa zemljama svijeta poput Japana gdje je to odnedavno slučaj.

– Iskustvo pokazuje kako se politička kultura vremenom u Saboru urušava i kako ovi današnji razgovori, nastupi i komunikacija – apsolutno ne odgovaraju onom kakvi su bili 1990-ih godina, kazala je.

Tada je, kako kaže “bio dojam da je svima stalo da u što boljoj formi, na što bolji način, ponude što bolja rješenja”.

– Osobna isključivanja dovode samo do negativne atmosfere, a tome danas svjedočimo. Kada bismo gledali koliko smo novih sadržajnih elemenata u ovom zadnjem zasjedanju Sabora saznali – bilo bi to vrlo skromno, rekla je.

Ustvrdila je kako su rijetki davali prijedloge zakona koji nažalost nisu prolazili.

– Ostalo što pamtimo bit će apsolutno jedna negativna atmosfera, negativna komunikacija koja je uvijek bila na rubu konfliktne komunikacije. To je naravno, nešto što se prelijeva na sve sfere društva i vi ne možete nakon toga pronaći neke dijelove društva na koje se to nije odrazilo, dodala je.

“Bilo je puno povreda Ustava koje su progutane”

Caratan je naglasio kako je bitno da se u jednoj interpretaciji dijela poruke o kršenju Ustava – jasno izjasnilo kako se ne radi o jednoj osobi i čovjeku, aludirajući pritom na predsjednika Milanovića.

– Mislim da je veoma važno da je u jednoj interpretaciji bilo rečeno da se to ne odnosi na samo jedan slučaj i jednog čovjeka, nego da je to opće načelo, rekao je.

Ustvrdio je “kako je bilo puno povreda Ustava koje su progutane i koje su veoma važne i značajne. Došlo je do povrede principa podjele vlasti ili povrede stabilnosti u funkcioniranju političkog sustava. Nije postojao dogovor i koordinacija na području sigurnosne i vanjske politike.

– Ministar je u ime predsjednika Republike pozivao ne baš popularnog predsjednika strane države u posjet, a da se sa svojim predsjednikom o tome nije ni dogovorio, podsjetio je.

Nada se, kako kaže da je “predsjednik Republike svjestan činjenice da u predizbornoj borbi ne može sudjelovati”.

Skoko se osvrnuo na izjavu zastupnice Sandre Benčić koja je tražila od DIP-a da reagira na ovakvu poruku Crkve.

– Ne vidim tu sadržaja na koji bi trebao reagirati DIP. Crkva nije izjavila ništa novo što inače ne izjavljuje. Crkva ne može ići kontra sebe, naglasio je.

Dodao je “kako je u ovom trenutku važno pozivanje na poštivanje dostojanstva političkih protivnika”.

Dugalić: Grijeh struktura je prvi put spomenuo papa Ivan Pavao II., to nije poteklo iz Hrvatske

Leinert-Novosel upozorila je na problem netolerancije u politici.

Netolerancija, kako kaže “postaje zapravo prisutna u kompletnoj komunikaciji danas, u Europi, svijetu i kod nas”.

– Reakcije su na današnji istup interesantne, jer opet svjedočimo o nečemu što govori o nerazumijevanju i pokušaju diskreditacije, kazala je.

Dugalić je odgovorio na komentar predsjednika Republike Zorana Milanovića kojem nije bilo jasno tko upućuje poruku.

– Mi smo tijelo HBK-a i na čelu je biskup. Prema tome mi imamo svoje poslanje unutar HBK-a. U ovom kontekstu postoji iznad nas stalno vijeće i HBK – zajedništvo svih biskupa. Ne može se reći da je naš stav, naš privatni stav. Kada mi izađemo s nekim stavom – to je ipak stav HBK-a. Volio bih da netko u 30 godina pogleda naše izjave. Mi smo ih sabrali, to je više od 100 izjava. Kad pogledate raznolikost tih tema, onda vidite da smo se mi često oglašavali o krucijalnim društvenim pitanjima, kazao je.

Osvrnuo se i na grijeh struktura o kojem je bilo govora u prvom dijelu emisije.

– Grijeh struktura je prvi put spomenuo Ivan Pavao II. 1987. godine u enciklici “Sollicitudo Rei Socialis”. To nije hrvatski termin niti je iz Hrvatske potekao. On tamo pokazuje da grijesi pojedinaca mogu biti udruženi da stvore strukturu. Jasno da grijeh nosi svaki pojedinac, ali može dobiti nadstrukturu kojoj se može suprotstaviti samo struktura solidarnosti i struktura dobra. Na tom tragu je Iustitia et Pax, dodao je.

Continue Reading

Vijesti

Pomaže li tehnologija ili više šteti zapošljavanju?

Published

on

Pročešljavajući 35 000 kategorija poslova u podacima popisa stanovništva u SAD-u, ekonomisti su pronašli novi način za kvantificiranje učinaka tehnologije na gubitak i otvaranje radnih mjesta.

Otkad su Luddite uništavali tkalačke strojeve, bilo je očito da nove tehnologije mogu izbrisati radna mjesta. Ali tehničke inovacije stvaraju i nova radna mjesta: Zamislite računalnog programera ili nekoga tko postavlja solarne ploče na krov – pripremio Tihomir S. u Logicno.com.

Općenito, zamjenjuje li tehnologija više radnih mjesta nego što ih stvara? Koliki je neto saldo između ove dvije stvari? Do sada to nije izmjereno. Ali novi istraživački projekt pod vodstvom ekonomista Davida Autora s MIT-a razvio je odgovor, barem za povijest SAD-a od 1940. godine.

Studija koristi nove metode za ispitivanje koliko je poslova izgubljeno zbog automatizacije strojeva, a koliko ih je stvoreno kroz “povećanje”, u kojem tehnologija stvara nove zadatke. Na internetu, otkriva studija, a posebno od 1980., tehnologija je zamijenila više radnih mjesta u SAD-u nego što ih je stvorila.

“Čini se da postoji brža stopa automatizacije i sporija stopa povećanja u posljednja četiri desetljeća, od 1980. do danas, nego u četiri desetljeća prije”, kaže Autor, koautor nedavno objavljenog rada detaljizirajući rezultate.

Međutim, to je otkriće samo jedan od napredaka studije. Istraživači su također razvili potpuno novu metodu za proučavanje ovog pitanja, temeljenu na analizi desetaka tisuća kategorija poslova popisa stanovništva u SAD-u u odnosu na sveobuhvatan pogled na tekst američkih patenata tijekom prošlog stoljeća. To im je omogućilo, po prvi put, da kvantificiraju učinke tehnologije i na gubitak i na otvaranje radnih mjesta.

Ranije su znanstvenici uglavnom mogli kvantificirati samo gubitak radnih mjesta uzrokovan novim tehnologijama, a ne povećanje radnih mjesta.

“Osjećam se poput paleontologa koji je tražio kosti dinosaura za koje smo mislili da moraju postojati, ali ih do sada nismo uspjeli pronaći”, kaže Autor. “Mislim da ovo istraživanje postavlja temelje stvarima za koje smo sumnjali da su istinite, ali nismo imali izravne dokaze za njih prije ove studije.”

Rad, “Nove granice: podrijetlo i sadržaj novog rada, 1940.-2018.,” pojavljuje se u Quarterly Journal of Economics. Koautori su Autor, profesor ekonomije Ford; Caroline Chin, doktorandica ekonomije na MIT-u; Anna Salomons, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Utrechtu; i Bryan Seegmiller SM ’20, PhD ’22, docent na Kellogg School of Northwestern University.

Automatizacija nasuprot proširenju

Studija otkriva da ukupno oko 60 posto poslova u SAD-u predstavljaju nove vrste poslova, koji su stvoreni od 1940. Prije jednog stoljeća, taj računalni programer možda je radio na farmi.

Kako bi to utvrdili, Autor i njegovi kolege pročešljali su oko 35.000 kategorija poslova navedenih u izvješćima Ureda za popis stanovništva SAD-a, prateći kako se pojavljuju tijekom vremena. Također su koristili alate za obradu prirodnog jezika kako bi analizirali tekst svakog američkog patenta podnesenog od 1920. Istraživanje je ispitalo kako su riječi “ugrađene” u popis stanovništva i patentne dokumente kako bi otkrili povezane odlomke teksta. To im je omogućilo da utvrde veze između novih tehnologija i njihovih učinaka na zapošljavanje.

