Connect with us

Vijesti

SKUPŠTINA HRVATSKE UDRUGE BENEDIKT I NOVO VODSTVO

Published

on

Radoslav  Zaradić, magistar povijest  novi je  predsjednik Udruge, zaključeno je na izbornoj skupštini.

U ponedjeljak , 11. travnja  u Nadbiskupskom sjemeništu je  bilo živo i svečano. Neka čudesna  radost  strujala je dvoranom  i prenosila  dugo  išćekivan  i željen osjećaj ponovnog susreta i druženja. Nije moguće  riječima vjerno opisati ugođaj koji je dominirao dvoranom,  jer opet smo zajedno!!! Prema dobroj praksi Udruge , naš duhovnik i jedan od utemeljitelja, don Mladen Parlov u predgovoru molitvi svojim je riječima osvježio naše pamćenje, prizvao  optimizam i ponos simbole rada i uspjeha naše Udruge. Potom,  molitvom zahvale, zazivom Duha Svetoga za nadahnuće, pomoć i ustrajnost na putu Ora et labora  sv. Benedikta, zaštitnika i naslovnika Udruge, uveo nas  u radni dio programa Skupštine.

Vide Popović  predsjednik na odlasku uvijek vjeran svojem stilu rječitosti  zahvalio je svima na dolasku s osvrtom na bremenitost  vremena u kojemu smo živjeli trideset dugih mjeseci izolacije, tišine,  prekinutih i nedovršenih planova. Obavijestio  nas je o razlozima zbog kojih se neće ponovno kandidirati za predsjednika Udruge u novom mandatu.  Predstavio je dnevni red Skupštine.

Članovi radnog predsjedništva: bivši predsjednik dr. Vide Popović i članovi, mr. Radoslav Zaradić (novi predsjednik) i Margita Vučetić

Potom je pozvao izabrane članove radnog predsjedništa  Margitu Vučetić I Radoslava Zaradića da zajedno  s njim prate radni tijek dnevnog reda koji je uključivao:

2.    Izbor radnih tijela:

a)      zapisničara

b)     dva ovjerovitelja zapisnika

3.    Izvješće dosadašnjeg predsjednika Hrvatske udruge Benedikt o radu u periodu od prethodne Skupštine

4.    Izvještaj Nadzornog odbora

5.    Usvajanje financijskog izvješća za 2020. i 2021. godinu

6.  Utvrđivanje liste kandidata

a)     za predsjednika Udruge: Radoslav Zaradić

b)     za članove Upravnog vijeća (8): Margita Vučetić, Marija Nakić Alfirević, Nikola Milanović, Marijo Popović, Mate Buljubašić, Marija Bandić, Željko Pleić, Jasminka Lemo.

c)      za članove Nadzornog odbora (3): Tomislav Jukić, Jakša Ćosić i Ivana Grubišić.

7.  Izbor, glasovanje za:

a)      predsjednika Udruge

b)     članova Upravnog vijeća

c)      člana Nadzornog odbora

8. Razrješnica članovima dosadašnjeg Upravnog vijeća i Nadzornog odbora

9. Izbor osobe ovlaštene za zastupanje i likvidatora Udruge

10.Potvrda članova Savjetodavnog vijeća: Don Mladen Parlov, č.s. Dominika Grgat, Vide Popović, Marko Jukić, Ante Šiško, Mirko Lažeta, Iva Jurić, Vini Rakić, Božo Radman, Ante Lijić, Ivan Baćak, Jerko Kalilić, Ivan Beljan, Petar Rubić, Petar Škorić i Emilio Šimić

11. Predstavljanje  novog predsjednika

12. Zasluženo hvala upućeno  dr. Vidi Popoviću

13. Zaključak rada Skupštine

Prisutni su s pažnjom i zahvalnošću pratili izvješće Vide Popovića, predsjednika na odlasku, o  radu, planovima, ostvarenim  težnjama u  jedanaest plodnih godina rada tijekom  tri protekla   mandata. Puno truda, pažnje, hrabrosti, ozbiljnosti i požrtvornosti… To je bilo naše vrijeme, nezaboravne sinergije, optimizma, velikih, uspješnica, ushita i ponosa. Buran pljesak pratio je pomno  svaku izgovorenu  riječ vrlo uspješnog dugogodišnjeg predsjednika. Ali, zagrijani dlanovi prisutnih jasno poručuju: “Ima još uja u svići”…  jer je ona upaljena 2011.i  još uvijek  gori…!!!!!

