Connect with us

Vijesti

Profesor o mudrosti: ‘O mrtvima sve najbolje’

Published

on

O samoubojstvima i mišljenjima o tome i počiniteljima, kroz povijest, prof. Kristian Krkač, na fb.

‘Killing time’

(1) Hilon iz Sparte, jedan od 7 grčkih mudraca, rekao je: „τὸν τεθνηκóτα μὴ κακολογεῖν“, tj. „Ne govori loše o mrtvima“ (Diogen Laertije, „Životi i mišljenja istaknutih filozofa“, 1, 70). Prvo, izraz se odnosi na netom preminule, napose u razdoblju pogreba i žalovanja. Drugo, mudrost kaže da se o njima ne treba govoriti loše, a ne da se o njima treba govoriti dobro ili kako se često parafrazira „samo“ ili „sve najbolje“. Treće, već latinska inačica mijenja značenje u „De mortuis nil nisi bonum dicendum est“, tj. „O mrtvima ništa osim dobrog ne treba biti rečeno.“ Četvrto, hrvatska inačica „O mrtvima sve najbolje“ podosta se razlikuje od originala, piše prof. dr. sc. Kristijan Krkač na Facebooku.

Peto i posljednje, pojašnjenja te mudrosti su razna: najčešće je ono koje kaže kako se loše ne treba govoriti o preminulima jer se preminuli ne mogu braniti, a rjeđe je ono koje kaže kako je ispod prvog razloga de facto vrlo pragmatičan razlog jer su pogrebi i obredi žalovanja situacije u kojima mogu izbiti različiti sukobi (obiteljski, susjedski, poslovni, politički, međunarodni itd.) jer se govori loše o preminulom pa je najbolje zabraniti takav govor kako bi se spriječili sukobi. Ukratko, ne treba govoriti loše o preminulom, ali nigdje ne piše kako ga treba na sva usta hvaliti i uzdizati u nebesa.

(2) Reći za samoubojicu da se ubio je istina, a prešutjeti to, reći kako se nije ubio ili nešto treće je neistina, a ako je neistina izrečena s namjerom, onda je laž. Iako reći istinu u pravilu ne može biti loše pa tako niti o preminulom, ipak postoje iznimke. Je li samoubojstvo iznimka? Na stranu psihijatri i psiholozi koji svaki javni govor o samoubojstvu toliko osuđuju, tj. tabuiziraju ga, da nije jasno kako je moguće da se o samoubojstvu toliko piše i diskutira u stručnim i nestručnim krugovima. Ipak, godišnje u svijetu oko 1.000.000 ljudi počini samoubojstvo i oko 6 ljudi koji su u okruženju samoubojstva pretrpe neke vrste promjena u životu i sami iz različitih uzroka imaju povećan rizik od samoubojstva. Samoubojstvo stigmatizira počinitelja, a stigma se sastoji u nekoj vrsti privatne sramote (jer samoubojica nije potražio pomoć kad mu je trebala), ali stigmatizira i bližu okolinu (obitelj, prijatelje, liječnike, susjede, suradnike itd.), a stigma se sastoji ponovno u nekoj vrsti javne sramote (jer okolina nije prepoznala probleme samoubojice koje je možda mogla spriječiti). Ako je samoubojstvo stigma, je li onda ujedno i iznimka od pravila koje kaže kako reći istinu ne može biti loše?

(3) Prema dostupnim podatcima (2019.-2021.) 11,9/100.000 ljudi u dobi 15-49 godina počini samoubojstvo što je oko prosjeka za cijelu populaciju koji je 12,1/100.000 (u odnosu na dobne skupine 50-60 i 70+ kod kojih je broj viši, tj. 14,25 i 24,53). Samoubojstvo je dvostruko češće kod muškaraca nego kod žena (13,9/100,000 vs 6,3/100.000). Dominantni globalni uzroci su (a) poremećaji raspoloženja 35,8% i (b) poremećaji uzrokovani korištenjem supstanci 22,4% (legalni lijekovi, alkohol, droge) pri čemu su (a) češći kod 70+ skupine, a (b) kod mlađih skupina 14-69. Čimbenici koji značajno povećavaju rizik od samoubojstva najčešće nisu jedan nego kombinacija više njih, a dominantni su: dijagnosticirani mentalni poremećaji (50%), alkohol i droga (32%), nedavna ili nadolazeća kriza (31%), intimni problemi (27%), zdravstveni problemi; tjelesni (21%) itd.

(4) Samoubojstvo skakanjem je među najrjeđima (često je samo na određenim lokacijama mostova, nadvožnjaka, visokih zgrada, tornjeva i sl.), tj. manje od 3%. Prema nekim istraživanjima (npr. Teh et. al. 2003; Rocos, Chesser 2016) postoje značajne razlike između ljudi koji „padnu“ s visine i ljudi koji „skoče“ ili „se bace“ s visine. Prva skupina spada u odnos mjesta doticaja s tlom i putanje tijela od povišenog mjesta do tla ili druge površine (često vodene). Druga skupina spada u broj i vrste lomova kostiju koje su različite. Kod „bacača/skakača“ je viši indeks ozbiljnih ozljeda, veći broj lomova i postotak slučajeva sa smrtnim posljedicama. „Bacač/skakač“ se uglavnom baca na noge (iskoračuje), ali se tijekom pada nastoji okrenuti na bok i padne površinom tijela, a „padač“ nastoji zaštititi glavu i padne u nekom skvrčenom položaju pa rjeđe ima npr. ozljede glave.

(5) Uz iznimku ratnog i istraživačkog novinarstva koje se bavi kriminalnim organizacijama i multinacionalnim korporacijama, novinarstvo nije među najrizičnijim i najstresnijim profesijama. Dok je najčešća kod liječnika, zubara, veterinara, policajaca, stručnjaka za financije, električara, manualnih radnika, odvjetnika itd. samoubojstvo kod novinara nije česta pojava. Istraživanja pokazuju kako je smrt novinara najčešće uzrokovana bolešću u mirovini, a de facto je puno vjerojatnije ubojstvo od samoubojstva ako se ubrajaju ratni i istraživački novinari koji se bave kriminalom. Zbog toga se kaže kako nema pozitivne korelacije između novinarske profesije i samoubojstva (za razliku od samoubojstva kod npr. liječnika, policajaca, ratnih veterana i sl.). To znači kako uzroke čina treba tražiti među prije navedenim općim populacijskim i medicinskim uzrocima.

(6) Glavni urednik Dražen Ćurić na portalu „Teleskop“ (očito ne uzimajući u obzir rečeno pod (2) i vjerujući u jači interes javnosti od mogućnosti stigme i tabuizacije) piše sljedeće: „Teleskop ima neslužbene, ali jako pouzdane informacije da je [Mislav] Bago počinio samoubojstvo. To je informacija koju smo dobili iz nekoliko izvora. Također smo dobili potvrdu da je Bago pronađen u Martićevoj ulici, gdje je imao stan na četvrtom katu, što upućuje na to kako je došlo do tragične smrti. Iz dobro obaviještenih izvora Teleskop doznaje da policija Baginu smrt definitivno tretira kao samoubojstvo i da neće poduzimati uobičajene radnje kao u slučajevima kada se sumnja da je riječ o nekom kaznenom djelu.“ (Teleskop, 19/08/2022, URL: https://teleskop.hr/…/sto-do-sada-znamo-o-tragicnoj…/, 20/08/2022)

(7) Austrijsko-britanski filozof Ludwig J. J. Wittgenstein (1889.-1951.) cijelog je života bio okružen samoubojstvom. Njegova tri brata Hans, Rudi i Kurt počinili su samoubojstvo. S druge strane, brat Paul Wittgenstein, svjetski poznati pijanist kojem je zbog ranjavanja u Prvom svjetskom ratu amputirana desna ruka i koji je imao razloga za samoubojstvo nije ga počinio nego je nastavio svirati (štoviše, svjetski su skladatelji skladali skladbe baš za njega kako bi ih mogao izvoditi lijevom rukom; najpoznatiji je „Klavirski koncert za lijevu ruku“ Mauricea Ravela) i umro je prirodnom smrći u 73. godini života 1961. u New Yorku. Ludwig je često razmišljao o samoubojstvu (neki tvrde kako je neko vrijeme u ladici radnog stola držao otkočen pištolj), ali ga sam nikad nije počinio, vjerojatno iz moralnim i religijskih razloga. O samoubojstvu je često razgovarao s učiteljima Russellom i Mooreom. Tema smrti i samoubojstva česta je u njegovim privatnim bilješkama, ali i u nekim bilješkama namijenjenim za javnost (o moralnoj dopuštenosti samoubojstva pisao sam sredinom 1990-ih, a 2009. održao sam i predavanje na tu temu: https://www.scribd.com/…/Samoubojstvo-2000-Final-for…).

( 8 ) Austrijski filozof Paul K. Feyerabend (1924.-1994.), koji je između ostalih bio i pod utjecajem Wittgensteina, koji je služio u Wehrmachtu (ranjen s 3 metka u kralježnicu dok je regulirao promet i ostao prvo djelomično paraliziran od struka na niže, a kasnije teško pokretan), koji se teško nosio s majčinom depresijom i samoubojstvom napisao je autobiografiju „Killing time“ (koja može značiti gubljenje vremena i vrijeme ubijanja, ali i igru riječi s njemačkim izrazom za kraj radnog dana „Feierabend“) u kojoj osim o navedenim stvarima u preko pola knjige piše o svojim intelektualnim iskustvima i romantičnim i umjetničkim avanturama također nikad nije počinio samoubojstvo.

Ludwig Wittgenstein 1944. u bilješkama posthumno objavljenima kao „Raznolike primjedbe“ piše: „Heroj gleda smrti u lice, istinskoj smrti, ne nekoj slici smrti. Držati se dostojno u kriznoj situaciji ne znači biti sposoban dobro odigrati ulogu heroja, kao u kazalištu, to prije znači biti sposoban samoj smrti gledati u lice.“ (1998:58), ali i: „Kao što smo u životu okruženi smrću, tako smo i u zdravlju našeg razuma okruženi ludošću.“ (1998:50, MS 127 77v: 1944.)

prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Advertisement

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved