Vijesti
Ristić: Trump kao globalni simbol borbe protiv ljevičarskog radikalizma
Čini se kako je dosad sve rečeno što se moglo reći o pokušaju atentata na Donalda Trumpa, koji se odigrao prošlog vikenda na predizbornom skupu u Pennsylvaniji. Kako su TV kamere pratile čitav događaj, a i posjetitelji skupa su sve snimali mobitelima, većina relevantnih činjenica je bila odmah poznata. Nije trebalo dugo da društvene mreže identificiraju atentatora, što su ubrzo potvrdili policija i mediji, piše Borislav Ristić za Večernji list.
Za Trumpa je uvijek vrijedila ona kako čovjek ne mora biti svetac da bi imao sreće, a neuspjeli atentat na njega čini se kako je to i potvrdio. Neki bi rekli kako to donekle važi i za samog atentatora, osim okolnosti da on nije preživio atentat. Trebalo je jako puno sreće da se na skupu visokog rizika s jakim osiguranjem sa snajperom prošeta kroz gomilu i mirno popne na obližnji krov, odakle je potražio svoj put do “slave”.
Trumpov “savršen okret”
Čak bi se moglo reći kako je u slučaju atentatora te “sreće” bilo i malo previše da bi se radio o pukoj sreći. Slučaj u životu ima svoju ulogu, i relativno je lako prihvatiti kako je Trumpov “savršen okret” glavom bio stvar sreće, ali ne može tako lako objasniti sretnim slučajem mali milijun ”slučajnosti” koje su pratile atentatora dok se penjao na krov kako bi pucao na Trumpa. To se u stvarnosti jednostavno ne događa.
Ali, ako to ostavimo zasad po strani, treba reći kako su političke posljedice atentata na Trumpa ono što je u ovom trenutku najbitnije razvidjeti. Svjesni kako to što se dogodilo nikako ne ide njima u prilog, vladari iz Bijele kuće odmah su poslali Bidena da se obrati naciji. Tako su Amerikanci, a i čitav svijet, i u tom se trenutku podsjetiti kako imaju lidera kojis vidljivim naporom slovka ispred sebe napisan tekst.
Žalopojke iz demokratskog tabora
Dosad su svi navikli da slušaju žalopojke iz demokratskog tabora kako su ugroženi zbog ovoga ili onoga, uglavnom optužujući suprotni tabor za “fašizam” i promociju nasilja. Međutim, sad se stvar malo okrenula, pa se mogla vidjeti i promjena u njihovoj političkoj retorici – nakon godina etikecije Trumpa kao Hitlera i “egzistencijalne prijetnje demokraciji”
Sada su požurili pozivati na jedinstvo, bratstvo i mir.
Zaislite da hodate ulicom i da vas netko udari šakom u lice, a kada se vi spremite uzvratiti udarac, on odjednom promijeni ploču i počne pozivati na pomirenje i neophodnost nadilaženja razlika. Potom prolaznici prihvate tu retoriku i počnu vršiti pritisak na vas da prihvatite ruku prijateljstva. Radi se o cinizmu i nesposobnosti za običnu samorefleksiju i kajanje, ali to je način na koji već dugo funkcionira liberalna ljevica.
Trenutak u kojem je Trump prestao biti političar
Naravno, neće proći dugo dok se ne vrate na svoju staru radikalnu retoriku. Međutim, pitanje je hoće li američka desnica nakon atentata na Trumpa i dalje ostati pri svom starom defanzivnom maniru opravdavanja pred napadima s lijeva ili ćemo vidjeti i radikalizaciju s desna? Bar dio američke desnice je zasigurno napustio defanzivan stav onog trenutka kada je Trump ustao s podija, stisnuo šaku i uzviknuo “Borite se!”
To je trenutak u kojem je Trump prestao biti političar i postao simbol borbe američkog naroda protiv radikalizma ljevice. Na desnici se sve do sada vjerovalo kako je ljevica korumpirana i opsjednuta moći. To su, znamo, stare bolesti politike. Međutim, nakon što je Trump čudom preživio atentat, sada je svako postalo jasno da nije stvar u korupciji i grabeži za moći, već da se sada radi o elementarnoj egzistenciji – da druga strana želi uništenje desnice.
Atentati su često pokretali velike događaje. Najpoznatiji je atentat na Franju Ferdinanda. Hoće li atentat na Trumpa označiti buđenje desnice i njen prelazak iz defanzive u ofanzivu?
Autor: Borislav Ristić/Večernji list
Vijesti
BIDEN ODUSTAO Trump mijenja ritam da bi se prilagodio novom kandidatu, možda Kamali Harris
Republikanski predsjednički kandidat Donald Trump pokušat će pokazati neopredijeljenim biračima da njegova vjerojatna nova suparnica, potpredsjednica Kamala Harris, ima prste u dva velika pitanja na kojima računa da će pobijediti na predsjedničkim izborima u studenom: imigraciji i troškovima života.
Izvori unutar Trumpove kampanje rekli su da će Harris, vjerojatnu demokratsku kandidatkinju nakon što je predsjednik Joe Biden odustao od utrke u nedjelju, oslikati kao “kopilotkinju” tih politika koje izazivaju nezadovoljstvo glasača.
Bidenov iznenadni odlazak i podrška Kamali Harris preokrenuli su utrku, samo osam dana nakon što je Trump preživio pokušaj atentata na predizbornom skupu.
Izvori su Reutersu rekli da se Trumpova kampanja tjednima priprema za Harris ako Biden odustane i ona osvoji nominaciju svoje stranke.
“Harris će biti lakše pobijediti nego što bi bilo Joea Bidena”, rekao je Trump za CNN ubrzo nakon Bidenove objave u nedjelju.
Trumpova kampanja signalizirala je da će je nastojati što čvršće vezati za Bidenovu imigracijsku politiku, za koju republikanci kažu da je kriva za nagli porast broja ljudi koji ilegalno prelaze južnu granicu s Meksikom.
Druga linija napada bit će vezana uz gospodarstvo.
Ankete dosljedno pokazuju da su Amerikanci nezadovoljni visokim cijenama hrane i goriva, kao i kamatnim stopama koje kupnju kuće čine manje pristupačnom.
“Ona je kopilot Bidenove vizije”, rekao je Trumpov savjetnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti tijekom prošlotjedne Republikanske nacionalne konvencije, gdje je stranka imenovala Trumpa za svog kandidata u utrci za Bijelu kuću.
“Ako se žele prebaciti na ‘Biden 2.0’ i imati ‘gačuću’ Kamalu na čelu izbornog listića, dobro stojimo”, rekao je savjetnik, ponavljajući uvredu kojom Trumpova kampanja pokušava tjednima skrenuti pažnju na to kako se potpredsjednica smije.
Organizacija “Učinimo Ameriku opet velikom INC.” koja podržava Trumpa, objavila je u nedjelju da povlači anti-Bidenovske televizijske oglase koji su se trebali prikazivati u neodlučnim državama Arizoni, Georgiji, Nevadi i Pennsylvaniji i zamjenjuje ih oglasom koji napada Harris.
Reklama od 30 sekundi optužuje Harris da je skrivala Bidenovo nestabilno stanje od javnosti i nastoji njoj pripisati odgovornost za Bidenove politike.
“Kamala je znala da Joe ne može obavljati posao, pa ga je ona radila. Pogledajte što je učinila: invazija granica, nevjerojatna inflacija, američki san je mrtav”, kaže pripovjedač u reklami.
Trump, poznat po korištenju uvredljivog rječnika u napadu na protivnike, dao je pristašama na skupu u Michiganu u subotu uvid u uvrede kojima će vjerojatno počastiti Kamalu Harris u narednim danima.
“Zovem je smijačica Kamala. Jeste li ikada gledali taj smijeh? Ona je luda. Po smijehu se može puno toga zaključiti. Ona je luda. Ona je prolupala”, rekao je.
Demokratska stranka tek treba odlučiti kako dalje i još nema jamstava da će Harris biti stranačka kandidatkinja unatoč Bidenovoj podršci.
Harris bi kao demokratska kandidatkinja promijenila utrku na možda nepredviđene načine, rekli su politički stratezi.
59-godišnja žena koja je crnačkog i azijskog porijekla oblikovala bi potpuno novu dinamiku s Trumpom (78), nudeći pogled u živopisan generacijski i kulturološki jaz.
Sjedinjene Države još nisu izabrale ženu za predsjednika u svojoj 248-godišnjoj povijesti.
Rodell Mollineau, demokratski strateg i dugogodišnji pomoćnik u Kongresu, rekao je da će Harris moći pokrenuti “energičniju kampanju koja će potaknuti mlađe birače i druge rase” nakon što je Biden pokušavao animirati te važne biračke skupine Demokratske stranke.
Bivša državna tužiteljica Kalifornije, kao i bivša američka senatorica, Harris će moći iskoristiti “svoje godine iskustva u parničenju kako bi učinkovito procesuirala Trumpa na sudu javnog mnijenja”, rekao je Mollineau.
Chip Felkel, republikanski strateg, upozorio je da bi bila pogreška za Trumpovu kampanju pretpostaviti da bi Harris mogla poslužiti kao jednostavna zamjena za Bidena, zbog njezine potencijalne privlačnosti različitim dijelovima biračkog tijela.
Nedavne ankete pokazale su da je Harris ravna Trumpu. U hipotetskom međusobnom okršaju, Harris i Trump bili su izjednačeni s po 44 posto podrške u anketi Reuters/Ipsos od 15. do 16. srpnja.
Prije nedjelje, Trumpova kampanja već je započela razgovore o tome kako će preraspodijeliti resurse kampanje ako Biden odustane od utrke, prema izvoru koji je izravno upoznat s tim pitanjem.
Jeanette Hoffman, republikanska politička savjetnica, rekla je da će, unatoč drugim stvarima koje će Harris donijeti kao kandidatkinja, njezina bliska veza s Bidenom otežavati njezinu kandidaturu.
Harris “ne predstavlja promjenu koju Amerika traži”, rekla je Hoffman. (Hina)
Vijesti
“Alternativa kaosu je – povratak u nekadašnju demokraciju, ali uvijek se treba čuvati metka…”
Neuspjeli atentat na bivšeg predsjednika i aktualnog predsjedničkoga kandidata Donalda Trumpa nije samo događaj koji će odrediti ili barem supstancijalno utjecati na rezultate američkih izbora. To je događaj koji će utjecati na politički razvoj i budućnost demokracije u Americi, kao i na buduće političke trendove u svijetu koji dijeli zapadne, demokratske vrijednosti. Uključujući i Europu.
.No pitanje je u kojem će smjeru ići utjecaj: u smjeru širenja straha, potonuća u kaos i u konačnici kraja demokracije? Ili u smjeru ujedinjavanja oko temeljnih nacionalnih interesa, prema politici koja se neće iscrpljivati demonizacijom protivnika, već se vratiti sadržaju, a sadržajne će razlike regulirati demokratska procedura? Ukratko, alternativa kaosu povratak je demokraciji kakva je nekad bila, piše Višnja Starešina za Lider.
Obje su opcije i dalje otvorene. Još koji nepredvidivi metak, poput onih koje je prema bivšem predsjedniku Trumpu na predizbornom skupu u Butleru iz zasad još neutvrđenih motiva ispalio mladi atentator Thomas Matthew Crooks, može okrenuti tijek povijesti. No istinski vjerujem u ovu drugu opciju, opciju pozitivnog razvoja i povratka demokracije kući. Jer, nikomu od političkih aktera nije u interesu samouništiti se, odvesti zemlju u ponor građanskog sukoba i kaosa koji su izazvale politike koje svoj sadržaj iscrpljuju u etiketiranju i demonizaciji političkih protivnika. No od ruba ponora do povratka demokraciji kakva je nekad bila dug je, kompleksan i neizvjestan put.
Metak otrežnjenja
Prvi učinci atentata na predsjedničkoga kandidata Trumpa otvaraju put prema pozitivnom razvoju. Kao da se u američkome političkom vrhu dogodilo otrežnjenje, svijest da su na rubu ponora. Predsjednik i (zasad i dalje) demokratski predsjednički kandidat Joe Biden pozvao je naciju na jedinstvo poručivši da političkom nasilju nema mjesta u Americi. Odmah nakon atentata nazvao je svoga republikanskog protukandidata Trumpa. Prva dama Jill Biden nazvala je svoju prethodnicu Melaniju Trump. Donald Trump promijenio je svoj govor za Republikansku nacionalnu konvenciju davši prednost jedinstvu nacije pred obračunom s Bidenom. Retoriku su drastično promijenili čak i lijevo-liberalni mediji, praktički cijeli medijski mainstream, koji su bili udarna šaka demokrata za demonizaciju bivšeg predsjednika Trumpa i njegovih političkih sljedbenika. Obavještajno-sigurnosna zajednica, čije je slabosti atentat razotkrio na najdrastičniji način, ubuduće će, sigurno, biti mnogo budnija u prevenciji takvih iznenađenja…
Međutim, izborna kampanja koja se zahuktava podrazumijeva nesmiljenu političku bitku glavnih takmaca. To je bit demokracije kakva je nekad bila. Tako će i ovi umirujući pozivi na jedinstvo nacije nužno biti relativizirani u sljedećih nekoliko mjeseci. Poziv na jedinstvo odnosi se samo na zaštitu temelja države i poretka, a nadgradnja je poprište političke borbe u kojoj su nakon atentata Trumpu i republikancima širom otvorena vrata za izbornu pobjedu. Prisebnost, hrabrost i borbenost koje je na javnoj sceni Trump pokazao neposredno nakon atentata, snimke događaja u stvarnom vremenu, uključujući i onu ikonsku fotografiju okrvavljena bivšeg predsjednika s borbeno stisnutom šakom ispod američke zastave, otvaraju prostor Trumpu da se u nastavku kampanje postavi kao spasitelj i ujedinitelj nacije. To je prije samo tjedan dana izgledalo nemoguće. S oslabljenim Bidenom, unutarstranačkim bitkama za novoga kandidata i personalno siromašnim bazenom mogućih nasljednika, demokratima je nakon atentata dodatno sužen manevarski prostor za izbornu pobjedu.
‘Bijeli Obama‘
Trumpov tim otišao je i korak dalje prema budućnosti imenovavši za svoga potpredsjedničkoga kandidata 39-godišnjeg Jamesa Davida Vancea, koji je prema Trumpovim riječima – oživotvorenje američkog sna. J. D. Vance, dječak iz disfunkcionalne radničke obitelji u američkoj provinciji koji je doktorirao pravo na Yaleu, bio marinac u Iraku, s trideset godina napisao autobiografiju koja je postala bestseler, postao uspješan poduzetnik za rizična ulaganja usmjerena na gospodarski i socijalni oporavak američke provincije, da bi s 37 godina bio izabran za senatora (Ohio), danas ima velike izglede postati republikanski ‘bijeli Obama‘, suprotnoga političkog predznaka, za četiri godine. Kad se odmaknemo od dnevnih vijesti, izgleda kao da dolazi vrijeme velikoga američkog reseta pod republikanskom administracijom. Dakako, uvijek se treba čuvati – metka (Višnja Starešina/Lider)
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Croativ.net.
Vijesti
Hrvatski i jedan od vodećih znanstvenika u Australiji, dr. I. Marušić: »Svoje najvažnije ideje i otkrića smatram darovima od Boga«
Hrvatski znanstvenik dr. Ivan Marušić u društvu Ruđera Boškovića
Vodeći svjetski znanstvenik iz područja mehanike fluida Hrvat je dr. Ivan Marušić, rodom iz Širokoga Brijega, a ove godine primljen je i u prestižno Londonsko kraljevsko društvo koje je osnovano 1660. Njezini su članovi bili Newton, Darwin, Einstein i Bošković. Marušić je prodekan na Sveučilištu u Melbourneu za strategiju, politiku i savjetovanje za istraživačku infrastrukturu sveučilišta. U Australsku akademiju znanosti primljen je prije deset godina, a australski časopis »Research Magazine« proglasio ga je 2021. jednim od vodećih znanstvenika Australije.
Rođen je 1965. u Širokom Brijegu, u zaselku Ćoši, u selu Dobrkovićima. »Rođen sam u kući, u istoj sobi gdje je rođen i moj otac, jer nismo tada išli u rodilište«, svjedoči dr. Marušić. »Kada sam imao samo tri godine, emigrirao sam s obitelju, s roditeljima i starijom sestrom, u Australiju. Moji roditelji odlučili su emigrirati u potrazi za boljim životom za svoju djecu – i ekonomski i kako bismo odrasli u slobodnoj demokraciji, daleko od komunizma. Moji roditelji doživjeli su pravo siromaštvo i teškoće tijekom svojega djetinjstva. Otac je bio jedno od dvoje preživjele djece od njih sedmero i izgubio je oca dok je bio mlad. Radio je puno radno vrijeme kao radnik od jedanaeste godine, u borbi za preživljavanjem kako bi podupro svoju majku i sestru.«
Čuvali svoje korijene
O svojem odrastanju u Australiji te koliko su se osjećali strancima u tuđini dr. Marušić kaže: »Australija je prekrasna zemlja i s vremenom je prihvatila višekulturnost. Tijekom odrastanja uvijek sam se deklarirao kao Hrvat, a moj prvi uzvratni posjet Hercegovini bio je sa 17 godina. Tada sam shvatio da nisam ni odande ni odavde, pa je to bilo dosta konfrontirajuće u meni. S vremenom sam naučio slaviti svoje hrvatsko i australsko državljanstvo.«
Ističe da su šezdesetih doživjeli veliki val hrvatske emigracije u Australiju pa je odrastao u velikoj zajednici u Melbourneu, koja se često družila u klubovima, športskim organizacijama i crkvama. »To je bila živa i angažirana zajednica. Odrastao sam igrajući nogomet za hrvatski klub i bio sam aktivan član lokalnih i nacionalnih hrvatskih studentskih organizacija. Tu smo bili jedni drugima potpora, a čuvali smo svoje korijene.«
Od katoličke škole do Kraljevskoga društva
Opisujući svoje školovanje, zatim prepoznatljivost talenata i koliko je znanost neovisna u svjetskim razmjerima njegova djelovanja, dr. Marušić ističe: »Budući da moji roditelji nisu imali priliku nastaviti obrazovanje nakon osnovne škole, bili su odlučni da njihova djeca pohađaju sveučilište, iako nisu razumjeli što to podrazumijeva. Upisali su nas u lokalnu katoličku školu u siromašnom radničkom predgrađu. To nisam shvatio sve do dolaska na sveučilište. Kao učenik isticao sam se u predmetima poput matematike, u čemu sam mogao samostalno učiti, ponajprije koristeći se udžbenikom. K tomu, imao sam izvanrednoga nastavnika matematike u devetom i desetom razredu. On me jednostavno poticao da samostalno rješavam zadatke i stalno me usmjeravao da radim više, pa sam kao takav rješavao probleme barem jednoga razreda ispred sebe. Tu sam uspio dobiti dovoljno visoke ocjene za upis na prestižno Sveučilište u Melbourneu i upisao sam se na studij strojarstva iako nisam stvarno znao što to znači. Upisao sam se uglavnom zato što su predmeti izgledali zanimljivi, a rečeno mi je da ima puno poslova u inženjerstvu toga smjera. Tijekom svojega studija učio me profesor A. E. Perry, svjetski poznat stručnjak za mehaniku fluida. Tako sam zavolio ili, bolje rečeno, zaljubio sam se u predmet i istraživanje. Bilo mi je jako privlačno to područje na kojem sam želio nastaviti svoju buduću karijeru.«
Uz Newtona, Darwina, Einsteina…
Na pitanje kako ga je ljubav prema znanosti dovela do vodećega svjetskoga znanstvenika iz područja mehanike fluida, zapravo u čemu se sastoji taj rad i što mu je najveće postignuće u znanosti, sugovornik kaže: »Mehanika fluida je proučavanje strujanja plinova i tekućina. Moje istraživanje usmjereno je na turbulentno strujanje, što je dugotrajan problem u fizici i inženjerstvu. Ustvari, moj glavni doprinos uključuje otkriće neočekivano velikih koherentnih pokreta kada se turbulencija događa blizu površina, što je promijenilo način na koji se ta strujanja modeliraju. Takva su strujanja uobičajena u mnogim primjenama, od zrakoplovstva i pomorstva do strujanja u rijekama i obalnim okruženjima.«
Kao znanstvenik prof. dr. Marušić postao je član Kraljevskoga društva koje je osnovano je 1660., što ga čini najstarijom postojećom znanstvenom akademijom. Njezini su članovi od početaka vodeći znanstvenici, među kojima su Newton, Darwin, Einstein i Hrvat Bošković. Sad još jedan Hrvat – Marušić. Što to znači za hrvatski narod, ali i za svjetsku znanost? »Velika je čast biti izabran za člana Kraljevskoga društva i apsolutno sam oduševljen što primam to priznanje na više razina. Ta čast ima duboko osobno značenje za mene, uključujući i neizmjeran doprinos mojih suradnika i suradnica. To uključuje moje doktorske studente, poslijedoktorske istraživače te kolege i kolegice diljem svijeta s kojima sam imao povlasticu provoditi svoja istraživanja. Također se nadam da taj uspjeh ima značenje za Hrvate jer očituje našu prisutnost među globalnim liderima u znanstvenom djelovanju. Na skroman, ali značajan način to je priznanje proslava Hrvatske i njezina naroda.«
Bolna sjećanja na ubijene fratre
S obzirom na to da je podrijetlom iz Širokoga Brijega, dr. Marušić je odgovorio i koliko poznaje povijest svojega rodnoga kraja, posebice iz vremena komunističke diktature. »Ponosan sam na svoje hrvatsko i hercegovačko podrijetlo, posebno na Široki Brijeg, koji ima bogato kulturno i duhovno bogatstvo i naslijeđe koje čuvamo i baštinimo. Ono što je bolno i što svi nosimo kao sjećanje jesu masakri hrvatskoga naroda, posebno fratara tijekom Drugoga svjetskoga rata u Širokom Brijegu. To su bolna sjećanja iz prošlosti, ali važno ih je komemorirati za budućnost kako bismo osigurali da se takvo zlo nikad više ne ponovi te da živimo u miru oslobođeni od svakoga zla.«
Povezati Hrvate izvan Hrvatske
U svojem promišljanju o tome kako povezati hrvatske znanstvenike ili one koji su podrijetlom iz Hrvatske, bi li bilo prikladno napraviti enciklopediju po kontinentima, u najmanju ruku u digitalnom izdanju, dr. Marušić kaže: »Doista, enciklopedija koja bi dokumentirala značajne doprinose Hrvata bila bi vrijedan izvor, ne samo za očuvanje njihovih postignuća, nego i za poticanje čvršćih veza između Hrvata u inozemstvu i njihove domovine. Takva bi kompilacija mogla poslužiti kao sveobuhvatan zapis hrvatskih postignuća u različitim područjima, od znanosti i akademije do umjetnosti, kulture i gospodarstva. Ističući postignuća Hrvata diljem svijeta, ta bi enciklopedija mogla probuditi ponos i osjećaj zajedništva u hrvatskoj dijaspori, a istodobno promicati suradnju i razmjenu znanja s Hrvatskom.«
Nadalje navodi da hrvatski znanstvenici mogu dati doprinos Hrvatskoj u svijetu, njezinoj prepoznatljivosti. »Za tako malu zemlju iznenađujuće je vidjeti koliko dobro čini na međunarodnoj sceni, ne samo u športu, nego i u kreativnim umjetnostima, kulturi i znanosti. Australijska akademija znanosti, koje sam također član i na što moram biti ponosan, ima šest članova hrvatskoga podrijetla, što daleko nadmašuje naš udio u populaciji u odnosu na našu brojčanost. I to je hrvatski ponos.«
Sve je od Boga
Član prestižnih društava i akademija dr. Marušić djeluje na području fizike, filozofije, geografije i inih znanosti, a kada to stavlja u kontekst vjere i Boga, govoreći o tome je li Bog dokučiv znanosti i koliko je neizreciva tajna čovječanstvu, kaže: »Ja sam osoba vjere i to je za mene vrlo važno. Neki vide sukob između znanosti i religije. To osobno ne vidim na taj način jer moje najvažnije ideje i otkrića dolaze iz trenutka inspiracije, koje smatram darovima od Boga. Mogu reći sa sigurnošću riječima pape Franje koji opisuje znanost i vjeru kao ‘usklađeni par koji djeluje ujedinjeno na zajedničkom putu prema istini, obogaćujući i podupirući jedan drugoga’. Potpuno se s time slažem i uvjerenja sam takvoga, jer sve je od Boga.«
Vlado Čutura
Glas Koncila
-
Vijesti1 tjedan ago
PONOVNO AKTUALNA SENZACIJA IZ SAD Croatan Indijanci – Strijele koje lete do Sunca!
-
Vijesti1 tjedan ago
BRILJANTNO odgovorio voditelju na provokaciju: Matematičar i filozof Lennox u svom elementu!
-
Vijesti3 tjedna ago
J’ACCUSE “…pozvan sam na sud koji je zauzeo mjesto Svetog oficija, da mi se sudi za raskol”
-
Vijesti4 tjedna ago
UEFA potjerala suca s EP-a, koji je teško oštetio Hrvatsku
-
Vijesti3 tjedna ago
Hitrec: Čekala je klatež svojih 8 minuta čameći u rupi zgrožena dvama svjetskim uspjesima iste te repke i istoga selektora
-
Vijesti3 tjedna ago
Hodak: “Miševi iz rupa izašli… drugovi jedan poraz ne znači da se trebate previše radovati”
-
Vijesti1 tjedan ago
Boris Maruna (Nešto kao oporuka, 1986.) Ovo ne ćete pročitati u ‘Obuljenkinoj lektiri’
-
Vijesti2 tjedna ago
“TI SI MODERNI ATANAZIJE, ON RASKOLNIK” – Zapanjujuće su riječi Mela GIBSONA u obraćanju izopćenom biskupu