Nakon skoro dvije godine, na izbornoj skupštini se okupilo pedesetak članova Udruge

Srčanim pljeskom dobrodošlice prisutni su pozdravili i prvi nastup  novoizabranog  predsjednika  dok je prilazio govornici.. Jednoglasno izabran dugoogodišnji aktivni član Radoslav Zaradić , magistar je povijesti.  Svojim vrijednim radom je stekao zaslužen  ugled u Udruzi. Predstavlajnje  programa za budućnost   potvrdio je dosadašnji  smjer  u osluškivanju vremena,  potreba društva,   čovjeka u njemu i puno, puno  vise o toga. Planovi i programi za budućnost Hrvatske udruge Benedikt,  u posebnom prilogu.

Imati dr. Vidu Popovića na kormilu Hrvatske udruge Benedikt, bio je” pogodak  sridu “, garancija uspjeha, zalog za budućnost Udruge. Cijelovit tekst u posebnom prilogu.

Hrvatska udruga Benedikt s novim predsjednikom, Upravnim vjećem, Nadzornim i Savjetodavnim odborom

Sveti Benedikte, vodi i dalje  našu Hrvatsku udrugu Benedikt i čvrsto upravljaj njezinim putovima rada i molitve!

Margita  Vučetić/ Hrvatska udruga Benedikt

Vijesti

‘Đavo povlači “svoje legije” – Preminuo je Jacob…’

Published

on

‘Đavo povlači svoje sluge – Preminuo je Jacob Rotschild’ – izvještava Otpor Media.

Preminuo je Lord Jacob Rothschild, financijer i član ugledne bankarske obitelji Rothschild. Umro je u 87. godini.

Svoju je karijeru započeo u obiteljskoj banci NM Rothschild&Sons 1963., a 1980. je s Markom Weinbergom suosnovao brojne tvrtke, uključujući i J Rothschild Assurance Group, sada St James’s Place.

Obavljao je niz visokih funkcija. Među ostalim, bio je zamjenik predsjednika BSkyB televizije od 2003. i 2008. godine, a bavio se i umjetnošću i filantropijom.

Za svoje je zasluge odlikovan Ordenom za zasluge 2002. godine. Ta se čast daje onima koji su se pokazali zaslužnima na području umjetnosti, književnosti, učenja i znanosti, prenosi The Guardian.

Bankarska obitelj Rothschild vuče korijene iz Frankfurta iz 18. stoljeća, odakle su se različiti članovi obitelji selili u gradove širom Europe kako bi izgradili bankarske poslove.

Mnogi članovi obitelji bili su poznati po svojoj gorljivoj podršci cionizmu i formiranju Države Izrael.

Edmond James de Rothschild je bio pokrovitelj prvog židovskog stalnog naselja u Palestini u Rishon-LeZionu 1882. On je također osigurao sredstva za uspostavljanje Petah Tikve kao stalnog naselja 1883. godine.

Godine 1917. Walter Rothschild, drugi lord Rothschild bio je sugovornik Balfourove deklaracije Cionističkoj federaciji, koja je Britansku imperiju obavezala da uspostavi Palestinu kao nacionalni dom za židovski narod.

Oko 10 mjesta u Izraelu trenutno je nazvano po članovima Rothschilda koji su osigurali sredstva za osnivanje ovih mjesta.​​​​​​

izvor: OTPOR.Media

Continue Reading

Vijesti

SAD NE BI DOZVOLILE DA TEKSAS BUDE PONOVNO NEOVISAN! “Dođite ga uzeti!”- kažu Teksašani

Published

on

– Teksas je prije 200 godina bio neovisna država, a i sada ima skupinu ljudi koji žele vratiti taj status, zagovarajući odcjepljenje od Sjedinjenih Država, koje nazivaju texit.

Zagovornici neovisnosti Teksasa ističu da bi taj dramatični potez, inspiriran brexitom, pomogao riješiti migracijsku krizu na granici i spor s Washingtonom oko toga tko kontrolira granicu s Meksikom.

Spor između demokratskog predsjednika Joea Bidena i republikanskog guvernera Grega Abbotta razotkrio je duboke podjele u Americi.

„Mi ovdje u Teksasu znamo da je jedini način da Teksas ima sigurnu granicu i razuman imigracijski sustav da to učini poput 200 drugih zemalja u svijetu i to kao samostalna neovisna nacija”, rekao je Daniel Miller, predsjednik Teksaškog nacionalističkog pokreta.

Miller inzistira da njegov pokret, utemeljen 2005., nikada nije bio toliko blizu ostvarenja svojeg cilja.

U 19. stoljeću Teksas je bio zapravo dio Meksika. Ali nakon rata za neovisnost, tzv. Teksaške revolucije, postao je suveren 1836. Samo devet godina poslije pridružio se Sjedinjenim Državama kao 28. savezna država.

Miller uspoređuje pokret za texit sa šokantnom odlukom o brexitu 2016. koja je dovela da izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.

Rekao je da Teksas dijeli povijest i interese s ostatkom Sjedinjenih Država, ali, poput zagovornika neovisnosti španjolske regije Katalonije, smatra da središnja vlada ne razumije njihove probleme.

Dok se Amerikanci pripremaju za glasanje na predsjedničkim izborima u studenome, na kojima će najvjerojatnije birati između Bidena i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, pokret za neovisnost Teksasa želi da državna skupština donese zakon koji bi omogućio referendum o odcjepljenju.

Američki Ustav, međutim, to saveznim državama ne dopušta – naprotiv, secesija južnih država uključujući Teksas 1861. dovela je do Građanskog rata, najkrvavijeg u američkoj povijesti.

Teksašanin ili Amerikanac?

Secesionistički pokret u Teksasu postoji već dugo, ali je marginalan, rekao je Joshua Blank, istraživački direktor pri Projektu za teksašku politiku Teksaškog sveučilišta u Austinu.

Kriza na granici između Teksasa i savezne vlade „stvorila je situaciju koju ta skupina zaista nastoji iskoristiti kako bi njihova stajališta izgledala vjerodostojnija nego što zapravo jesu”, rekao je Blank.

Misty Walters, 50-godišnja kućanica koja je nazočila Millerovu govoru u tipičnom teksaškom grill restoranu, rekla je da ljudi u državi smatraju da su prvo Teksašani, a potom Amerikanci.

„Apsolutno smo izloženi invaziji”, rekla je, govoreći o rekordnom broju ljudi koji pristiže preko granice, većinom iz Srednje Amerike, što je postalo ključno pitanje u kampanji za predsjedničke izbore.

„Teksas se mora suprotstaviti i bolje zaštititi svoje građane”, rekla je.

Ispitivanje javnog mnijenja, koje je ovaj mjesec proveo Projekt za teksašku politiku, pokazalo je da 26 posto ispitanika smatra da su prvo Teksašani, a potom Amerikanci, u odnosu prema 27 posto 2014., što statistički nije značajna promjena.

„To ne znači da 26 posto ljudi podržava odcjepljenje od Sjedinjenih Država”, istaknuo je Blank.

Ispitivanje Newsweeka provedeno ovaj mjesec pokazalo je da 67 posto Teksašana želi da država ostane dio SAD-a.

Separatistički pokret velikim dijelom potiče „ideja da postoji jednoobrazna američka kultura koju se često povezuje s bijelom bojom kože”, rekao je Blank.

„I s obzirom na krizu na granici, to budi strahove u ljudima kojima je takva ideja američke kulture valjana”, dodao je.

„Dođite ga uzeti”

U gradu Eagle Pass na dalekom jugu Teksasa, guverner Abbott preuzeo je vojnu kontrolu nad područjem zvanim Shelby Park kod rijeke Rio Grande koja razdvaja Teksas od Meksika. Oko tog područja vodi se spor sa saveznom vladom.

Guverner, koji optužuje Bidenovu administraciju da ne uspijeva zaustaviti mnoštvo ljudi koji ulaze u državu, postavio je duž dijelova granice bodljikavu živu.

Biden je tužio Teksas inzistirajući da je kontrola granice oduvijek bila pod saveznom jurisdikcijom.

Miller, vođa pokreta za neovisnost, uspoređuje sadašnju situaciju s događajima 1835. kada je Teksas još bio dio Meksika.

Teksas je odbio vratiti top koji mu je Meksiko posudio i istaknuo je zastavu na kojoj je pisalo „Dođite ga uzeti”, potaknuvši uspješan teksaški rat za neovisnost.

Kao i u slučaju topa, napetosti oko parka u Eagle Passu dio su puno većeg problema, rekao je Miller.

On je to ocijenio simbolom „razrušenih odnosa između savezne vlade i država”.

No za razliku od rata s Meksikom, ili Građanskog rata, Millerovi ljudi misle da bi se secesiju ovaj put moglo provesti mirnim putem.

Blank to ne smatra vjerojatnim.

„Teksas se ne bi mogao mirno odcijepiti. Sjedinjene Države ne bi pregovarale s njima po povoljnim uvjetima.” – pišu Mediji.

Continue Reading

Vijesti

Z. Vukman: Što nam čeka ovoga ljeta? Veliku rusku ofanzivu? Bakterijsku pandemiju? Izvanredno stanje u SAD-u…?

Published

on

Zoran Vukman na svom fb profilu projecira moguće događaje u ovoj godini…

Ukratko, nekoliko ozbiljnih pretpostavki, kaže Vukman:

1. Mislim da će Rusija pokrenuti s početkom ljeta 2024.g. veliku ofenzivu na čitavoj ukrajinskoj bojišnici i da će krenuti na Kijev.

2. Svijetu latentno prijeti bakterijska pandemija. Ako bi došlo do epidemijske pojave bakterije rezistentne na svaki antibiotik, ljudi i djeca bi umirali od običnih upala kao i prije Flemingova otkrića penicilina. No zastrašujuće je što WHO uopće više i ne računa s antibioticima. Bilo bi logično da znanstvenici istražuju kako iznaći antibiotski odgovor na rezistentne bakterije a ne praktički pripremati svijet na odustajanje od antibiotika!? U Davosu u siječnju tema jednog panela je bila: svijet nakon antibiotika. Ne znam kako je mnogima promakla zlokobnost takve ideje. Penicilin je najveći posljednji izum u medicini koji je spasio mnoge živote. Zar će djeca sutra umirati opet od obične bakterijske upale grla!? Antibiotici se sve manje proizvode. To što su neke bakterije otporne na njih znači da treba naći lijek a ne prestati proizvoditi antibiotike. Bez penicilina je to nemoguće!

3. U Americi je za očekivati neko izvanredno stanje, bilo “plandemijsko” bilo u pogledu nemira i meteža druge vrste ili novih “lockdowna” jer je “dubokoj državi” cilj kontrolirati predsjedničke izbore u studenom 2024., svakako, svim sredstvima onemogućiti pobjedu Trumpa. Biden je potpuno dementan, zato je bitno tko će mu biti novi potpredsjednički kandidat/kandidatkinja. Ta osoba bi u slučaju Bidenova reizbora, nakon njegova odstupanja zbog zdravstvene nesposobnosti postala predsjednik/predsjednica. Michelle Obama?

4. Ljeto ’24. ili jesen ’24. nose u sebi zlokobni tajming za novu plandemiju ili za okidač Trećeg svjetskog rata. Odgovara i Zapadu i Istoku. Rusima je vremenski ključno krenuti na Kijev dok je nesposobni Biden formalno na vlasti, a Pentagonu iz drugih razloga – veliki rat, globalni kaos da bi sredili stanje kod kuće. Nerealno je očekivati regularnost američkih predsjedničkih izbora.

5. Ako bi parlamentarni izbori u Hrvatskoj bili u svibnju ’24., ili tijekom ljeta onda bi to značilo da je situacija izvanredna i da Plenković zna ono što mi ne znamo i priprema se za novu fazu globalne agende, je li to rat NATO-a i Rusije, pandemija ili nešto treće, vidjet ćemo.

Kako god bilo, nadam se da su sve ovo samo pretpostavke.

O Kini, Tajvanu i Bliskom istoku nisam ni govorio, samo Bog zna što će tek tamo biti.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved