Mnoge zemlje Europske unije: Belgija, Estonija, Francuska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska imaju posebne jezične zakone koji reguliraju pravni položaj državnoga ili službenoga jezika.
Jezični zakon u Hrvatskoj
Pravni je status jezika u Hrvatskoj određen u prvom stavku 12. članka Ustava Republike Hrvatske iz 1990. godine: „U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo”. Pravni status hrvatskoga jezika propisan je uz nepostojanje jezičnoga zakona i podzakonskih akata. Dio društva, a među njima i pojedini jezikoslovci pogrješno smatraju da će mogući zakon o jeziku kažnjavati one koji bi primjerice javno rabili neke riječi. Većina zakonā o jeziku ne propisuje kako će tko govoriti ili pisati. Zakoni se ne dotiču odabira riječi, oblika, inačica „pravilnoga” ili „nepravilnoga” govora i sl. – to nije zadaća pravnikā i državnih tijela, nego jezikoslovne kodifikacije normā, „unutarnje” jezične politike i govorne kulture. Većina zakonā propisuje uporabu jezika u službenim (državnim) područjima i ne tiče se odabira jezika u privatnom životu ili u neslužbenom općenju (komunikaciji) na poslu – prenosi HKV.hr
Dragutin Lesar, zastupnik Hrvatskih laburista – stranke rada, temeljem članka 84. Ustava RH-a te članka 129. Poslovnika Hrvatskoga sabora podnio je 22. travnja 2010. godine prijedlog Zakona o javnojuporabi hrvatskoga jezika. Vijeće za normu na zamolbu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH-a 18. svibnja 2010. na svojoj dvadesetpetoj sjednici raspravljalo je o tom prijedlogu zakona te ga je poduprlo. Bez obzira na sve to Lesarov prijedlog nije ušao u saborsku proceduru. Usput budi rečeno da npr. Srbija, kao i većina drugih europskih zemalja, ima Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisama koji je objavljen u „Službenom glasniku RS“, br. 45/91.
U suvremenoj povijesti hrvatskoga jezika sličnih, premda drukčijih poticajā prihvaćanja prijedloga zakona o jeziku bilo je nekoliko. Godine 1995. Hrvatskomu saboru upućen je prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku i prijedlog Zakona o osnivanju Državnoga ureda zahrvatski jezik od strane tadanjega člana Ustavnoga suda RH-a Vice Vukojevića. Godine 2007. donošenje zakona o jeziku pokrenuo je prof. Ivo Škarić, tadanji predsjednik Hrvatskoga filološkoga društva. Godine 2013. Upravna tijela Matice hrvatske priredila su prijedlog Zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika. Ni prvi, ni drugi, ni treći, ni četvrti… prijedlog nisu prihvaćeni, nego su otklonjeni i proglašeni nepotrebnima.
Nastavak hrvatskih (ne)prilika
Godine 2022. u Hrvatskoj se ponovno vode rasprave o potrebi usvajanja jezičnoga zakona. Matica Hrvatska na čelu s novim predsjednikom Mirom Gavranom najavila je izradbu novoga nacrta Zakona o hrvatskom jeziku. Osnovana je radna skupina u koju su ušli akademik August Kovačec, akademik Stjepan Damjanović, akademik Mislav Ježić te poznati kroatisti dr. sc. Mario Grčević i dr. sc. Tomislav Stojanov.
Predsjedništvo Matice hrvatske, Foto: Mirko Cvjetko
Odmah nakon predsjednikove izjave na medijsku pozornicu izlaze i njegovi osporavatelji kojima prijedlog nacrta još nije ni poznat, ali ga već komentiraju na sav glas. Poneki su čak prije podupirali u javnosti dolazak jezičnoga zakona, a zatim su se iznenada počeli protiviti. Nažalost, to nije ni prvi ni zadnji slučaj kad ljudi u javnosti kažu ili pišu jedno, a zatim posve suprotno, što govori vjerojatno o njihovoj nedosljednosti ili možda o promjeni jezične situacije i jezične politike. Pojedini protivnici jezičnoga zakona, komentirajući sadanju skupinu akademika i kolega koji će sastavljati taj zakon, kažu:„… kad pogledam sadašnji sastav ljudi koji navodno pišu taj novi zakon, mogu samo reći da je moj optimizam na najnižoj razini” ili: „Ideja donošenja zakona o jeziku je totalitarna“ ili: „Zakon o jeziku koji najavljuje Matica hrvatska je budalaština“… Dobro bi bilo doznati jesu li jezični zakoni koji postoje u mnogim državama EU također „totalitarni“ i „budalaški“ ili samo domaći? Bolje da to dalje ne komentiramo…
Malo je čudno ili se pak uopće ne treba bilo čemu čuditi na ponovno neobrazloženo ustrajavanje na tom da hrvatski jezik sada nije ugrožen ili da će jezični zakon imati kaznene odredbe. Ruski jezik, primjerice, nitko ne ugrožava, ali Rusija ima čak dva jezična zakona, „O jezicima naroda Ruske Federacije“ iz 1991. godine i zakon „O državnom jeziku Ruske Federacije“ iz 2005. godine. Zakoni o jeziku ne pišu se zbog tzv. ugroženosti, premda djelomice i to u pojedinim zakonima postoji, ni zbog kazne, nego zbog potrebe reguliranja njegove javne uporabe, osiguranja prava građana na porabu, zaštitu i razvoj etnolingvokulturne baštine… Bilo koji jezik najbolje se štiti ne samo proučavanjem, radom, pisanjem i objavljivanjem različitih priručnika… nego i jezičnim zakonom koji regulira i jamči njegovu samosvojnost i kulturnu vrijednost na cjelokupnom državnom prostoru.
Treba napomenuti da se ukinuto Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske koje je predvodio akademik Radoslav Katičić i njegov zamjenik akademik Mislav Ježić sastalo 18. svibnja 2010. godine na svojoj 25. sjednici. Prva je točka dnevnoga reda te sjednice glasila: „1. Rasprava o Prijedlogu Zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika”. Ta je sjednica počela raspravljati o jezičnom zakonu i u svezi sa zamolbom MZOŠ da se Vijeće za normu to hitnije očituje o tom jezičnom zakonu koji je u saborsku proceduru koncem travnja 2010. godine uputio saborski zastupnik gospodin Dragutin Lesar. Tadanje je Vijeće većinom glasova poduprlo Zakon o javnoj uporabi hrvatskoga jezika, pokazavši tim visok stupanj konsenzusa među članovima Vijeća za normu. Akademik Radoslav Katičić službeno je u ime Vijeća poslao pismo 18. svibnja 2010. tadanjemu i sadanjemu ministru znanosti, obrazovanje i tada športa pri Vladi RH gospodinu Radovanu Fuchsu. Na koncu je službenoga pisma akademik Katičić posebno naglasio da „Vijeće smatra kako Prijedlog treba poduprijeti jer na prihvatljiv način regulira važne djelatnosti, osobito aktualne u trenutku pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji” [Vijeće za normu hrvatskoga književnoga jezika, Jezik, god. 60., posebno izdanje, br. 2.-4., 2013., str. 141.-142.; 153.-154.].
U službenim izvanjskim izjavama, proglašenjima i napisima gdje poriču postojanje hrvatskoga jezika i njegove lingvokulturne povijesne baštine ponovno se aktualizira peticija časopisa Jezik od konca veljače 2017. godine, koja je bila usmjerena hrvatskoj javnosti. U otvorenom pismu časopisa Jezik pod naslovom „Deklaracija o hrvatskom jeziku: otvoreno pismo hrvatskoj javnosti“, objavljenoga prigodom obilježavanja 50. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika, isto se pozivalo javnost da se mora skrenuti pozornost na potrebu usvajanja jezičnoga zakona:
„Obraćamo se hrvatskoj javnosti, hrvatskim kulturnim i znanstvenim ustanovama, upozoravajući na današnje prijetnje hrvatskomu jeziku te na poricanje njegove povijesne samobitnosti zbog političkih i geostrateških interesa. Nijekanje hrvatskoga jezičnoga identiteta povreda je ustavnoga poretka Republike Hrvatske i mogući izvor njezine nestabilnosti. <…> Većina europskih zemalja ima i zakone koji zaštićuju službeni jezik u javnoj uporabi pa bi bilo dobro da se tako pravno zaštiti i hrvatski” [v. Peticija].
Prof. dr. sc. Mario Grčević
Dr. sc. Mario Grčević tim prilikama piše: „Ako se u Republici Hrvatskoj želi uvesti reda u službenu i javnu uporabu hrvatskoga jezika, bit će potrebno donijeti zakon o hrvatskom jeziku kojim će se razraditi ustavna odredba o njegovoj službenoj uporabi. Taj zakon ne će i ne smije ograničavati umjetničku i inu slobodu izražavanja bilo kojega pojedinca ili biti usmjeren protiv jezične varijacije. Međutim, on će morati odrediti što je to službena uporaba hrvatskoga jezika, propisati kada se i kako rabi i u javnoj uporabi pravnih osoba, te postaviti kontrolne mehanizme koji će onemogućiti da se u hrvatskim propisima s hrvatskim jezikom događa ono što smo ovdje pokazali. Zakon će, naravno, morati razriješiti pitanje norme i normativnih djela kojih će se pridržavati propisi Republike Hrvatske” [Hrvatsko slovo, 25. rujna 2015., str. 9., v. ovdje].
Pojedinačno osporavanje jezičnoga zakona i posljednji izvanjski napadi i izjave o nepostojanju hrvatskoga jezika još jednom potvrđuju da je Hrvatskoj žurno potreban zakon o hrvatskom jeziku. Temelj je jedinstva hrvatske države svakako i državotvorni hrvatski jezik koji mora biti zaštićen i zakonom.
Bilo bi vjerojatno dobro pozdraviti sastavljanje jezičnoga zakona u Hrvatskoj na osnovi pojedinih prethodnih pripremljenih jezičnih zakona, a u Saboru usvojiti zakon o državnom (hrvatskom) jeziku i jezicima manjina u RH koji bi regulirao i osnovne normativne priručnike. U tom jezičnom zakonu treba naglasiti da je državni jezik Republike Hrvatske na cijelom njezinu teritoriju hrvatski književni (standardni) jezik kao jezik državotvornoga naroda uz poštivanje i razvijanje drugih etnolingvokultura u Hrvatskoj. U jezičnom zakonu norma suvremenoga hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika pri njegovoj uporabi kao državnotvornoga jezika Republike Hrvatske te hrvatska i interpunkcijska pravila mora određivati Vlada Republike Hrvatske.
U sklopu Odbora za normu hrvatskoga standardnoga jezika moglo bi postojati i povremeno povjerenstvo za prihvaćanje i izradbu po potrebi osnovnih normativnih priručnika. Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH u suradnji s Odborom za normu HAZU moglo bi odrediti raščlambu normativnih gramatika, pravopisa i rječnika koji bi sadržavali norme suvremenoga hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika. Nakon provedbe raščlambe, u kojoj bi sudjelovale sve bitne (relevantne) ovlaštene strukovne ustanove, Ministarstvo bi odredilo popis osnovnih normativnih priručnika koje bi regulirao budući jezični zakon. Jezični zakon u odnosu na hrvatski jezik ima ili mora imati političku, socijalnu, ekonomsku i pravnu zaštitu jer obuhvaća i osigurava provedbu znanstveno utemeljene jezične politike koja ima za cilj očuvanje, razvoj i proučavanje standardnoga jezika i njegovih dijalekata diljem Hrvatske, ciljanu proračunsku i inu financijsku sigurnost stanja znanstvenih programa, odgovornost pravnih i fizičkih osoba za kršenje hrvatskoga zakonodavstva. U cilju zaštite i potpore hrvatskoga jezika tijela državne vlasti u sklopu svoje ovlasti mogla bi ostvarivati nadzor za poštivanje hrvatskoga zakonodavstva. Nepoštivanje jezičnoga zakona povlači odgovornost koju određuje zakonodavstvo RH, uključujući porabu riječi i izraza koji ne odgovaraju normama hrvatskoga književnoga (standardnoga) jezika putem organizacije i provedbe neovisnoga vještačenja. Treba također uzeti u obzir da je hrvatski književni (standardni) jezik univerzalni, zajednički jezik u svim hrvatskim županijama i iseljeništvu, on promiče međusobno poimanje, jačanje međuetničkih veza između različitih etnolingvokultura diljem Hrvatske i izvan nje. Uz pomoć jezičnoga zakona i drugih pravnih akata Hrvatska će ojačati i učvrstiti položaj hrvatskoga jezika u EU i nastaviti promicanje vlastite etnolingvokulture u iseljeništvu.
Skrb je o službenoj uporabi bilo kojega jezika stalna potreba koja zahtijeva sustavan, trajan i ciljan proces. Uz pomoć jezičnih zakona i drugih normativnih pravnih akata država učvršćuje položaj vlastitoga književnoga (standardnoga) jezika u uvjetima globalnih političkih i kulturnih promjena.
Artur Bagdasarov
(Odlomak iz članka „Ruski jezični zakoni i hrvatske prilike“, „Kolo“, br. 4., 2022.)
TEHNIČKI PROBOJ U UNUTARNJEM UHU – NIJE POTREBNA OPERACIJAZnanstvenici su otkrili novi način da vide unutrašnjost pužnice – bez skalpela, bez oštećenja – donosi Mario Nawfal na X-u.
“Koristeći teraherzno zračenje, istraživači Sveučilišta Waseda stvorili su 3D slike unutarnjeg uha ispaljivanjem valova ultra niske energije kroz kost.
Profesor Kazunori Serita: “Ovo nam omogućuje da vidimo strukturu pužnice bez oštećenja. To je promjena.”
Nakon što je minijaturiziran, mogao bi dijagnosticirati gubitak sluha ili otkriti rak kroz sam ušni kanal. prenosimo informaciju SciTech Daily-a.
INNER EAR TECH BREAKTHROUGH – NO SURGERY NEEDED
Scientists have unlocked a new way to see inside the cochlea – no scalpel, no damage.
Using terahertz radiation, Waseda University researchers created 3D images of the inner ear by firing ultra-low-energy waves through bone.… pic.twitter.com/sYgJRnqFW5
“Ovo je svrha mog života. To je ono što ću učiniti” – rekao je u interview-u Kennedy.
“Tijekom sljedeće četiri godine, okončat ćemo epidemiju kroničnih bolesti u ovoj zemlji. Pobrinut ćemo se da nas prehrambene tvrtke, tvrtke za formule, više ne truju. Davati će nam prehranu — pravu hranu umjesto tvari sličnih hrani.” – prenose @AVPac_US i @RobertKennedyJr
RFK JR: WE’RE GOING TO END THE CHRONIC DISEASE EPIDEMIC
"This is the purpose of my life.
That's what I'm gonna do.
Over the next four years, we're gonna end the chronic disease epidemic in this country.
“Popravit ćemo to što danas imamo – kategoričan je Kennedy.
“Imamo DOGE-a koji zna upravljati podacima. Ući ćemo u te baze podataka i dati odgovore američkoj javnosti.
Ako bude problema, vrlo brzo ćemo ih riješiti. Ali mi ćemo slijediti znanost. To je ono što ćemo učiniti. Imat (vratit) ćemo znanost zlatnih standarda.” donosi @AVPac_US
“HHS ĆE UKINUTI 20 000 RADNIH MJESTA U MASOVNOM ‘REMONTU'”
“28 velikih odjela postat će 15. Cjelokupna savezna radna snaga sada se smanjuje, tako da će ovo biti bolno razdoblje za HHS budući da smanjujemo s 82.000 stalno zaposlenih na oko 62.000.” prenosi M. Nawfal @RobertKennedyJr
Hrvatski vojnik neće ići u Ukrajinu ni u kojem aranžmanu, to je potpuno isključeno. Na tome sam vodio kampanju i to je moj dug vjere prema onima koji su mi dali povjerenje – piše Zoran Milanović na svom face-u na drugi dan gostovanja u Crnoj Gori.
Ali, vidim da tako razmišljaju i neki od ključnih ministara u Plenkovićevoj vladi. Nemojmo sami sebe dovoditi u poziciju samosluđivanja. Ne će Hrvatska vojska ići u misiju, a jedan od razloga je taj što se ta misija neće nikada dogoditi, s Hrvatskom ili bez nje, jer za tu misiju nisu ispunjeni elementarni uvjeti – mirovni sporazum i suglasnost druge strane, a to je nažalost Rusija.
Dakle, kada je u pitanju hrvatsko sudjelovanje u misiji – mi u tome nećemo sudjelovati. Ako Vlada i dalje smatra da treba Ukrajinu pomagati materijalno i opremom neka tako nastavi.
Ja sam odgovoran za hrvatsku obranu, nacionalnu sigurnost i teritorijalnu cjelovitost, tako piše u Ustavu.
Međutim na crnogorskim portalima planuli su urnebesni komentari, rugajući se crnogorskom predsjedniku da nije znao Njegoševu pjesmu, ‘koju mu je stari mangup Milanović’ izrecitirao.
Tako je portal Antena M. napisao je: „Sreća što nam je u goste došao dobro obrazovani i Njegošem impresionirani predsjednik Hrvatske.”
Naime, kao i dan ranije, hrvatski predsjednik je podsjetio na pjesmu o orlu i svinji crnogorskog pjesnika i vladara Petra Petrovića Njegoša i usporedio ih s europskim pregovorima.
U njoj svinja poziva orla da se preda ljudima i poput nje živi obilato. Ptica joj odgovara da će komfor njezine nastambe završiti ‘maljugom po ciku’ kad se dovoljno udeblja.
Hrvatski predsjednik u Njegoševoj pjesmi vidi korisnu metaforu o ravnoteži između „nezavisnosti” orla i „praktičnosti” svinje.
Evo trenutka Milatoviću, kojeg predsjedniku CG, zamjera crnogorska javnost…
Milanovićev proruski narativ? Prijetnje ruskim napadom na Europu su Carevo novo ruho… plaćenički mediji o predsjednikovom ruskom narativu
Milanović održao predavanje studentima Fakulteta političkih znanosti u Podgorici
Upozorenja o budućim ruskim napadima na Europu podsjećaju na Andersonovo “Carevo novo ruho”, rekao je u četvrtak crnogorskim politolozima predsjednik Zoran Milanović, kazavši da Rusija nema vojnika ni za osvajanje Ukrajine.
Milanović je drugog dana svog službenog posjeta Podgorici na Fakultetu političkih znanosti s crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem predavao na temu ‘Proširenje Europske unije kao geopolitički imperativ’.
Milatović o cilju članstva u EU do 2028.
U sklopu predavanja čiji je naslov Milanović opisao „haushoferovskim i mackinderovskim”, referirajući se na Nijemca i Britanca smatranima začetnicima geopolitičke misli, 38-godišnji crnogorski predsjednik rekao je da njegova zemlja ima „ambiciozan, ali realan” cilj članstva u EU-u do 2028. godine.
„Naše pridruživanje bilo bi dobar primjer svima drugima u regiji, da se vidi svjetlo na kraju tunelu, da je proces živ”, rekao je Milatović.
Milanović: Čuvajte samopoštovanje na europskom putu
Hrvatski predsjednik upozorio je Crnogorce da na tom putu moraju „čuvati samopoštovanje” jer im je država „najvrednije što imaju”.
„Nemojte dopustiti nikada da se zbog previše pokazane želje dovedete u situaciju emocionalne ili bilo koje druge ucjene od strane ‘providera’, onoga od kojih nešto očekujete”, rekao je Milanović.
Orao i svinja kao metafora pregovora
Kao i dan ranije, hrvatski predsjednik je podsjetio na pjesmu o orlu i svinji crnogorskog pjesnika i vladara Petra Petrovića Njegoša i usporedio ih s europskim pregovorima.
U njoj svinja poziva orla da se preda ljudima i poput nje živi obilato. Ptica joj odgovara da će komfor njezine nastambe završiti ‘maljugom po ciku’ kad se dovoljno udeblja.
Hrvatski predsjednik u Njegoševoj pjesmi vidi korisnu metaforu o ravnoteži između „nezavisnosti” orla i „praktičnosti” svinje.
Dio crnogorskih medija kritizirao je svog predsjednika jer nije znao za tu pjesmu. Portal Antena M. napisao je: „Sreća što nam je u goste došao dobro obrazovani i Njegošem impresionirani predsjednik Hrvatske.”
Milanović: Rusija nema dovoljno vojnika
Studenti političkih znanosti potom su postavljali pitanja dvojici predsjednika, uključujući i ono o Rusiji.
Milanović je rekao da se dio zemalja sprema za ruski napad iako je to „zazivanje opasnosti koje nema”.
„Ja to ne vidim, i dok ne vidim ne mogu postati dio tog zbora koji pjeva tu priču”, rekao je Milanović, dodavši da ima hladan odnos prema Rusima, ali i odgovornost da istinu kaže.
„S kojom vojskom? Tamo nema mladih muškaraca, nema ih dovoljno ni da pometu Ukrajinu u tri godine, kako će Poljsku?”.
Cijela ta priča, zaključio je Milanović, podsjeća na priču danskog pisca o Carevom novom ruhu – „Car je gol i ružan”.
Kritika Ursule von der Leyen i EU obrambenog proračuna
Milanović je u govoru kritizirao predsjednicu EK Ursulu von der Leyen, rekavši da je na svoju funkciju stigla kao „izbor Angele Merkel” i da nije izabrana ni od koga.
EK je početkom ožujka predložila mobilizaciju 800 milijardi eura za obranu EU-a, uključujući 150 milijardi zajedničkog zaduživanja.
„Neka neizabrana top činovnica bez ozbiljnih konzultacija tvrdi da će EU trošiti 800 milijardi na obranu. Odakle joj taj broj, kod kojeg astrologa je bila?”, pita se Milanović.
‘Savez’ Hrvatske, Albanije i Kosova nije prijetnja
Na pitanje o vojnom memorandumu između Hrvatske, Albanije i Kosova, Milanović je odgovorio da to nije savez nego politička gesta.
„To nije savez. To je jedno pokazivanje koje je u politici legitimno. Srbiji se nije dopalo, a predsjedniku Vučiću je poslužilo kao razlog ili izgovor za unutarnjopolitičke poteze.”
Dodao je da dokument „nema nikakvih praktičnih konzekvenci ni pravnu težinu”.
Milanović s hrvatskom zajednicom i gospodarstvenicima
Milanović se ranije u četvrtak sastao s hrvatskom zajednicom u Crnoj Gori te istaknuo da je njihov status najstabilniji među susjednim zemljama. Kasnije se sastao s Hrvatsko-crnogorskim poslovnim klubom.
Razgovaralo se o jačanju gospodarske suradnje jer je robna razmjena između dviju zemalja 2024. iznosila 382,8 milijuna eura, pri čemu Hrvatska ima značajan suficit.
Izvoz iz Hrvatske iznosio je 373,6 milijuna eura (porast 7,8%), dok je uvoz iz Crne Gore bio 9,2 milijuna eura (porast 13,2%). Hrvatska je ostvarila suficit od 364,4 milijuna eura.
Crna Gora je važan trgovinski partner jer 1,6% hrvatskog izvoza ide upravo toj zemlji.
Web stranica croativ.net koristi cookies kako bi poboljšali iskustvo. Nastavkom korištenja ove stranice slažete se sa našim uvjetima korištenja. PostavkePRIHVAĆAM
Privacy & Cookies Policy
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.