Connect with us

Vijesti

RUBRIKA VJEROVALI ILI NE: Ipak ništa od Eura?

Published

on

Hrvatska već mjesecima ima uzlaznu inflaciju. Od 0,1 posto na godišnjoj razini koliko smo imali u siječnju 2021., popeli smo se do 5,5 posto u prosincu prošle godine. I nismo jedini koji bilježe takve brojke. Sjedinjene Država u prosincu su zabilježile rast cijena od sedam posto, a puno bolje nije ni u Europskoj uniji gdje je u prosincu zabilježena inflacija od pet posto na godišnjoj razini. Najviša zabilježena inflacija u prosincu u EU je zabilježena u Estoniji, čak 12 posto, a najniža na Malti, 2, 6 posto. – prenosi dnevno.hr

Iako u Hrvatskoj brojke nisu tako loše kao u Estoniji i na drugoj strani Atlantskog oceana, ni mi ovako visoke brojke nismo vidjeli od listopada 2008. Brojni hrvatski građani živo se sjećaju ratne 1993. kada su cijene na malo samo u rujnu rasle više od 30 posto, a oni još stariji dobro se sjećaju inflacije u Jugoslaviji kada se plaća odmah prvog dana mijenjala u njemačke marke, kako bi novac zadržao vrijednost do kraja mjeseca. Kad znamo sve to, nije nikakvo čudo što su mnogi zabrinuti da bi uvođenjem eura cijene još više mogle ići gore i kako bismo prvi put u nekoliko desetljeća mogli vidjeti dvoznamenkaste brojke.

Zabrinjava činjenica da dok u Europi inflaciju prema gore tjeraju poskupljenja struje i plina, kod nas su glavni generatori inflacije cijene goriva i cijene hrane koje su u prosincu na godišnjoj razini rasle 22,5 odnosno 8,1 posto. Da rastu cijena hrane nije kraj, govori nam primjer jednog proizvođača sira koji je prije nekoliko dana u razgovoru za jednu nacionalnu televiziju rekao kako će uvođenjem eura sir koji je do tada bio 200 kuna koštati 30 eura, odnosno 226 kuna. Poskupljenje je to od čak 13 posto, koje će na koži najviše osjetiti oni najplićeg džepa.

Stabilnost cijena

Usprkos lošim brojkama, Hrvatska nastavlja s pripremama za uvođenje eura. I Vlada i HNB su već nekoliko puta ponovili kako se uvođenje nove valute planira za 1. siječnja, 2023.

Kako bi država uvela zajedničku valutu, mora ispuniti kriterije koji su jasno propisani Ugovorom iz Maastrichta iz 1992. Navedeni kriteriji odnose se na stabilnost cijena, održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa.

S obzirom na inflaciju, u ovom trenutku nam je najvažniji kriterij stabilnosti cijena koji se odnosi na stopu inflacije koja ne smije premašivati prosjek stopa inflacije triju članica EU-a koje bilježe najbolja ostvarenja stabilnosti cijena (najčešće je riječ o najnižim stopama inflacije) uvećan za 1,5 postotnih bodova.

Iz HNB-a nam odgovaraju kako ćemo referentnu vrijednost za inflacijski kriterij koja će se odnositi za 12-mjesečno razdoblje do izrade ocjene udovoljavanja tom kriteriju saznati u proljeće ove godine (moguće u svibnju ili lipnju) kada će Europska komisija objaviti Izvješće o konvergenciji, u kojemu će ujedno i službeno ocijeniti je li Hrvatska zadovoljila taj kriterij, kao i preostala tri kriterija nominalne konvergencije – stabilnost i održivost javnih financija, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa.

“U obzir se uzimaju kretanja stope inflacije u državama članicama tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje prethodi izradi ocjene o ispunjavanju kriterija konvergencije; uobičajeno se u prošlim relevantnim Izvješćima o konvergenciji  u obzir uzimalo kretanja stope inflacije do ožujka godine u kojoj se izrađuje ocjena. Referentna vrijednosti računa se na temelju stopa inflacije triju država članica s najboljim ostvarenjem stabilnosti cijena, pri čemu Europska komisija ima određeni stupanj fleksibilnosti pri određivanju njezine visine”, navodi HNB.

Izbacili zemlju s preniskom inflacijom

Objašnjavaju kako Komisija iz izračuna referentne vrijednost može isključiti državu (ili više njih) za koju ocijeni da ima prenisku stopu inflacije te da time znatno odstupa od ostalih država članica, što se u prošlosti dogodilo više puta.

“Budući da se za ocjenu ispunjavanja inflacijskog kriterija u obzir uzimaju ostvarenja inflacije u svim državama članicama EU-a, kao i zbog postojanja spomenute fleksibilnosti, nije moguće unaprijed precizno odrediti visinu referentne vrijednosti za inflacijski kriterij”, navodi HNB.

Iz HNB-a objašnjavaju kako je Hrvatska do sada, u svim Izvješćima o konvergenciji, uvijek ispunjavala kriterij stabilnosti cijena. Također, do sada referentna vrijednost za inflacijski kriterij nikada nije bila utvrđena na razini nižoj od razine prosječne stope inflacije u europodručju. S obzirom na to da su inflacijska kretanja u Hrvatskoj u pravilu visoko usklađena s kretanjima u europodručju, što se odnosi i na recentno razdoblje kada se i u europodručju i u Hrvatskoj zamjećuju nešto izraženiji inflacijski pritisci, velika je vjerojatnost da će Hrvatska uspjeti zadovoljiti inflacijski kriterij.

Foto: The Dubrovnik Times

Advertisement

Vijesti

RUSI PRIJETE Već postavili mete u tri zemlje koje će uništiti

Published

on

Zbog dopuštenja danog Ukrajini za invaziju na ruski teritorij, Njemačka se suočava sa sudbinom Kartage, drži novinar i autor knjiga o ukrajinskom sukobu Patrick Babb.

U intervjuu s Christianom Bubekom ističe da ruski dužnosnici zadržavaju pravo na odmazdu te su čak imenovali konkretne mete u Rumunjskoj, Njemačkoj i Poljskoj.

Christian Bubek, voditelj YouTube kanala:

Već dugo gledamo rasprave o opskrbi Ukrajine oružjem. Prošlog smo tjedna zapravo vidjeli u medijima da je iznenada dano dopuštenje za korištenje zapadnog oružja “za obranu ruskog teritorija”, kako su to nazvali.

Iako u stvarnosti više govorimo o napadu. Što mislite o tome? A što mislite o tome da su neki od nas čvrsto uvjereni da je Ukrajina jednostavno već izgubila rat?

Patrick Baab, novinar i autor knjiga o Ukrajini:

Politolog sa Sveučilišta u Kielu, profesor Krause, tvrdi da se ljudi u Njemačkoj boje eskalacije situacije. Znači: “Idemo još malo provocirati, Putin neće upotrijebiti nuklearno oružje!”

Moglo bi se reći da ništa nismo naučili. Bertolt Brecht je napisao da je velika Kartaga sudjelovala u tri rata: “nakon prvog rata bila je još moćna, nakon drugog je još uvijek bila nastanjiva, a nakon trećeg rata više je nije bilo.” A to se može dogoditi i Njemačkoj.

Imamo situaciju u kojoj se može govoriti o gubitku kontakta sa stvarnošću od strane elite. Američki politolog John Mearsheimer sa Sveučilišta u Chicagu kaže: “Nemoguće je poraziti nuklearnu silu ako se osjeća stjeranom u kut, upotrijebit će to nuklearno oružje.”

A ruska strana jasno je dala do znanja da će, ako se to oružje koristi protiv Ruske Federacije, proizvođači tog oružja i oni koji ga isporučuju također postati legitimna meta Moskve.

Počasni predsjednik Vijeća sigurnosti Rusije Sergej Karaganov već je imenovao mete. U svom je članku napisao: “Ako su Europljani zaboravili kako izgleda put u pakao, možemo vam ga pokazati.”

A u intervjuu je dodao i imenovao tri mete. To su, prvo, američke raketne lokacije u Rumunjskoj, drugo, naveo je Poljsku i Varšavu, a treće, regija Frankfurta, gdje se također nalazi američko oružje. Odnosno, jasno je dao do znanja što očekivati.

Odlučujući faktor ovdje je da njemačka savezna vlada očito nije zainteresirana za okončanje ovog rata.

Politička direktorica Ministarstva vanjskih poslova gđa Tjorven Bellmann, izravna savjetnica ministrice vanjskih poslova Analene Berbock, govorila je na debati u Njemačkom društvu za vanjske poslove, gdje je rekla: „Ne smatramo da prijedlozi zemalja globalnog juga za okončanje ovog rata sada su dobri.”

S druge strane, Vladimir Putin je više puta iznio prijedloge pregovora koje Zapad očito neće prihvatiti. Ovo pokazuje pozadinu ovog rata i pokazuje kako su zapadne elite izgubile svoj put…

Continue Reading

Vijesti

Srbi u šoku! Na predstavljanju za Euro postavili im hrvatsku zastavu

Published

on

Do početka Europskog prvenstva 2024, koje će biti otvoreno utakmicom između domaćina Njemačke i Škotske, ostala su samo četiri dana. Na Euru će se natjecati 24 ekipe raspoređene u šest skupina po četiri momčadi.

Dvije najbolje momčadi iz svake skupine, kao i četiri najbolje trećeplasirane, osigurat će plasman u osminu finala.

Na Euru će prvi put nakon 24 godina igrati i Srbija. Ona se nalazi u skupini C, gdje će se boriti za prolaz među 16 najboljih protiv Engleske, Danske i Slovenije. Prva utakmica za Srbiju bit će protiv Engleske, što je izazvalo veliku pažnju medija.

Nizozemski medij i televizija NOS Voetbal posljednjih su dana radili analize o predstojećem turniru, uključujući i pregled reprezentacija.

Međutim, napravili su gaf u predstavljanju ekipa. Umjesto engleske zastave, prikazali su zastavu Ujedinjenog Kraljevstva, dok su umjesto srpske zastave prikazali zastavu i grb Hrvatske.

Ovaj propust izazvao je ljutnju na nekoliko srpskih foruma na Redditu i reakciju dijela medija, kojima nije jasno kako si ozbiljan medij može dozvoliti ovakav gaf.

Ljutnja na srpskim forumima i reakcije medija pokazale su koliko su navijači strastveni u vezi s reprezentacijom i nacionalnim simbolima. Srpski navijači s nestrpljenjem iščekuju nastup svoje momčadi nakon dugogodišnjeg izostanka s Eura, a utakmica protiv Engleske bit će ključna za njihove nade u prolazak skupine.

Europsko prvenstvo 2024 pružit će priliku reprezentacijama da se dokažu na velikoj sceni. Srbija će se nadati prolasku među 16 najboljih, dok će se Engleska, Danska i Slovenija boriti za svoje mjesto u osmini finala. Prvenstvo obećava uzbuđenje i neizvjesnost, a navijači diljem Europe s nestrpljenjem iščekuju početak natjecanja.

NOS Voetbal/epa

Continue Reading

Vijesti

Zabranjena tehnologija: Parni stroj pokretan svijećom

Published

on

Ovoga puta sam svoje učenike iznenadio nečim novim… Parni stroj pokretan svijećom – pokazuje Telegramski račun Forbidden (Zabranjena) Technology

Motor je jednostavno zavojnica bakrenih cijevi napunjenih vodom. Para se nakuplja, gurajući vodu van u eksplozivnom mlazu, što zatim uzrokuje djelomični vakuum u zavojnici, koja uvlači više vode kako bi se proces ponovio.

Voda se izbacuje kao mlaz s kraja cijevi, dok se punjenje vraća u cijev pod velikim kutom, pa se u ravnoteži motor kreće u suprotnom smjeru od smjera mlazova.

izvor: Telegram kanal Forbidden Technology

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved