Connect with us

Vijesti

Prof. Sanda Ham: ‘Očajni Vuk Karadžić je pisao: Hrvati nikako da priznadu da su Srbi’

Published

on

Ideju je o potrebi donošenja Zakona o hrvatskom jeziku krajem prošle godine inicirala Matica hrvatska, a objavio je njezin odnedavni predsjednik Miro Gavran, dramatičar i pisac, član i suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Prema najavama, na prijedlogu bi trebala raditi radna skupina od pet stručnjaka i tri pravnika. Stručnu petorku čine akademici August Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić te jezikoslovci Tomislav Stojanov i Mario Grčević.

O temi novog Zakona o hrvatskomj jeziku u  emisiji “Press klub” Tihomira Dujmovića govorila je (kontroverzna?) dr. Sanda Ham, redovita profesorica u trajnom zvanju, s Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Profesorica Ham koautorica je Hrvatskog školskog pravopisa,  bila je predsjednica Upravnog vijeća Instituta za hrvatski jezik, a smijenila ju je 2017. godine tadašnja ministrica Blaženka Divjak.

Ako je suditi po njezinim riječima, Zakon bi kažnjavao neprevođenje srpskog, bosanskog i crnogorskog na televiziji i drugim državnim institucijama, ali i neprevođenje stranih naziva kompanija.

“Svaki zakon, i naši zakonski prijedlozi i zakoni drugih država, imaju kaznene odredbe, dakle predviđaju kazne. Ali nijedan zakon ne predviđa kazne za privatne osobe nego za pravne osobe, dakle za tvrtke, za kazališta, za državne institucije”, kazala je profesorica Ham.

Prevodila bi Mustafu Nadarevća

“Zakon jasno kaže: hrvatski jezik je poseban jezik, nije kao ni jedan drugi. Dakle, svi oni bosanski, crnogorski, srpski, tu otpadaju. Zakon vam kaže da kazališne predstave, televizije, sve moraju biti na hrvatskom jeziku, a ako nije na hrvatskom jeziku da se mora osigurati prijevod. Sad vi zamislite popularnu seriju na Novoj TV “Lud, zbunjen, normalan”. Mi svi čujemo da to nije na hrvatskom jeziku. Sad se vi morate točno odrediti prema tome. Hoće li to imati prijevod ili neće imati prijevod”, rekla je Ham.

Dujmović  je spomenuo  kako nemamo Zakon o hrvatskom jeziku ni 30 godina nakon što smo se izborili za hrvatsku državu, još uvijek nismo osigurali čak niti to da se u Bruxellesu isključivo hrvatski jezik upotrebljava kad se radi o svim mogućim deklaracijama i dokumentima EU.

Časopis Jezik

Na najvećem broju svjetskih sveučilišta nažalost uči se hrvatsko-srpski, a ne samostalni hrvatski jezik. Srbija onemogućava hrvatskim đacima da uče hrvatski jezik, te je dubrovačku književnost proglasila srpskom. I niti oko jednog ovog pitanja se hrvatska Vlada se ne uzbuđuje.

Prof. Ham govorila je o hrvatskom jezikoslovnom časopisu Jezik koji je pokrenut 1952., a čija je ona sada glavna urednica. Rekla je da im je financiranje prvi put ukinuto dolaskom SDP-a na vlast 2000. godine. Zbog loše financijske situacije u društvu i broj pretplatnika se smanjuje. Jezik već dvije godine izlazi zahvaljujući privatnim donacijama.

Nove hrvatske riječi

Časopis Jezik dodjeljuje godišnju nagradu dr. Ivan Šreter, za nove hrvatske riječi. Prof. Ham je podsjetila kako ih zbog toga napadaju u javnosti:

“Novinarka Novog lista proglasila me ustaškinjom koja svake godine izmišlja riječi i nameće ih ljudima. Ja ne znam da je ikoja riječ nametnuta. Čak od svih tih naših stotina riječi, samo je nekoliko riječi ušlo u upotrebu. Napadaju nas svi oni koji ne žele hrvatski jezik. Ne žele da bude različit od svih jezika koji su srodni, koji valjda ne mogu prežaliti ono vrijeme kada se nije smjelo govoriti o hrvatskom. Zamislite sad natječaj za novu riječ u hrvatskom jeziku u Jugoslaviji. Prošli bismo u najmanju ruku kao dr. Šreter”, rekla je prof. Ham.

Objasnila je kako je njihov natječaj orijentiran na hrvatske zamjene za nepotrebne anglizme.

“Tim engleskim riječima ništa ne nedostaje i one su u upotrebi u svakodnevnom govoru. Ali ako pokušate tuđice zamijeniti hrvatskim riječima, to znači da postoji odgovornost i zrelost među hrvatskim govornicima koji su svjesni da ne možete svoj jezik obogaćivati anglizmima, nego možete svoj jezik obogaćivati hrvatskim riječima. Ističete tvorbene mogućnosti hrvatskog jezika, osjećate ponos kada vidite kako hrvatski jezik može izreći sve ono što i svaki drugi svjetski jezik. Pa nismo toliko mali i jadni da ne možemo izmisliti svoje riječi” – rekla je prof. Ham.

Navela je nekoliko riječi s njihovog natječaja za koje zna da su ušle u upotrebu: uspornik – ležeći policajac; borkinja – žena borac, proširnica – stent,   osjećajnik – emotikon; tipfeler –  zatipak;  selfie je sebić, alkomjer za drager; rukozborac za osobu koja govori pokretima ruku; ispaznica – floskula…

“Stariji razumiju, mlađi ne”

Na upit kako bi odgovorila na ‘ključni argument’ onih s druge strane koji tvrde da su hrvatski i srpski silno slični, da su razumljivi, prof. Ham je rekla:

“Srpski i hrvatski su slični, to je sasvim jasno. Većinom razumijemo, vi i ja, ali mlađi više ne. Jednom sam prigodom rekla da treba prevoditi srpske filmove i srpske udžbenike, pa su me maltene kamenovali. Ali činjenica jest. Imala sam situaciju da je dvoje moje bivših studenata radilo u Turskoj kao lektori i nisu imali udžbenike za hrvatski jezik i, smatrajući da će razumjeti, uzeli su udžbenik srpskog jezika i kažu oni nisu razumjeli. Znači, znanstveno nazivlje i općenito nazivlje nije isto. A čak i da je, razumljivost nije kriterij. Ja razumijem engleski i razumijem ruski, pa zar bi ja sada trebala reći da nema razlike između ruskog i hrvatskog. Pa, ako naučite, normalno da razumijete. Recite sada   petogodišnjaku da ide preko raskršća do narodnog pozorišta ili će sada petogodišnjak ići preko raskrižja do narodnog kazališta.”

Sprema se dobar zakon

Na Dujmovićevu opasku da će na kraju ostati “srbijanska velikosrpska jezična politika i hrvatska šutnja”, prof. Ham se odgovorila:

“Nisam tako pesimistična, ne bi bila tako uporna da sam pesimistična. Mislim da će Zakon o hrvatskom jeziku koji se sprema biti dobar zakon i da će biti dovoljno nacionalne svijesti u Hrvatskoj da se zakon napokon prihvati.”

Voditelja je zanimalo ima li u drugim zemljama ovakve jezične napetosti.

“Ne, problem je što se u Hrvatskoj na temelju jezika nijekala hrvatska nacionalnost. U Švedskoj nitko njima ne osporava da su Šveđani. Austrija i Njemačka govore malne istim jezikom. A nama će vrlo spremno reći ‘a vi govorite štokavski vi ste Srbi’. A neće Srbima reći vi govorite štokavski vi ste Hrvati.

Znate kako je Vuk Stefanović Karadžić očajan pisao jednom Slovencu: ‘Hrvati nikako da priznadu da su Srbi.‘ Oni su se trudili cijelo 19. stoljeće, ali nije išlo s nama. Dakle, to je problem. Što vam na temelju jezika osporavaju koje ste nacionalnosti”, kazala je i dodala da se nije naviikla na napada po medijima.

“Ne možete se naviknuti da vas razvlače po novinama i vode sudske postupke protiv vas. Stegovne postupke, da vas kažnjavaju novčano, pa na to se ne možete naviknuti nikada. Ali to je moj poziv i ovo je sve što ide uz to. Kad bismo se svi uplašili jedne tužbe, pa ne bi nas bilo. Pa gledajte što su podnijeli naši ljudi tamo 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, pa su izdržali.

Dakle, može se izdržati malo disciplinskih postupaka i malo vrijeđanja po novinama. Nije strašno. Imam obitelj koja me podupire, imam svoje studente, imam časopis Jezik, koji stoji iza mene”,  zaključila je profesorica.

D.M. /Foto: Jasmina Gorjanski

Advertisement

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved