U Austriji je prosječna neto plaća još lani iznosila 2053 €, a u Belgiji 2091 €. Više primaju i Slovenci, Estonci…
Grafika: Rizik siromaštva po EU zemljama… Hrvatska je kao i obično nestvarno ‘nabildana’
Kada Hrvatska uvede euro, prosječna neto plaća bit će oko 900, eura a mirovina oko 320 eura, s obzirom na to da bi zbog inflacije do prelaska s kune na euro osobni dohoci i mirovine u Hrvatskoj ipak mogli mrvicu porasti. Uzmemo li kao relevantan podatak o prosječnoj neto plaći u EU-u u 2021. godini, koja je iznosila 1916 eura mjesečno, znači da nam treba oko tisuću eura da bismo dostigli prosjek EU-a.U Austriji je prosječna neto plaća lani iznosila 2053 eura, a u Belgiji 2091.
U siromašnoj Bugarskoj prosječni je neto dohodak lani iznosio 413 eura, a u nas 797 eura, dok su Slovenci 2021. u prosjeku primali 1038 eura, piše Slobodna Dalmacija.
Od Hrvata su nešto bolji bili Česi s 813 eura neto plaće, a puno bolji Danci, koji su s 3100 eura pri europskom vrhu. Slijede ih Šveđani s 3062 eura plaće.
Od nas su bolje plaćeni i Estonci, s prosječnom plaćom od 958 eura neto, a nešto slabiji Latvijci – 648 eura, i Litavci – 645 eura. No zato stanovnici Cipra primaju za naše pojmove odličnih 1658 eura. I na Malti se dobro zarađuje iz hrvatske perspektive. Riječ je o 2261 euru.
Slijede redom bogate zemlje: Finska s 2509 eura, Francuska s 2157 eura i Njemačka s 2270 eura prosječne plaće.
Prosječni Grk zarađuje 917, Portugalac 846, Poljak 736, Slovak 690, a Mađar 683 eura. U Rumunjskoj je prosječna neto plaća samo 522 eura, pa su od njih u EU-u siromašniji samo Bugari s već spomenutih 413 eura, piše Slobodna.
Prosječna neto plaća u Italiji je 1762 eura, a u susjednoj im Španjolskoj 1718 eura. Pravi “teškaši” su Islanđani s 3435 eura i Luksemburžani s 3009 eura, a slijede ih Irci s 2479 eura i Nizozemci s 2263 eura.
U donjem tweetu Wolfganga Petzolda vidimo grafiku stanovništva u mogućem riziku siromaštva, po EU regijama. Hrvatska se ovdje čini nestvarno dobro, ispada da bolje stoji od cijele Španjolske , Portugala južne Italije i Grčke… kao da EK daje (lažni) vjetar u leđa Plenkovićevu forsiranju eura…
Stanovnici Švicarske imaju najduži prosječni životni vijek u Europi, koji iznosi 84,3 godine, dok ih s vrlo sličnim rezultatom slijedi Španjolska s 84,0 godine.
Među zemljama s visokom dugovječnošću nalaze se i Francuska (83,0 godine), Italija (83,5 godina), Norveška (83,1 godina) te Island i Malta, gdje prosječni životni vijek iznosi 83,4 godine.
Skandinavske zemlje također bilježe visoku očekivanu životnu dob, dok u Irskoj stanovnici u prosjeku žive 82,9 godina, a u Portugalu 82,5 godina.
S druge strane, najniži prosječni životni vijek u Europi zabilježen je u Rumunjskoj (76,4 godine), Bugarskoj (75,8 godina) i Mađarskoj (76,7 godina). Hrvatska se smjestila u sredinu ljestvice s prosječnim životnim vijekom od 78,6 godina (Nacional).
Marko Perković Thompson upisao se u povijest! Njegov koncert na zagrebačkom Hipodromu, koji će se održati 5. srpnja, postao je najveći koncert s prodanim ulaznicama na svijetu – s nevjerojatnih 281.774 prodanih karata – donosi Logic.
Time je nadmašio dosadašnji rekord talijanskog glazbenika Vasca Rossija, koji je 2017. godine u Modeni okupio 225.173 posjetitelja.
Ovo nevjerojatno postignuće postaje još impresivnije kada se uzme u obzir da je cijeli koncert rasprodan u manje od 24 sata, a gotovo polovica ulaznica prodana je u samo 6 sati. Ovakva potražnja ne pokazuje samo Thompsonovu ogromnu popularnost, već i iznimnu predanost njegovih obožavatelja.
Hladno Pivo kao posebna predgrupa – Mile Kekin na čelu!
Specijalni grupa koja će zagrijati publiku prije Thompsonovog nastupa je Hladno Pivo, jedna od najpopularnijih rock skupina u regiji i vrlo popularna u Zambiji.
Na čelu benda nalazi se karizmatični Mile Kekin, frontmen i suprug poznate političarke Ivane Kekin. Očekuje se da će njihov energični nastup dodatno pojačati atmosferu i pripremiti publiku za povijesni trenutak.
Uredništvo: Naravno, rekord je oboren, ali su Kekini prvotravanjska šala
Dok elite iz Bruxellesa šute ili prijete, Giorgia Meloni progovara – i to jasno i bez ustručavanja. U ovom eksplozivnom videu donosimo ključne trenutke i šokantne izjave talijanske premijerke Meloni, koja otvoreno staje uz američkog senatora JD Vancea i raskrinkava dekadenciju EU birokracije, izdaju suvereniteta i nametanje woke ideologije.
Je li ovo početak europske obnove? Ili kraj stare, potrošene unije bez duše? Meloni poziva na povratak vrijednosti koje su nekoć činile Europu velikom: vjera, obitelj, identitet i sloboda govora.
Pojam ” EU-elita”
Izraz „EU-elita“ koristi se često u kritičkom, pa i polemičkom kontekstu, osobito u političkim analizama, govorima euroskeptika ili konzervativnih komentatora. Taj izraz obuhvaća ljude koji danas imaju ključnu političku, administrativnu, financijsku i medijsku moć unutar Europske unije – ne samo u institucijama EU, nego i u najutjecajnijim državama članicama.
Tko su te elite konkretno?
To su ljudi na vrhu sljedećih struktura:
Institucije EU-a
Europska komisija (npr. Ursula von der Leyen – predsjednica EK)
Europski parlament (npr. Roberta Metsola – predsjednica Parlamenta)
Europsko vijeće (npr. Charles Michel – predsjednik)
Glavni povjerenici i visoki dužnosnici (npr. Kaja Kallas – visoki predstavnik za vanjsku politiku)
Nacionalne političke elite Političari država članica koji aktivno oblikuju EU-politike, osobito iz:
Njemačke (npr. Olaf Scholz, Annalena Baerbock)
Francuske (npr. Emmanuel Macron)
Nizozemske, Belgije, Italije…
Visoka birokracija i administracija Neizabrani, ali moćni ljudi u europskoj administraciji (tzv. “Bruxelleska birokracija”), uključujući generalne direktore, savjetnike i pravnike koji kreiraju nacrte zakona i politika.
Korporativni i financijski akteri Predstavnici velikih lobističkih ureda u Bruxellesu
Direktorati u financijskim institucijama koje utječu na EU politiku (npr. Europska središnja banka – Christine Lagarde)
Multinacionalne kompanije koje preko lobiranja oblikuju zakonodavstvo
5. Medijske i intelektualne elite Glavni urednici i novinari velikih europskih medija koji oblikuju javno mnijenje (npr. Politico Europe, Der Spiegel, Le Monde, The Guardian)
Utjecajni think tankovi i akademske mreže bliske institucijama EU (npr. Bruegel, European Council on Foreign Relations)
Imaju li te elite ime i prezime? Da – mnoge od njih svakako imaju konkretna imena i prezimena. Iako pojam “elite” zvuči apstraktno, u stvarnosti se odnosi na sasvim stvarne osobe koje:
donose odluke (političari), oblikuju zakonodavstvo (birokrati), usmjeravaju ekonomske tokove (bankari i korporativni lideri), i oblikuju narativ (medijski i intelektualni akteri).
U tom smislu, kada netko kaže „EU elite“, to nije anonimna masa, već: određeni političari (npr. Macron, von der Leyen), određeni birokrati (npr. Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe), određeni bankari (npr. Lagarde), određeni lobisti i aktivisti.
Je li vrijeme da Europa povrati svoju dušu?
Pakt Meloni–JD Vance i nova konzervativna osovina
Kritika Bruxellesa, masovne migracije i ideološkog nasilja
Sukob između stare elite i suverenističkog bloka
Što znači “civilizacijsko savezništvo” Zapada danas?
Web stranica croativ.net koristi cookies kako bi poboljšali iskustvo. Nastavkom korištenja ove stranice slažete se sa našim uvjetima korištenja. PostavkePRIHVAĆAM
Privacy & Cookies Policy
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.