“Možete zamisliti automatizaciju kao stroj koji preuzima inpute posla i radi to za radnika”, objašnjava Autor. “Mi smatramo proširenje tehnologijom koja povećava raznolikost stvari koje ljudi mogu učiniti, kvalitetu stvari koje ljudi mogu učiniti ili njihovu produktivnost.”

Od otprilike 1940. do 1980., na primjer, poslovi poput operatera dizala i slovoslagača težili su automatizaciji. Ali u isto vrijeme, više radnika popunilo je uloge kao što su službenici za otpremu i prijem, kupci i voditelji odjela te građevinski i zrakoplovni inženjeri, gdje je tehnologija stvorila potrebu za više zaposlenika.

Od 1980. do 2018. redovi stolara i strojara, između ostalih, prorijeđeni su zbog automatizacije, dok su, primjerice, industrijski inženjeri te istraživači i analitičari operacija i sustava uživali u rastu.

U konačnici, istraživanje sugerira da su negativni učinci automatizacije na zapošljavanje bili više nego dvostruko veći u razdoblju 1980.-2018. nego u razdoblju 1940.-1980. Došlo je do skromnije i pozitivne promjene u učinku povećanja zaposlenosti u razdoblju 1980.-2018. u odnosu na 1940.-1980.

“Ne postoji zakon da te stvari moraju biti uravnotežene jedna za jednu, iako nije bilo razdoblja u kojem nismo stvarali i nova djela”, primjećuje Autor.

Što će AI učiniti?

Međutim, istraživanje također otkriva mnoge nijanse u ovom procesu budući da se automatizacija i proširenje često događaju unutar istih industrija. Ne radi se samo o tome da tehnologija desetkuje redove poljoprivrednika dok stvara kontrolore zračnog prometa. Unutar iste velike proizvodne tvrtke, na primjer, može biti manje strojara, ali više sistemskih analitičara.

S tim u vezi, tijekom posljednjih 40 godina, tehnološki trendovi pogoršali su jaz u plaćama u SAD-u, pri čemu je vjerojatnije da će visokoobrazovani stručnjaci raditi u novim područjima, koja su i sama podijeljena između visoko plaćenih i poslova s nižim primanjima.

“Novi rad je bifurkiran”, kaže Autor. “Kako je staro djelo izbrisano u sredini, novo je izraslo s obje strane.”

Kao što istraživanje također pokazuje, tehnologija nije jedino što pokreće novi posao. Demografske promjene također leže iza rasta u brojnim sektorima uslužnih djelatnosti. Intrigantno, novo istraživanje također sugerira da velika potražnja potrošača također pokreće tehnološke inovacije. Izumi ne dolaze samo od strane bistrih ljudi koji razmišljaju izvan okvira, već kao odgovor na jasne društvene potrebe.

Podaci za 80 godina također sugeriraju da je teško predvidjeti buduće putove za inovacije i implikacije na zapošljavanje. Razmotrite moguće upotrebe umjetne inteligencije na radnom mjestu.

“AI je stvarno drugačiji”, kaže Autor. “Može zamijeniti neku visokostručnu ekspertizu, ali može nadopuniti zadatke donošenja odluka. Mislim da smo u eri u kojoj imamo ovaj novi alat i ne znamo za što je dobro. Nove tehnologije imaju jake i slabe strane i potrebno je neko vrijeme da ih shvatite. GPS je izumljen u vojne svrhe i trebala su proći desetljeća da se nađe u pametnim telefonima.”

Dodaje: “Nadamo se da će nam naš pristup istraživanju dati mogućnost da kažemo više o tome u budućnosti.”

Kao što Autor prepoznaje, postoji prostor za daljnje usavršavanje metoda istraživačkog tima. Za sada vjeruje da istraživanje otvara novo tlo za proučavanje.

“Karika koja je nedostajala bilo je dokumentiranje i kvantificiranje koliko tehnologija povećava radna mjesta ljudi”, kaže Autor. “Sve prethodne mjere samo su pokazale automatizaciju i njezine učinke na premještanje radnika. Bili smo iznenađeni što možemo identificirati, klasificirati i kvantificirati povećanje. Tako da je to samo po sebi prilično temeljno.”

Podršku istraživanju djelomično je pružila korporacija Carnegie; Google; Institut Gak; radna skupina MIT-a Rad budućnosti; Schmidt Futures; Zaklada Smith Richardson; i Washington Center for Equitable Growth.

Autor:  Peter Dizikes | MIT News

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved