Connect with us

Vijesti

RIZIK SIROMAŠTVA! Kada nam uvedu euro, vidjet ćemo koliko smo siromašni!

Published

on

U Austriji je prosječna neto plaća još lani iznosila 2053 €, a u Belgiji 2091 €. Više primaju i Slovenci, Estonci…

Grafika: Rizik siromaštva po EU zemljama… Hrvatska je kao i obično nestvarno ‘nabildana’

Kada Hrvatska uvede euro, prosječna neto plaća bit će oko 900, eura a mirovina oko 320 eura, s obzirom na to da bi zbog inflacije do prelaska s kune na euro osobni dohoci i mirovine u Hrvatskoj ipak mogli mrvicu porasti. Uzmemo li kao relevantan podatak o prosječnoj neto plaći u EU-u u 2021. godini, koja je iznosila 1916 eura mjesečno, znači da nam treba oko tisuću eura da bismo dostigli prosjek EU-a.U Austriji je prosječna neto plaća lani iznosila 2053 eura, a u Belgiji 2091.

>> VANĐELIĆ: ‘Korist od uvođenja Eura ima samo Plenković, kao promociju za daljnju karijeru u Bruxellesu!’ Šokantan primjer nekih EU zemalja!

U siromašnoj Bugarskoj prosječni je neto dohodak lani iznosio 413 eura, a u nas 797 eura, dok su Slovenci 2021. u prosjeku primali 1038 eura, piše Slobodna Dalmacija.

Od Hrvata su nešto bolji bili Česi s 813 eura neto plaće, a puno bolji Danci, koji su s 3100 eura pri europskom vrhu. Slijede ih Šveđani s 3062 eura plaće.

Od nas su bolje plaćeni i Estonci, s prosječnom plaćom od 958 eura neto, a nešto slabiji Latvijci – 648 eura, i Litavci – 645 eura. No zato stanovnici Cipra primaju za naše pojmove odličnih 1658 eura. I na Malti se dobro zarađuje iz hrvatske perspektive. Riječ je o 2261 euru.

Slijede redom bogate zemlje: Finska s 2509 eura, Francuska s 2157 eura i Njemačka s 2270 eura prosječne plaće.

Prosječni Grk zarađuje 917, Portugalac 846, Poljak 736, Slovak 690, a Mađar 683 eura. U Rumunjskoj je prosječna neto plaća samo 522 eura, pa su od njih u EU-u siromašniji samo Bugari s već spomenutih 413 eura, piše Slobodna.

Prosječna neto plaća u Italiji je 1762 eura, a u susjednoj im Španjolskoj 1718 eura. Pravi “teškaši” su Islanđani s 3435 eura i Luksemburžani s 3009 eura, a slijede ih Irci s 2479 eura i Nizozemci s 2263 eura.

U donjem tweetu Wolfganga Petzolda vidimo grafiku stanovništva u mogućem riziku siromaštva, po EU regijama. Hrvatska se ovdje čini nestvarno dobro, ispada da bolje stoji od cijele Španjolske , Portugala južne Italije i Grčke… kao da EK daje (lažni) vjetar u leđa Plenkovićevu forsiranju eura…

Slobodna, twitter, Croativ.net

Vijesti

ŽIVOTNI VIJEK u europskim državama: GDJE SE najdulje živi?

Published

on

Stanovnici Švicarske imaju najduži prosječni životni vijek u Europi, koji iznosi 84,3 godine, dok ih s vrlo sličnim rezultatom slijedi Španjolska s 84,0 godine.

Među zemljama s visokom dugovječnošću nalaze se i Francuska (83,0 godine), Italija (83,5 godina), Norveška (83,1 godina) te Island i Malta, gdje prosječni životni vijek iznosi 83,4 godine.

Skandinavske zemlje također bilježe visoku očekivanu životnu dob, dok u Irskoj stanovnici u prosjeku žive 82,9 godina, a u Portugalu 82,5 godina.

S druge strane, najniži prosječni životni vijek u Europi zabilježen je u Rumunjskoj (76,4 godine), Bugarskoj (75,8 godina) i Mađarskoj (76,7 godina). Hrvatska se smjestila u sredinu ljestvice s prosječnim životnim vijekom od 78,6 godina (Nacional).

Continue Reading

Vijesti

Hladno Pivo kao predgrupa Thompsonovom rekordnom koncertu! Uzbudila se i Ivana Kekin…

Published

on

Marko Perković Thompson upisao se u povijest! Njegov koncert na zagrebačkom Hipodromu, koji će se održati 5. srpnja, postao je najveći koncert s prodanim ulaznicama na svijetu – s nevjerojatnih 281.774 prodanih karata – donosi Logic.

Time je nadmašio dosadašnji rekord talijanskog glazbenika Vasca Rossija, koji je 2017. godine u Modeni okupio 225.173 posjetitelja.

Ovo nevjerojatno postignuće postaje još impresivnije kada se uzme u obzir da je cijeli koncert rasprodan u manje od 24 sata, a gotovo polovica ulaznica prodana je u samo 6 sati. Ovakva potražnja ne pokazuje samo Thompsonovu ogromnu popularnost, već i iznimnu predanost njegovih obožavatelja.

Hladno Pivo kao posebna predgrupa – Mile Kekin na čelu!

Specijalni grupa koja će zagrijati publiku prije Thompsonovog nastupa je Hladno Pivo, jedna od najpopularnijih rock skupina u regiji i vrlo popularna u Zambiji.

Na čelu benda nalazi se karizmatični Mile Kekin, frontmen i suprug poznate političarke Ivane Kekin. Očekuje se da će njihov energični nastup dodatno pojačati atmosferu i pripremiti publiku za povijesni trenutak.


Uredništvo: Naravno, rekord je oboren, ali su Kekini prvotravanjska šala

Continue Reading

Vijesti

ŠOKANTNO! Giorgia Meloni: Budućnost kontinenta ne će pisati neizabrani birokrati u Bruxellesu nego građani i vođe, koji ih slušaju

Published

on

Dok elite iz Bruxellesa šute ili prijete, Giorgia Meloni progovara – i to jasno i bez ustručavanja. U ovom eksplozivnom videu donosimo ključne trenutke i šokantne izjave talijanske premijerke Meloni, koja otvoreno staje uz američkog senatora JD Vancea i raskrinkava dekadenciju EU birokracije, izdaju suvereniteta i nametanje woke ideologije.

Je li ovo početak europske obnove? Ili kraj stare, potrošene unije bez duše?
Meloni poziva na povratak vrijednosti koje su nekoć činile Europu velikom: vjera, obitelj, identitet i sloboda govora.

Pojam ” EU-elita”

Izraz „EU-elita“ koristi se često u kritičkom, pa i polemičkom kontekstu, osobito u političkim analizama, govorima euroskeptika ili konzervativnih komentatora. Taj izraz obuhvaća ljude koji danas imaju ključnu političku, administrativnu, financijsku i medijsku moć unutar Europske unije – ne samo u institucijama EU, nego i u najutjecajnijim državama članicama.

Tko su te elite konkretno?

To su ljudi na vrhu sljedećih struktura:

  1. Institucije EU-a

Europska komisija (npr. Ursula von der Leyen – predsjednica EK)

Europski parlament (npr. Roberta Metsola – predsjednica Parlamenta)

Europsko vijeće (npr. Charles Michel – predsjednik)

Glavni povjerenici i visoki dužnosnici (npr. Kaja Kallas – visoki predstavnik za vanjsku politiku)

  1. Nacionalne političke elite
    Političari država članica koji aktivno oblikuju EU-politike, osobito iz:
  • Njemačke (npr. Olaf Scholz, Annalena Baerbock)
  • Francuske (npr. Emmanuel Macron)
  • Nizozemske, Belgije, Italije…
  1. Visoka birokracija i administracija
    Neizabrani, ali moćni ljudi u europskoj administraciji (tzv. “Bruxelleska birokracija”), uključujući generalne direktore, savjetnike i pravnike koji kreiraju nacrte zakona i politika.
  2. Korporativni i financijski akteri
    Predstavnici velikih lobističkih ureda u Bruxellesu

Direktorati u financijskim institucijama koje utječu na EU politiku (npr. Europska središnja banka – Christine Lagarde)

Multinacionalne kompanije koje preko lobiranja oblikuju zakonodavstvo

5. Medijske i intelektualne elite
Glavni urednici i novinari velikih europskih medija koji oblikuju javno mnijenje (npr. Politico Europe, Der Spiegel, Le Monde, The Guardian)

Utjecajni think tankovi i akademske mreže bliske institucijama EU (npr. Bruegel, European Council on Foreign Relations)

Imaju li te elite ime i prezime?
Da – mnoge od njih svakako imaju konkretna imena i prezimena. Iako pojam “elite” zvuči apstraktno, u stvarnosti se odnosi na sasvim stvarne osobe koje:

donose odluke (političari),
oblikuju zakonodavstvo (birokrati),
usmjeravaju ekonomske tokove (bankari i korporativni lideri),
i oblikuju narativ (medijski i intelektualni akteri).

U tom smislu, kada netko kaže „EU elite“, to nije anonimna masa, već:
određeni političari (npr. Macron, von der Leyen),
određeni birokrati (npr. Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe),
određeni bankari (npr. Lagarde),
određeni lobisti i aktivisti.

Je li vrijeme da Europa povrati svoju dušu?

  • Pakt Meloni–JD Vance i nova konzervativna osovina
  • Kritika Bruxellesa, masovne migracije i ideološkog nasilja
  • Sukob između stare elite i suverenističkog bloka
  • Što znači “civilizacijsko savezništvo” Zapada danas?

Talita Orešković, yt kanal MarsoniaNews

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved